U Vladi Republike Hrvatske u tijeku je sastanak predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića, ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača i ministra branitelja Tome Medveda s predstavnicima udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata o otvaranju pregovora Srbije o poglavljima 23 i 24. Predstavnici braniteljskih udruga upoznati su sa stajalištima Republike Hrvatske koja će biti iznijeta na Trećem sastanku Međuvladine konferencije EU i Srbije na ministarskoj razini.
IZJAVA REPUBLIKE HRVATSKE
(Bruxelles, 18. srpnja 2016.)
Prilikom održavanja Međuvladine konferencije i otvaranja pregovora o poglavljima 23 i 24, Hrvatska želi iskoristiti ovu priliku kako bi ponovila svoja stajališta koja su bila sastavnim dijelom kompromisa koji je doveo do usvajanja Zajedničkog stajališta EU za poglavlja 23 i 24, tako omogućivši nastavak srbijanskog pristupnog procesa.
Ne prejudicirajući druge važne aspekte vladavine prava koji su pokriveni ovim dvama poglavljima, za Hrvatsku su – u procjeni srbijanskog napretka u pristupanju EU – od ključne važnosti upravo još uvijek neriješena pitanja koja su posljedica rata. To su: puna suradnja s MKSJ-om,
de facto suspenzija zakonodavstva kojim je Srbija proizvoljno proširila svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina na susjedne države, uključujući i potrebu revidiranja srbijanske Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina u svjetlu njezinih neprihvatljivih političkih i pravnih kvalifikacija, te puna provedba cjelovitog zakonodavnog okvira za zaštitu manjinskih prava, u skladu s domaćim i međunarodnim obvezama. Osiguranje prava žrtava rata i njihov pristup pravdi i pravosuđu, bez diskriminacije, uključujući pravo na naknade štete i odštete, također su važni pokazatelji učinkovitog pravosuđa te, zajedno sa suradnjom u rješavanju pitanja nestalih osoba, bitni elementi trajnog mira i pomirenja.
Hrvatska snažno osuđuje nedavne izjave srbijanskih dužnosnika, osobito one vršitelja dužnosti posebnog tužitelja za ratne zločine Milana Petrovića, a koje jasno pokazuju nevoljkost Srbije da poduzme potrebne korake kako bi suspendirala i konačno ukinula sukob nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina. Takvo relativiziranje obveza koje proizlaze iz poglavlja 23 dovodi u pitanje srbijansku spremnost za sadržajnim pregovorima o ova dva poglavlja, a koja su ključna za unaprjeđenje vladavine prava. Neće biti napretka u srbijanskim pristupnim pregovorima bez ispunjavanja gore navedenog uvjeta.
Nadalje, rješavanje svih pitanja koja su naslijeđe rata, uz konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, ostaje i važnim političkim kriterijem, uz uvjetovanost procesa stabilizacije i pridruživanja, kako se to očituje u Pregovaračkom okviru za Srbiju i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Hrvatska će budno i pažljivo pratiti provedbu svih prijelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i svih drugih mjera i obveza u relevantnim pregovaračkim poglavljima kroz sav tijek pristupnog procesa, usredotočujući se pri tome na područja koja su ranije prepoznata kao pitanja od posebne važnosti.
Hrvatska ostaje predana nastavku proširenja EU, na osnovi ispunjavanja svih nužnih kriterija.
Pisane vijesti |
Priopćenja
