Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković sudjelovao je danas na konvenciji hrvatskih izvoznika i dodjeli nagrade „Zlatni ključ“ u Hotelu Westin u Zagrebu.
U svom je obraćanju okupljenima, premijer Orešković kazao da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija koja puno uvozi, ali i puno izvozi. Naglasio je da je izvoz faktor stabilnosti i svojevrsno sidro u lošim, kao i motor rasta u dobrim vremenima. „Izvoz poboljšava financijski položaj zemlje, generira rast, jača konkurentnost, potiče inovativnost i uvođenje novih tehnologija. Zemlje koje imaju značajniji udjel izvoza u BDP-u. lakše podnose vanjske šokove.
„Hrvatska sad ulazi u razdoblje bržeg rasta, svi su pokazatelji za prvi kvartal pozitivni. Raste industrijska proizvodnja, investicije i zaposlenost i vjerujemo da će se taj trend održati do kraja godine,“ kazao je predsjednik Vlade. Misija ove Vlade je ubrzanje ekonomskog rasta na više od dva i pol posto – prema tri posto i više i da učini taj rast održivim. Ključna uloga u tom poslu pripada izvoznicima – onima koji su dokazali da se mogu natjecati na globalnom tržištu. U posljednjih mjesec dana pozdravili smo dvije velike investicije koje će povećati industrijsku proizvodnju za izvoz. Obje dolaze iz farmaceutske industrije, sektora koji dobro poznajem,“ naveo je premijer i dodao: „Međutim, pozitivni pomaci događaju se i u drugim sektorima - tu su još i brodogradnja, proizvodnja vozila, prehrambena, kemijska, drvna industrija, proizvodi od gume plastike, software. Naravno, tu je i turizam koji daje značajan doprinos pozitivnoj platnoj bilanci.“.
Još jednom dobrom viješću, premijer Orešković smatra činjenicu da se u izvozu povećava udjel proizvoda s većom dodanom vrijednosti, a smanjuje izvoz sirovina i radno intenzivnih proizvoda.
„U prvom obraćanju Vlade o smjernicama razvoja,“ podsjetio je premijer, „rekli smo da rast izvoza predstavlja jedan od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva. Nominalni rast u iduće četiri godine trebao bi iznositi trideset posto, što će predstavljati snažnu polugu rastu BDP-a i općem blagostanju. U Nacionalnom planu reformi, za koji je Europska komisija rekla da je „prilično ambiciozan“, ima niz mjera koje će izravno ili neizravno olakšati život poduzetnicima, pa i izvoznicima. To su: smanjenje parafiskalnih davanja – 330 milijuna kuna do kraja godine, olakšavanje poslovanja - micanje prepreka prema DoingBusiness metodi, restrukturiranje javnih kompanija – više ulaganja, povećanje konkurentnosti. garancijski fond – petsto milijuna eura za lakše dobivanje kredita 3S pametna specijalizacija – ulaganje u one grane gdje postoji najveći potencijal rasta, ulaganje u istraživanje i razvoj– sto milijuna eura za istraživanje i razvoj, inovacije – povećanje izvoza kroz branding, nova tržišta i nove proizvode, reforma poreznog sustava - rasterećenje cijene rada, značajno za zadržavanje visoko obrazovanih i upravljačkih kadrova (važno za IT), liberalizacija tržišta usluga – povećanje konkurentnosti kompanija.
Premijer je naveo da, prema izvješću Europske komisije, samo dva posto kompanija u EU koristi potencijal koji pruža digitalna ekonomija. „Europa tu zaostaje za SAD-om. Govorimo o trendovima kao što su Cloudcomputing, mobilne web usluge, smartgrids, bigdata, internet stvari (internetofthings), i društvene mreže. Te inovacije radikalno mijenjaju uvjete svakodnevnog poslovanja i način rada. Ovdje se ne radi samo o inovacijama, nego o novim mogućnostima u prijenosu znanja i pristupa međunarodnim tržištima. Moramo biti u tijeku s brzim promjenama, jer tvrtkama koje se ne prilagode na vrijeme, prijeti stagnacija i pad poslovanja,“ upozorio je predsjednik Vlade.
„Drago mi je da su upravo izvoznici – kao najpropulzivniji dio hrvatske ekonomije – prepoznali važnost ove teme. Nadam se i da će ova konferencija pridonijeti tome da se što više hrvatskih firmi uključi u globalnu digitalnu ekonomiju,“ zaključio je premijer Orešković.
Foto: Hina
Pisane vijesti |
Ekonomija
