Predsjednik Vlade Republike Hrvatske predstavio je danas u Hrvatskom saboru Izvješće o sastanku Europskog vijeća, koji se održao 20. i 21. listopada ove godine u Bruxellesu.
Tom je prigodom premijer Plenković naglasio da će redovito izvještavati javnost i Hrvatski sabor o zaključcima sa sastanaka Europskog vijeća. „Radi produbljivanja dijaloga između Vlade i Hrvatskog sabora, posebno o onim temama koje su u fokusu Europske unije, danas želim započeti s praksom redovitog izvještavanja javnosti o raspravama i zaključcima sastanaka Europskog vijeća“, istaknuo je predsjednik Vlade. Izvijestio je da su glavne teme sastanka bile migracije, vanjski odnosi (naročito s Rusijom), trgovinska pitanja te ostala globalna i ekonomska pitanja.
„U okviru granične i obalne straže, jamči se istovjetan sustav svih članica EU, što je posebno važno za Hrvatsku koja se priprema ispuniti kriterije za Schengenski sustav“, rekao je predsjednik Vlade dodavši da su se članice Europskog vijeća usuglasile da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za funkcioniranje EU.
„Govorilo se i o konceptu solidarnosti – premještaju i preseljenju. Određene države zagovaraju pristup na temeljima fleksibilne solidarnosti i smatraju da članice mogu pridonijeti najbolje na dobrovoljnoj osnovi“, rekao je predsjednik Vlade. S obzirom da ipak još uvijek nema adekvatne kontrole na vanjskim granicama, iako postoji veliki napredak u registraciji i identifikaciji migranata na granici, Austrija, Njemačka, Danska i Švedska zadržat će provjeru na svojim granicama. Uz operativno bavljenje kontrolom granice važno je pojačati napore u zajedničkoj vanjskoj i razvojnoj politici zbog država koje su izvor migracijskog vala.
Druga tema sastanka Europskog vijeća bila je trgovinska politika i utjecaj na zaposlenost. „Smatramo da je sporazum s Kanadom prigoda koja će povećati mogućnost poduzeća EU, pa time i Hrvatske, u Kanadi. Poduzećima će se omogućiti bolje tržišne prilike, a izvoznici bi mogli uštedjeti stotine milijuna eura. Procjenjuje se da će ušteda zbog ukidanja carina iznositi 590 milijuna eura. Hrvatska je za što skoriju ratifikaciju tog sporazuma“, rekao je predsjednik Vlade dodavši da je problem nastao u Belgiji koja je odbila sporazum te da se to pokušava riješiti. Također je izvijestio da se namjerava potpisati i trgovinski sporazum s Japanom. Jedna od tema sastanka bili su i europski fondovi za strateška ulaganja.
Razgovaralo se o Rusiji i njezinom odnosu prema Ukrajini, odnosno Krimu, a predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je kako se i dalje radi o dvotračnom odnosu prema Rusiji, od kojih je jedan principijelan, a drugi vodi računa o Rusiji kao globalnom akteru. Također, članice Europskog vijeća razgovarale su o Brexitu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da neće biti pregovora o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU prije nego London notificira članice o rezultatima referenduma, stoga će pregovori vjerojatno započeti nakon ožujka, istaknuvši da je riječ o izrazito kompleksnom pitanju koje nije samo institucionalno, nego ima i značajne financijske posljedice.
„Riječ je o izrazito kompleksnom pitanju koje pogađa državljane EU koji žive u Velikoj Britaniji. Postoje i značajne financijske posljedice na proračun EU, koji se 80 posto financira od desetak najjačih članica, a među njima je i Britanija, što ima značajne financijske posljedice na dugoročna planiranja budžeta koja su već napravljena“, rekao je premijer Plenković dodavši kako EU trenutno vrši reviziju sedmogodišnjeg proračuna u razdoblju od 2014. do 2020. godine.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Andrej Plenković
