Prvih pet od ukupno 16 helikoptera Kiowa Warrior dopremljeno je u subotu američkim C-5 u bazu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Zemunik, a cijeli posao, vrijedan ukupno 150 milijuna eura, trebao bi biti dovršen do kraja godine.
Bio je to povod za razgovor s tehničkim ministrom obrane, Josipom Buljevićem, a dotakli smo se i odnosa sa Srbijom, prijetnji Islamske države, događanja u Turskoj, te parlamentarnih izbora.
Sam dolazak prvih helikoptera bio je pod velom tajne. Je li to bilo zbog sigurnosnih razloga?
- Razlozi su naravno sigurnosne prirode. Ministarstvo obrane nije najavljivalo i objavljivalo detalje. Znalo se okvirno kada je isporuka, ali točan trenutak i sam dolazak nismo objavljivali zbog sigurnosti.
Je li to bio uvjet američke strane ili je posrijedi standardna procedura?
- Nije bilo nikakvog uvjeta s američke strane, već se radi o uobičajenom postupanju. Cijela organizacija dolaska, odnosno prihvat helikoptera bio je isključivo na hrvatskoj strani.
Neke informacije govore da je u vrhu hrvatske Vlade bilo disonantnih tonova oko ovog posla, točnije oslobađanja PDV-a?
- Ne bih mogao reći daje bilo otpora u vrhu Vlade. Posrijedi je problem koji se tiče donacija iz neeuropskih zemalja i tehničke je naravi, te se nadam da će se u budućnosti riješiti. Mi smo započeli razgovore o načinima na koji bi se u budućnosti ta obveza za Ministarstvo obrane ako ne ukinula, onda makar umanjila.
Znači li nabavka ove vrste helikoptera, čija je namjena prvenstvo izviđačka i borbena, odgodu kupnje borbenih zrakoplova?
- Ne, nikako to ne znači. Moje je osobno mišljenje, kao i Glavnog stožera, da mi moramo zadržati borbenu komponentu hrvatskog zrakoplovstva. Ovi helikopteri nisu ni u kakvoj konkurenciji borbenom zrakoplovstvu, dapače oni se jako dobro nadopunjuju. Mi provodimo sve aktivnosti koje su zacrtane u dugoročnom planu razvoja oružanih snaga. Do kraja ove godine trebali bismo donijeti odluku na koji način produžiti aktivnosti borbenog zrakoplovstva. Ono što vam mogu reći u ovom trenutku jest da postoji način da Hrvatska može, ako tako odluči, zadržati borbenu komponentu svog zrakoplovstva. Postoje razni načini, od jeftinijih do onih skupljih. Svakako, financijski se može zatvoriti ta konstrukcija, ona je izvodljiva.
Koliko će Hrvatska biti autonomna u izboru zrakoplova?
- Potpuno autonomna. Mi smo suverena država, te nitko nema prava niti pokušava utjecati na takvu odluku. To će biti isključivo stvar našeg izbora, odnosno što nam se više isplati: platiti u novcu zrakoplove i dobiti samo njih, ili ćemo dobiti neke druge programe kao pogodnost. Postoji dosta off-set programa koji se tu nude. Zato naglašavam da postoje načini da se to do kraja isfinancira i koji bi bili, teško je reći bezbolni, ali lako izvedivi.
Što za vas znači to - bezbolno?
- Posrijedi su ogromni iznosi. Ako bi se uzelo u obzir samo pola investicije, to bi značilo prilično opterećenje državnog proračuna. Naš je cilj što manje opteretiti proračun.
Znači li to da se cilja na polovne zrakoplove koji bi bili modernizirani?
- To bi bila nekakva srednja varijanta. Mi imamo pet varijanti za rješavanje ovog pitanja, od najjeftinije koja znači samo produžavanje sposobnosti sličnog tipa postojećih zrakoplova za sljedećih 20 godina, ili onu krajnju s nabavkom potpuno novih letjelica. Osim toga imamo i tri varijante koje su neko međurješenje.
Je li hrvatska definitivno odustala od MiG-ova kao jedne solucije nakon afere koja je izbila početkom godine s remontom lovaca u Ukrajini?
- Teško je reći da se odustaje, jer će MiG-ovi biti sigurno još jedno vrijeme u sastavu našeg borbenog zrakoplovstva, ali to nije nešto na što bi se Hrvatska trebala dugoročno usmjeriti.
Malo je poznato da ste prognozirali nastanak kalifata, današnje Islamske države. Mislite li da je ona dosegnula svoj vrhunac i počela gubiti moć, kako posljednjih dana tvrde neki analitičari?
- Neki politički teoretičari su rekli da će 21. biti stoljeće sukoba klasičnih država i različitih nedržavnih tvorevina. Islamska država je jedna maligna nedržavna tvorevina, inspirirana i nastala na teroru i radikalnoj interpretaciji vjere. U jednom dijelu političkog islama imate želju za stvaranjem kalifata u kojem bi se dogodilo sadržajno i formalno, jedinstvo vjerske i političke vlasti. Ta tendencija među radikalnim islamistima bila je prisutna već više desetljeća, gotovo zadnjih 150 godina. Radikalizirala se 90-ih godina prošlog stoljeća i nije bilo teško predvidjeti da će doći do pokušaja stvaranja nekoga teritorijalnog entiteta koji bi provodio te ideje. Držim da Islamsku državu ne smijemo vezati za teritorij, jer svoje aktivnosti, kako se vidi, nastoje prebaciti na Europu. To je ideja koja će se sukobljavati s idejom demokracije i ljudskih prava, koja je imanentna zapadnom svijetu, pa tako i Hrvatskoj. Mi ne možemo izbjeći biti akterima tih događanja. Moram istaknuti kako je jako bitno pronaći model ravnopravne integracije islama u europsko društvo, te da je moguće da postoje efikasne prozapadno orijentirane i demokratske države s islamskom većinom. Republika Hrvatska spada u sam vrh država s kršćanskom većinom u integraciji islamske zajednice i islamskih vjernika u društvo. Usudio bih se reći da je to model koji možemo ponuditi čovječanstvu, a da pritom nismo ništa izgubili od svog kršćanskog identiteta.
Kolika je zapravo opasnost od kalifata na području Balkana, bilo da se radi o terorističkim aktivnostima, bilo nekim teritorijalnim entitetima?
- Teško mi je o tome govoriti. Međutim, iz onoga što se događa vidim da se taj drugi, neteritorijalni utjecaj kalifata odvija u državama koje su sekularne ili demokratske, ali imaju islamsku većinu. Na taj se način provodi određeni građanski rat unutar islama, odnosno za koncept načina uređenja te države. Svaka država s islamskom većinom, a ima demokratski društveni sustav i zasnovana je na sekularizmu, naročito je ugrožena, te je prioritetna meta pristaša kalifata. Budući da se mi nalazimo u susjedstvu takvih država, naravno da je ugrožena i Hrvatska. Teško je govoriti o razini ugroženosti, ah je moramo biti svjesni.
Što u tom kontekstu znače ova posljednja zbivanja u Turskoj i politika koju vodi predsjednik Erdogan?
- To je proces koji se u Turskoj može promatrati već neko vrijeme. Turska je vrlo bitna kao saveznik, NATO-članica na južnim granicama Saveza. Mi sa zabrinutošću pratimo sva događanja u toj zemlji.
U Vladu ste ušli kao nestranačka osoba, nedavno ste postali i član HDZ-a. Očekujete li da se nađete na izbornim listama stranke?
- To će odlučiti čelništvo stranke.
Imate li i dalje ministarsku ambiciju?
- Ja imam ambiciju za djelovanjem. Želim svoje znanje i iskustvo i dalje koristiti za unaprjeđenje sigurnosnog i obrambenog sustava RH, a i onog političkog. S koje pozicije i s kojeg mjesta, to je manje bitno. Važno je da damo sve od sebe da Hrvatskoj bude bolje.
Početkom srpnja najavili ste da će biti sankcija u MORH-u zbog afere s remontom MiG-ova. Je li netko sankcioniran u međuvremenu?
- Pustimo da se pravosudni postupak odradi do kraja. Sve je sada u rukama DORH-a. Svi oni za koje se utvrde osnovane sumnje u kaznenu odgovornost bit će sankcionirani.
Ostavljate li vrata povratku u obavještajnu zajednicu?
- Ne. Ta stranica u mojoj karijeri je definitivno zatvorena. Ja sam sada politička osoba i povratak u obavještajnu sferu ne bi bio u skladu s dobrim tradicijama.
Poslali ste oštru poruku Srbiji, čiji čelni ljudi sipaju optužbe na račun Hrvatske, pa čak i za ustaštvo. Na kakvu ste vrstu sankcija mislili?
- Prije svega dobri odnosi sa Srbijom i cjelokupnim srpskim narodom od izuzetnog su značenja za RH. Međutim, isto tako Hrvatska je država koja, s jedne strane, treba štititi svoje nacionalne interese i, s druge strane, štititi temeljne principe EU-a poput ljudskih prava i demokracije. Da bi Srbija ušla u krug zemalja koje poštuju načela liberalne demokracije i ljudskih prava, mora ispunjavati određene uvjete. Prema tome, u svakom trenutku kada Hrvatska shvati da Srbija ne poštuje dogovoreno, vladavinu prava, demokraciju, ljudska prava, politizira pravosuđe i slično, mi možemo sankcionirati njezin pristupni proces Europskoj uniji. To je proces koji će trajati još dugo godina.
Razgovarao Zoran Šagolj
Slobodna Dalmacija, 2. kolovoza 2016.
Vijesti iz medija |
Obrana i vojska
