Ministar financija Zdravko Marić jutros je bio gost u emisiji Hrvatskog radija Poslovni tjedan.
Na upite voditeljice Eliane Čandrlić o tome kako funkcionira tehnička Vlada i hoće li izostanak zaduživanja i neizdavanje inozemne obveznice dovesti u pitanje normalno funkcioniranje proračuna, isplatu plaća, mirovina i sve ono što Vlada mora osigurati, ministar Marić je kazao:
„Odmah ću kratko odgovoriti na ovaj drugi dio pitanja – ništa neće ugroziti izvršavanje proračuna, ali dopustite samo kratko na prvi dio pitanja vezano za funkcioniranje Vlade u ovome statusu u kojem je – kažu naši ljudi uvijek neko dobro za neko zlo i obrnuto – mislim da smo sad svi skupa malo bolje upoznali neke dodatne i neke nove zakonske propise u Republici Hrvatskoj pa tako i ovaj zakon o primopredaji vlasti, odnosno Zakon o Vladi. Čuli smo proteklih dana jako puno komentara. Vrlo je jasno da neke situacije niti jedan zakon ne može pretpostaviti. Tako i u ovom slučaju mi imamo jedan mali pravni vakuum obzirom da zakon prepoznaje institut od dana raspisivanja izbora, što još nije slučaj. Međutim, s druge strane imamo i Zakon o Vladi koji kaže da, ukoliko se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade, odnosno Vladi, što je slučaj, da Vlada obavlja samo tehničke poslove, a u isto vrijeme nije definirano što ti tehnički poslovi znače. Pa zato možda dvije kratke informacije: dakle ne smije se, u zakonu vrlo jasno piše, kadrovirati, osim ukoliko bi odgoda takvih mjera značila dodatnu štetu, odnosno dovela u pitanje funkcioniranje državne uprave.
Međutim, tada se to radi putem tzv. vršitelja dužnosti. Ono što je još važnije, to je sam djelokrug i obuhvat onoga što Vlada u ovom trenutku i u razdoblju pred nama smije raditi. Isto tako u zakonu piše da se ne smiju sklapati ugovori veće vrijednosti, također bez definicije što to znači jer to je dosta relativan pojam. Ali postoji jedna ograda koju trebamo vrlo ozbiljno shvatiti, a to je da takvo eventualno nečinjenje ne smije ugroziti neke međunarodno preuzete obveze, a isto tako ne bismo se smjeli dovesti u situaciju da kao rezultat toga prouzročimo dodatnu štetu kako za državni proračun tako i za funkcioniranje gospodarstva i društva u cjelini. Iz toga svega izvući ću jedan zaključak za koji mislim da je cijeloj hrvatskoj javnosti jako bitno za reći: sigurno da intencija zakonodavca, onoga koji je pisao i taj zakon i sve vezano uz njega, nije bila da se dovedemo u situaciju iz koje praktički, neću reći da nemamo izlaza, ali da dođemo u neku situaciju gdje stvari prestaju funkcionirati. Dakle, ova Vlada sad ima jednu vrlo izazovnu situaciju, bez obzira na njezin status, prvi i osnovni imperativ je: država ne smije stati. Ne smije stati funkcionirati bez obzira na okolnosti, bez obzira na status i bez obzira na razdoblje koje je pred nama. Reći ću vam nekoliko primjera, odnosno nekoliko segmenata i sekvenci: dakle, i prošli tjedan kad je bila sjednica Vlade bilo je jako puno pitanja zašto toliko točaka, tih zakonskih propisa i slično. U ovom trenutku Hrvatski sabor i dalje zasjeda. Bez obzira što neki, pa i bivši dužnosnici govore o političkim i pravnim apsurdima, na Vladi je da vodi brigu o onome što smatra da je potrebno za funkcioniranje države i društva, naravno vođena uvijek načelima dobrog gospodara i ne ugrožavajući ukupne interese svih nas. Uputili smo nekoliko zakona u Hrvatski sabor. Hoće li doći do rasprave, hoće li danas-sutra doći do glasanja ili ne, to više nije na nama. Ne prebacujemo loptu na Hrvatski sabor, da se ne bi krivo shvatilo, ali opet ponavljam i to je jedan od elemenata gdje želimo, odnosno moramo jasno pokazati da država funkcionirati mora. Postoji nekoliko mjera koje smo mi zapisali u tom programu konvergencije, nacionalnom programu reformi, koje se tiču s jedne strane usklađivanju našeg zakonodavstva s EU, dakle postoje nekakvi rokovi, s druge strane imate nekakve stvari koje smo, neću reći obvezali se, ali preuzeli kao važne za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva. To su oni čuveni parafiskalni nameti ili neporezna davanja. Doduše dobar dio njih je moguće ukloniti, eliminirati ili smanjiti i mimo saborske procedure, ali opet, da ne kažem da ćemo izbjegavati hrvatski parlament, nego jednostavno je i to moguće urediti određenim uredbama, odnosno odlukama, podzakonskim aktima. Postoji također nekoliko stvari koje je Europska komisija jasno naznačila da treba napraviti, i ja se slažem s njima, kako bi se unaprijedilo i funkcioniranje javnih financija, upravljanje javnim dugom itd. S druge strane imate jedan cijeli segment koji se tiče europskih fondova. Dakle, do kraja godine imamo zadnju godinu za iskoristivost nekih pretpristupnih fondova - IPA, IPARD i slični. Funkcioniranje države u tom segmentu mora biti apsolutno neupitno jer dobavljače i sve korisnike tih sredstava moramo isplatiti. Funkcioniranja u smislu isplata i korištenja mora biti jer danas-sutra to može iziskivati ozbiljne posljedice, to sve skupa može ponovo pasti na teret državnog proračuna. Postoji nekoliko tih elemenata i segmenata koje je potrebno uzeti u obzir. Imamo lokalnu samoupravu koja, prema zakonu o proračunu i zakonu o izvršavanju proračuna, svoja zaduživanja i svoje funkcioniranje također u određenim okolnostima mora proći putem procedura Vlade. Dakle postoji vrlo jasan članak 88. koji propisuje da ti godišnji anuiteti novog duga ne smiju prelaziti 20% njihovih lanjskih prihoda itd., da ne ulazim u tehnikalije. Ali znači i da tu postoji jedna važna uloga Vlade da kroz svoje funkcioniranje i rad praktički ne onemogući, nego baš suprotno, omogući normalno funkcioniranje države.
Još samo jedna kratka crtica koju sam izostavio u prvom dijelu vezano za taj zakon o primopredaji i pravni okvir u kojem se trenutno nalazimo. On je u pravilu pisan za, možemo tako reći, redovne parlamentarne izbore i do sada je funkcionirao i nije stvarao toliki veliki eho javnosti i svih nas skupa, međutim procedure su takve kakve jesu i moramo ih prihvatiti i moramo se po njima voditi. Ako je i jedna dobra stvar u ovim okolnostima u kojima se nalazimo, da za razliku od redovnih parlamentarnih izbora, koji u pravilu budu krajem godine i gdje onda vlada koja je tada još na snazi, odnosno u svom tehničkom mandatu, donosi privremeno financiranje za iduća tri mjeseca, kako bi dala određeni razumni rok i razdoblje, tko god bio ta nova vlada koja će bit imenovana, donese puni proračun. Što je bio slučaj i ove godine. U ovom slučaju mi imamo koliko-toliko nešto komotniju poziciju barem u tom segmentu, a to je da mi imamo proračun donesen za cijelu 2016. pa i projekcije za 2017. i 2018. Ja se iskreno nadam i siguran sam i vjerujem u to u potpunosti, da ishod parlamentarnih izbora i formiranje neće trajati predugo i da će nova vlada kojagod bila biti kadra u kratkom roku donijeti proračun za 2017. Ako bude bilo potrebe mi koji ćemo još funkcionirati kao tehnička vlada možemo još jedan dodatni osigurač donijeti, a to je, ovisno o razvoju situacije, da ipak donesemo taj privremeni proračun za iduću godinu, za prva tri mjeseca, no pustimo to ipak za malo kasnije. Što se tiče 2016., ponavljam, dobro je da imamo donesen proračun, dakle prihodna strana proračuna, rashodna strana proračuna, to je Hrvatski sabor usvojio, ali i ono što mi kolokvijalno zovemo ispod crte. To je taj tzv. račun financiranja, dakle iz čega i na koji način mi financiramo naš deficit, ponavljam, bez obzira što smo za ovu godinu planirali praktički najniži deficit još od predkriznih razdoblja, on je i dalje deficit, dakle i dalje postoji jedan nesrazmjer prihoda i rashoda. U isto vrijeme preko 17 milijardi kuna samo iz državnog proračuna ove godine su dospijeća raznoraznih obveza iz prijašnjih razdoblja, ispred nas u sljedeća dva mjeseca postoji još nekoliko izazova, jedna domaća obveznica, u isto vrijeme u kolovozu je također jedan dosta značajni iznos trezorskog zapisa koji je u eurima, odnosno vezan je uz euro, dakle na tom polju mi radimo intenzivno i ako se sjećate, naš terminski plan – proračun ne propisuje terminski plan, on propisuje okvir, ukupne iznose i slično – ja osobno mislim, drugi će o tome suditi, ja neću suditi ni u kom slučaju o sebi, ali mislim da smo imali relativno dobar tajming po pitanju eksternih faktora. Dakle, uzeli smo u obzir i OPEC-ovo zasjedanje i FED-ovo zasjedanje vezano za kamatne stope, uzeli smo u obzir i španjolske izbore koji su bili ovaj vikend, uzeli smo i referendum oko Brexita. U to vrijeme tržišta su još uvijek bila u dobrim okolnostima, međutim, nažalost na ovom domaćem polju su se dogodile neke okolnosti koje su ipak utjecale na cijenu i ukupnu premiju rizika za nas i naša procjena je bila, moja u konačnici, da ipak odgodimo to zaduživanje. S time nismo puno toga promijenili jer uvijek je taj terminski plan podložan nekim korekcijama, a i u konačnici morate imati alternativne scenarije. Treba biti iskren i priznati da je i ova situacija s Brexitom sigurno jedan novi moment, vidimo reakcije financijskih tržišta koje su bile vrlo negativne i danas azijske burze nastavljaju i dalje sa negativnim stopama rasta, odnosno padom. Kako god bilo, mi smo u ovom trenutku spremni, ali tržišta u ovom trenutku nisu spremna. Kada se, mi to kolokvijalno kažemo, prozorčić otvori budite sigurni da ćemo biti sposobni i spremni za uskočiti. Hoće li se to dogoditi prije, pod navodnicima, ljetne stanke, jer i tržišta kolikogod bila zauzeta ipak imaju nekakvu svoju pauzu, svoju stanku, ili će to bit nakon, to ćemo već vidjeti. Paralelno s time radimo i određene aktivnosti na domaćem planu s domaćom financijskom industrijom koja je i dalje snažna i dosta likvidna, i mislim da ćemo tu također uspjeti naći dobra rješenja kao i neka druga alternativna međunarodna rješenja. Dakle, nije obveznica jedini instrument kojim mi možemo podmirivati svoje potrebe za financiranjem. Ja ju ne odbacujem iz ove današnje perspektive, samo govorim da je ona u ovom trenutku vrlo teško izvediva. Međutim, smatram da bez obzira na sve ove neizvjesnosti koje su sada primarno došle kao rezultat ovoga referenduma u Velikoj Britaniji, da tržišta u ovakvom stanju sigurno ne mogu ostati u nekom duljem razdoblju, tim više što ispred nas je zapravo još čitav niz upitnika i pitanja na razini Europske komisije i Europske unije. Predsjednik Europskog parlamenta je u jednom dijelu i vrlo emotivno rekao da se treba požuriti s tim (britanskim) izlaskom. Britanski povjerenik Hill u EK je podnio ostavku, odnosno dao mandat na raspolaganje. Britanija neće imati novog povjerenika. Moram reći da mi je osobno žao jer sam imao prilike usko surađivati s lordom Hillom, koji je u segmentu financijskih usluga pokazao drugih elemenata. Međutim, život ide dalje. Njegov portfelj preuzima potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis i nastavit ćemo dalje komunikaciju.
Po pitanju dinamike i financiranja zaduživanja, moram podsjetiti da smo u proračunu predvidjeli i milijardu i šesto milijuna kuna primitaka od aktivacije državne imovine pa i privatizacije. Nešto se od toga realiziralo, međutim, za taj iznos vi morate zatvoriti cijeli proračun. Vrlo jasno i odgovorno kažem da se proračunski prihodi u ovom trenutku izvršavaju u skladu s planom, a neki su oblici prihoda i iznad plana, poput trošarina, dijelom i doprinosi i porez na dohodak.
PDV je na razini prošle godine, za tjedan dana ćemo imati punu sliku prve polovine godine, kada ćemo iščistiti sve stvari koje su se jednokratno dogodile. PDV nam je, kao najizdašniji prihod, na neki način uvijek prvi u fokusu i bit će u fokusu tijekom turističke sezone, međutim, gledano ukupno, porezni prihodi su u jednom dobrom performansu.
Imamo još jedan veliki zadatak: znate da smo u proračunu predvidjeli i određene prihode koji su neporezne prirode, a tiču se dobiti trgovačkih društava u većinskom ili manjinskom državnom vlasništvu. Te Vladine odluke, dok je funkcionirala u svom punom obujmu, moraju se provesti u djelo.
Rashodna strana proračuna, to treba ponavljati jer se susrećem s mnogim hrvatskim građanima, umirovljenicima, koji su ovih tjedna "bombardirani" raznim spekulacijama u ovoj dinamičnoj političkoj sceni i treba građane umiriti: izvršavanje proračuna je u skladu s planom - mirovine, plaće, socijalni transferi, podmirivanje obveza pa tako i ovih financijskih ispod crte. Osiguravamo funkcioniranje države, ne samo u smislu zakonskih i podzakonskih akata, nego i u smislu proračuna. RH, bez obzira na okolnosti, mora pokazati međunarodnu i domaću kredibilnost, vjerodostojnost, podmirivati sve svoje obveze i ne dovoditi u pitanje daljnji rad i funkcioniranje.
Iz današnje perspektive stanja na svjetskim financijskim tržištima i njihove implikacije na domaća teško je reći da će išta proći lako i glatko, međutim, mi smo razgovore s bankama započeli puno prije referenduma. Naše banke, naša financijska industrija, bila je vrlo dobro upoznata. Ponovit ću, uz tu obveznicu ionako smo planirali i domaća izdanja. Dinamiku domaćih izdanja povezali smo s dinamikom strukturnih repo aukcija HNB-a, dakle, da u cijeloj financijskoj industriji jedni drugima olakšamo. Originalno je bilo planirano da početkom srpnja napravimo jedno domaće izdanje. Upravo smo u fazi razgovora s domaćom financijskom industrijom oko njihovih interesa i apetita. Sjećate se kad smo u prvom dijelu godine imali izdanje domaće obveznice od 4 milijarde kuna da je interes financijske industrije bio 2, 5 puta veći, vidjet ćemo kakva će biti situacija u ovom trenutku. Ročnost, odnosno duljina trajanja te obveznice, a onda i cijena, bit će jedan od glavnih elemenata u tim razgovorima.
Na upit voditeljice s kojom cijenom bi Vlada bila zadovoljna i koliki će biti obujam ministar Marić je kazao da mora biti dosljedan i sebi i funkciji koju obnaša. „Mislim da je bolje da ministar financija u te detalje ne ulazi i suzdržao bih se od komentara. Ideja je od prvog dana kad sam stupo na dužnost s cijelim mojim timom da uvijek gledamo da ostvarimo najbolji rezultat. Kad čujem stručnu, opću javnost, političare, koji često komentiraju situacije sa zaduživanjem, čest je zaključak da je uvijek – skupo. Slažem se s tim da je skupo, međutim, moramo biti objektivni i jasni: na cijenu duga utječe niz faktora, ne samo trenutne okolnosti, nego i vjerodostojnost politika, vaš ugled, a u konačnici i kreditni rejting. Sigurno da meni osobno kao ministru financija i svima nama ne može biti draga činjenica da Hrvatska u ovom trenutku plaća 1 do 1,5 postotna boda skuplju cijenu od, recimo, Mađarske ili Rumunjske, da ne govorim o 2; 2,5 postotna poena u odnosu na Slovačku ili Latviju. Osobno sam si zadao, i svi mi, kao Vlada, da se upravo na tom polju napravi iskorak. Nevezano na BREXIT, u razdoblju povijesno niskih referentnih kamatnih stopa, Hrvatska i dalje plaća dosta visoku premiju rizika.
Ova metafora s trčanjem štafete (op.- metafora kolege Vedriša da postizborni proces sliči sportskom trčanju štafete, važna je brzina pojedinaca, ali i brzina i spretnost preuzimanja štafete) mi je jako draga, to je zapravo točno. Uvijek se postavlja pitanje što ste naslijedili i što ostavljate. Svi zajedno moramo biti vrlo odgovorni prema sebi i građanima, koji nas u konačnici i plaćaju. Svijet i život ne počinje i ne završava s nama, ja sam preuzeo funkciju i napravio primopredaju s kolegom Lalovcem, sve je proteklo glatko, jedan drugome zaželjeli smo sreću i uspjeh. Isto mislim za dalje… Imali smo previše propuštenih prilika… I danas, s obzirom na volju parlamentarne većine da se ide na raspisivanje parlamentarnih izbora i s obzirom na njihov terminski okvir, sigurno je da imamo nekoliko mjeseci ispred sebe gdje imamo ograničeno, tehničko funkcioniranje Vlade. Kako god bilo, tko god bio sutra, mislim da svi zajedno trebamo nastojati da se ta "štafetna palica" preda na adekvatan način.
Što se tiče poreznog dijela, mi još uvijek radimo analizu, analiza je gotova, al rješenja nisu. Nekoliko mojih kolega iz stručne skupine kad se sve ovo počelo događati pitalo me: – što ćemo? Vrlo sam jasno odgovorio: - svakako ćemo to privesti kraju jer smatram da je to potrebno, a i, ako hoćete, vis - à- vis kredibiliteta ljudi koji su na tome radili. Na tome se radi više od tri mjeseca, uložen je ogroman trud vrsnih hrvatskih eksperata u tom polju i siguran sam da ćemo u konačnici iznjedriti rješenje koje neće biti partikularno, nego sustavno. Od uspostavljanja poreznog sustava u drugoj polovici 90-ih, koji je po mom sudu tada bio u vrlo dobrom stanju, a koji je otad prošao ekonomske cikluse i konjunkture i recesije s mnogo partikularnih intervencija u porezni sustav, doveli su do toga da je sustav – prekompleksan. Zato smo se od početka postavili na način da gledamo cjelovito. Do sada su u javnom prostoru bilo rasprave, iako sam se od tog ogradio, na najvišu stopu poreza na dohodak i na porezu na nekretnine. Ponavljam, sve treba gledati cjelovito, npr. ako govorite o porezu na dohodak, on je u ovom trenutku prihod jedinica lokalne samouprave. Dakle, morate razmišljati ako ćete tamo napraviti neku intervenciju kako je kompenzirati.
Hoće li ta porezna reforma, analiza, kako god je nazvali, postati dijelom predizborne kampanje? Hoćete li na taj način s time izići u javnost s obzirom da se u tehničkom mandatu Vlade teško s time nešto može napraviti, osim ostaviti za primopredaju pitala je voditeljica Čandrlić, a ministar odgovorio:
„Ne bih to politizirao. Sigurno da će u predizbornoj kampanji biti puno govora o porezima. Svim gospodarskim stratezima svih političkih stranaka jasno je da je u tom području potrebno napraviti određene iskorake. Ovaj je dio bi zamišljen u nekom segmentu i ambiciozno, ali – izvedivo. Da je Vlada nastavila funkcionirati u normalnom obujmu, siguran sam da bismo se držali terminskog plana da tijekom lipnja odradimo javne konzultacije, odnosno javnu raspravu zajedno s političkim akterima, a onda krenemo u saborsku proceduru koja bi išla iza ljetne stanke kako bi se promjene mogle aplicirati početkom iduće godine. Nažalost, to sad više nije slučaj, međutim ne treba gubiti vjeru. Duboko vjerujem da su te promjene bitne jer sustav treba pojednostaviti. Prvi bih htio da Porezna uprava može izdavati obvezujuća mišljenja poreznim obveznicima, bilo građanima, bilo poduzetnicima. Temeljem ove šume propisa koju imamo je to trenutno nemoguće…S druge strane želim da naš porezni sustav bude i transparentniji i efikasniji. Mi u svakom slučaju trebamo štiti porezne platce i one koji uredno plaćaju poreze i činiti sve što je potrebno i moguće da oni koji izbjegavaju plaćanje poreza i ne plaćaju porez, privedu na neki način pravdi, odnosno da to plate. S treće strane, mislim da je izuzetno važna ta konkurentnost poreznog sustava. Uspoređujući se sa drugim zemljama u okruženju, kako užem, tako i širem, to je sigurno jedan od onih elemenata na temelju kojeg netko donosi odluku hoće li ili neće investirati... i zadnje, po meni u ovom trenutku, i to sam nekoliko puta ponavljao, porezni sustav treba biti stabilan. Jer to je ona kritična varijabla zbog koje smo mi dijelom i pali u prethodnim razdobljima zbog tih silnih intervencija, a mnoge su se intervencije događale i unutar godine – kad mijenjate PDV unutar godine, to je vrlo nezgodno, iz svake perspektive. To su sve neki osnovni postulati. Međutim, sad su se stvari malo zakomplicirale, ali i ja sam dalje optimist da to što je napravljeno neće ostati samo mrtvo slovo na papiru, nego da će se to dodatno u budućnosti provesti u djelo.“
„I dalje sam nestranački ministar u tehničkoj vladi i ne sudjelujem u kampanji“, nastavio je ministar Marić. „To je samo titula, mene je predložila Domoljubna koalicija, ja sam iz njihove kvote i sigurno se kao takav od prvog dana ponašam i odnosim. Naravno, i moj odnos prema državi, država svima nama treba, ona mora biti na prvom mjestu i u prvom interesu. Dakle, sve ovo što sam do sada radio i što i dalje planiram raditi i završavati te poslove je upravo u toj funkciji. To je bilo dosta izazovno vrijeme, bilo je jako puno ljudi koji su, možda i malo pogrdno, reagirali na neke stvari, kao da smo mi neka zemlja apsurda koja ima i premijera i mandatara. Ja nikad nisam rekao da sam mandatar, ja sam bio i ostao ministar financija. HDZ je mene predložila, međutim, kao što i Ustav u konačnici definira, tko to može i tko to jest mandatar. Našao sam se u situaciji koja je bila, i za mene, i za moju obitelj, vrlo izazovna, ali s druge strane, prihvaćajući i ovu funkciju ministra financija, mislim da je časna funkcija služiti svojim građanima i narodu, u konačnici sam to vidio kao mogućnost da ipak ne izgubimo dragocjeno vrijeme i sve skupa što smo zacrtali. Sigurno je da svi očekujemo da rezultati izbora poluče nekakav pozitivan ishod, kakav god on bio, ipak, do tog trenutka treba proći neko vrijeme, a mislim da smo i međunarodnoj i domaćoj javnosti prezentirali jedan kredibilan plan program, međutim, u od početka smo naglašavali da su planovi i programi jedno, a da je ključna egzekucija i izvršenje. I upravo kad smo trebali provesti tu fazu, praktički je sve stalo. To je bio jedini i osnovni moj razlog, jer sam vidio da nažalost, gubimo određeno dragocjeno vrijeme. Međutim, stvari treba prihvatiti onakve kakve jesu i funkcionirati dalje u danim okolnostima.
Ova naša recentna događanja, sigurno pokazuju da ništa ne smije biti pretpostavljeno državi: Vrlo sam jasno to komunicirao na početku našeg mandata, javnosti se to možda nije učinilo interesantnim – to je bila ta vjerodostojnost hrvatskih politika, ne mislim tu na politiku lijevu ili desnu, nego na to da ako se obvežete nekim planom i programom, ako želite graditi svoj kredibilitet, onda je to potrebno i isporučiti. Konkretno, na polju javnih financija sam Europskoj komisiji, Međunarodnom monetarnom fondu, ako hoćete - međunarodnoj i domaćoj javnosti vrlo jasno dao naznake. 2016. godina je bila izazovna iz perspektive toga da smo bili imenovani krajem prvog mjeseca. Odmah sam rekao da je 2016. godina naša priprema za 2017. godinu koju osobno smatram puno izazovnijom, ali zato trebamo rano početi raditi. Uz državni proračun i sve što se njega tiče, imamo jedan veliki kolač, veliki zalogaj koji također trebamo napraviti, a to je cijeli ovaj cestarski biznis, autoceste i ceste s dugovima koje također treba refinancirati, restrukturirati samo poslovanje, jer iza toga se krije velika vrijednost, kako imovine, tako i samog biznisa.
Ne pribojavam se 2017. i ne želim nikoga time strašiti, samo ukazujem na činjenice. Mislim da smo napravili dobru stvar s proračunom za 2016. Tko god bude sastavljao proračun za 2017., moja je poruka vrlo jasna – da ovaj smjer treba nastaviti, s jedne strane treba i dalje utjecati na rashodnu stranu proračuna, da ona ne raste, s druge je strane prihodna strana proračuna. Hrvatska danas ima, budimo iskreni, gospodarski rast, mi smo ga projicirali, dosadašnji pokazatelji možda ukazuju i na nešto jače od toga. Dakle, to je nekakav mali vjetar u leđa. I opet, budimo iskreni, na taj gospodarski rast utječu i eksterni faktori poput cijene nafte, monetarnih otpuštanja u Europskoj uniji i t.d.
I taj gospodarski rast ne smije biti razlog da se nešto odgađa, nego baš suprotno – treba biti razlog da se nešto događa, da se provode te mjere strukturne prirode, jer, iako to nije šah, vi uvijek trebate gledati i sljedeće poteze koji dolaze. Mi smo napravili jedan, zaista kvalitetan, okvir i prezentirali ga. Naravno, sad se stvari malo mijenjaju, ali i dalje treba inzistirati na tome – dakle, ovogodišnji proračun treba izvršiti u skladu sa planom, ne smijemo dozvoliti da se probije taj deficit, u isto vrijeme treba predložiti i usvojiti kvalitetan proračun za iduću godinu. kako bi se, između ostalog, utjecalo i na naš status u Europskoj komisiji. Mi smo i dalje u proceduri prekomjernog deficita. Ja sam odmah označio 2017. godinu kao godinu koju treba iskoristiti, uz sve njezine izazove, da bude jedna točka infleksije nakon koje će Hrvatska zaista krenuti u pozitivnom smjeru.
Na upit što očekuje od različitih rejting agencija, ministar Marić je kazao: „Proveo sam dosta vremena s ljudima iz Standard&Poorsa, ovaj tjedan imamo i kolege iz Fitcha koje dolaze u istu redovnu proceduru i oni će svoj sud donijeti. Mislim da, što se tiče ekonomskog dijela, u smislu gospodarskih performansi, u stanja gospodarstva u smislu ekonomskih fundamenata, stvari uopće nisu upitne. Javne financije također, mislim da je vrlo jasno iskomunicirano i prihvaćeno s njihove strane. Međutim, sve te rejting agencije svoj konačni uvid inkorporiraju i taj elemenat, ja ga zovem, političke ekonomije.“
O Brexitu i njegovim posljedicama za Hrvatsku, ministar Marić je rekao „To je apsolutno svjetska tema, imam dosta kontakata u financijskom svijetu Cityja, bila su jako niska očekivanja o takvom ishodu. Međutim, tu smo gdje jesmo. Za Hrvatsku izravnih implikacija neće biti, jer naša trgovinska razmjena nije toliko jaka. Ali s obzirom da u Hrvatsku dolazi sve veći broj britanskih turista, tu je jedan mali utjecaj. S druge strane, naši su trgovinski partneri međusobno vrlo vezani. Europska unija tri puta više izvozi u Veliku Britaniju, nego što uvozi iz nje. Međutim, ono što se pokazalo i što je bilo za očekivati u prvom koraku, a što ima određene implikacije, to su efekti na financijska tržišta“, zaključio je svoj nastup u Poslovnom tjednu ministar financija Zdravko Marić.
Foto: HRT/ screenshot
Pisane vijesti |
Financije |
Zdravko Marić
