Predsjednik Vlade: „Prijedlog porezne reforme je cjelovit, usmjeren je na ostvarivanje strateških ciljeva Vlade. Stoga vjerujem da on predstavlja prvu i ključnu mjeru u ovoj ranoj fazi našeg mandata za unaprjeđenje ukupne gospodarske situacije u zemlji“.
Otvarajući treću sjednicu Vlade Republike Hrvatske predsjednik Andrej Plenković osvrnuo se na provedbu porezne reforme koja je ujedno i prva točka sjednice. „Riječ je o velikom paketu od 15 zakona“, kazao je predsjednik Vlade, izvijestivši da se radi izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o doprinosima, Prijedlogu zakona o porezu na dohodak, zakona o porezu na promet nekretnina, zakona o lokalnim porezima, Poreznoj upravi, izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Prijedlogu općeg poreznog zakona, Prijedlogu zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Prijedloga zakona o upravnim pristojbama, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te Zakona o carinskoj službi.
„Riječ je o velikom cjelovitom paketu porezne reforme čiji su glavni ciljevi gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, naglašenija socijalna pravednost, poticaji demografskoj obnovi, zadržavanje visokostručnih obrazovanih kadrova u Hrvatskoj, poticaji razvoju obrtništva i poduzetništva te poticaj poljoprivrednicima“, kazao je predsjednik Vlade. Naglasio je da se u provođenju porezne reforme, u koju su svoje znanje utkali brojni stručnjaci u Hrvatskoj, uz rasterećenje poduzetnika i građana kroz snižavanje poreznih stopa, vodilo računa i o održivosti javnih financija i održivosti financiranja funkcija lokalne samouprave, ali i o ostvarivanju ključnog makroekonomskog cilja, a to je deficit opće države u 2017. godini na razini 2 posto BDP-a.
„Pojednostavljenjem i izmjenama u sustavu poreza na dobit, najznačajnija promjena je smanjenje opće porezne stope sa 20 na 18 posto, a za male, i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto“, rekao je predsjednik Vlade. Kazao je i da predloženim izmjenama poreza na dohodak nitko ne gubi, a za 1,8 milijuna građana pada porezno opterećenje.
„Za građane koji već danas nisu u poreznim škarama i kojima zbog toga ne možemo dići raspoloživi dohodak izmjenama poreza na dohodak, predvidjeli smo korekcije u sustavu PDV-a, posebno kroz redefiniranje sniženih stopa na isporuku električne energije i odvoz otpada", naveo je predsjednik Vlade. "U procesu konzultacija uvažili smo sugestije naših socijalnih partnera, resornih ministarstva, postigli dogovor s partnerima u Vladi. Stoga smo napravili odrađena usklađivanja i uravnotežili prijedlog izmjena zakona o PDV-u s dodatno naglašenom socijalnom komponentom“, rekao je. Pojasnio je da to znači da se u ovoj fazi zadržava opća stopa PDV-a, ali i postojeća najniža stopa PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala te knjige.
„Prijedlog porezne reforme je cjelovit, usmjeren je na ostvarivanje strateških ciljeva Vlade. Stoga vjerujem da on predstavlja prvu i ključnu mjeru u ovoj ranoj fazi našeg mandata za unaprjeđenje ukupne gospodarske situacije u zemlji“, zaključio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na
summit 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine, održan prošlog tjedna u Rigi. Rekao je da se radi o vrlo važnom skupu koji je bitan za odnose Hrvatske i Kine, kao i za odnose svih zemalja u hrvatskom okruženju, ali i za odnos i strateški okvir suradnje između Europske unije i Kine. „Kina, kao rastuća globalna ekonomija, pokazuje veliki interes za sve države u ovom dijelu Europe i mislim da je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju u kontekstu suradnje luka i industrijskih parkova u lukama važan signal za ozbiljniji angažman Vlade Republike Hrvatske i svih nadležnih resora na unaprjeđenju odnosa s Kinom. Stoga smo donijeli odluku da koordinaciju svih aktivnosti vezanih za ovaj format, takozvanih 16+1, u budućnosti preuzme Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i time omogući cjelovito sudjelovanje svih resora u ovoj suradnji“, rekao je predsjednik Vlade.
Što se tiče prve sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, održane u ponedjeljak, na kojoj je i sam sudjelovao, uz ministre koji su članovi GSV-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da misli da su postigli važan zajednički cilj, a to je da se na partnerski i uključiv način razgovara i sa sindikatima i s poduzetnicima o svim bitnim zakonskim prijedlozima, da taj postupak bude sustavan i pravovremen i da se njihov doprinos poboljšanju zakonskih tekstova nastoji uvažiti u mjeri koja je moguća.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da jučer, zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem, sudjelovao u Opatiji na tradicionalnom 24. savjetovanju Društva hrvatskih ekonomista, gdje je održao govor o ekonomskoj politici Vlade za 2017. godinu, koji je, kazao je, referentan stoga što je dao vrlo detaljan okvir svih aktivnosti koje će Vlada raditi u provedbi programa. „Mislim da su se nakon niza godina na jednom takvom skupu pojavili i predsjednik Vlade i ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke te da je to potvrda pozitivnog ukupnog gospodarskog ozračja koje imamo u zemlji“, rekao je predsjednik Vlade, dodavši da u prilog pozitivnim gospodarskim tendencijama idu i pokazatelji Europske komisije koja je dala projekcije o rastu BDP-a 2,6 posto u 2016. godini. Predsjednik Vlade izrazio je nadu da će realan rast BDP-a u idućoj godini biti bolji od u ovom trenutku konstatiranih projekcija Europske komisije koje su 2,5 posto. „Stoga očekujem da u vašim aktivnostima upravo ovakav trend bude nastavljen i da bude poticaj za djelovanje svih članova naše Vlade“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je i da je tijekom ovog tjedna u Vladi primio gradonačelnika Vukovara Ivana Penavu te da su odlučili iduću, četvrtu sjednicu Vlade održati u Vukovaru, u četvrtak, 17. studenoga, uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
