Pred ministrom financija Zdravkom Marićem odlučujući je tjedan kada bi Vlada napokon trebala donijeti odluku da od 1. siječnja iduće godine krene velika porezna reforma, koja je ujedno najznačajniji projekt Vlade Andreja Plenkovića.
Najavili ste da će porezna reforma biti spremna do iduće sjednice Vlade. Na čemu temeljite taj optimizam kada znamo da se Most protivi nekim dijelovima?
- Odluka o formiranju Stručne radne skupine za reformu datira još iz ožujka. Ideja je bila da do kraja lipnja iznesemo prijedloge, srpanj i kolovoz iskoristimo za javnu raspravu i nakon toga kroz redovitu saborsku proceduru donesemo odgovarajuće propise krajem studenoga kako bi ostalo dovoljno vremena za pripremu provedbe novih zakonskih rješenja. S obzirom na prijevremene parlamentarne izbore, situacija se promijenila, no naš rad nije stao, ali su procedure skraćene. Nakon formiranja Vlade procijenili smo da ćemo ipak stići unatoč kratkoći rokova. Optimizam temeljim prvenstveno na tome što smo u završnoj fazi i što smo u relativno kratkom roku uspjeli pripremiti cjelokupni paket od 15 zakonskih propisa.
Možemo li konačno znati koje su to zamjerke Mosta i ključno pitanje: koliko ste spremni na kompromis i u kojem omjeru?
- Mi ćemo odraditi još nekoliko serija razgovora s kolegama iz Mosta. Koliko sam shvatio, cjelokupna, sveobuhvatna reforma nije upitna i oko toga se slažemo, ali postoje neki detalji o kojima razgovaramo. Zatražena su dodatna pojašnjenja, primjerice oko kvantifikacije učinaka pojedinih promjena, ali to u konačnici neće utjecati na bit i redefiniranje prijedloga reforme.
Hoće li to, primjerice, značiti da ćete možda ni i jenjati niže stope PDV-a?
- Promjene u sustavu PDV-a, posebice u dijelu redefiniranja sniženih stopa, bitan su dio cjelokupne reforme. Eventualne značajnije intervencije utječu na cjelokupni koncept Razgovaramo o mogućnostima da se u nekim područjima, odnosno elementima, još nešto korigira, ne samo u smislu rasterećenja nego i pojednostavljenja.
A oko poreza na dohodak?
- Prezentirali smo sva naša razmišljanja i smjer kojim smo išli. Krenuli smo od postojećeg stanja koje je dosta kompleksno. Ideja je bila pojednostaviti sustav u okviru fiskalnih mogućnosti, pronaći prostor za rasterećenje, da nitko ne gubi, a da što veći broj građana dobiva. Krenuli smo od postojeće situacije gdje imamo četiri različita osnovna osobna odbitka, a onda i odbitke za djecu. U skladu s time, ideja je bila da probamo poravnati sve te osobne odbitke, pojednostaviti sustav i svesti na istu mjeru. Jedinstveni osnovni odbitak je tako na razini od 3800 kuna, što je u postojećem sustavu najviši iznos osnovnog osobnog odbitka koji se primjenjuje za umirovljenike. Redefinirali smo razrede i smanjili najvišu stopu poreza na dohodak s 40 na 36 posto. Podsjetit ću da smo u ranim fazama rada na poreznoj reformi čuli vrlo jasne sugestije i prijedloge određenih slojeva našeg gospodarstva i struke, poput stručnjaka, liječnika, inženjera koji imaju primamljive ponude s tržišta EU za odlazak. Tada se i u općoj javnosti stvorio visoki stupanj razumijevanja da na tom području treba učiniti nešto više. Nakon rasprava zauzeto je stajalište, uzimajući u obzir i aspekt socijalne pravednosti, da se ne ukida najviša porezna stopa od 40 posto, već da se snizi na 36 posto te da se primjenjuje na više razine dohotka, konkretno na mjesečne dohotke iznad 17.500 kuna, odnosno kada se uzme i iznos osnovnog osobnog odbitka, na mjesečne dohotke iznad 21.300 kuna.
Zvuči pomalo nevjerojatno da se oko 500 tisuća građana dodatno oslobađa plaćanja poreza na dohodak. Imate li primjer nekih drugih europskih zemalja gdje se preko jedne porezne reforme toliko ljudi oslobađa plaćanja poreza na dohodak i jeste li pri izradi koristili iskustva drugih zemalja?
- U našim analizama koristili smo međunarodna iskustva, no teško mi je reći postoji li u nekoj od zemalja toliko visok udio obveznika poreza na dohodak koji uopće nisu u škarama tog poreza. Od 2,750 milijuna obveznika poreza na dohodak u Hrvatskoj, njih 915.000 u ovom trenutku uopće ne plaća porez na dohodak, a predloženim izmjenama će biti oslobođeno još njih 560.000. Sljedećih 380.000 osjetit će 95-postotno smanjenje u porezu na dohodak. Bez obzira na to što se danas ističe da će oni s najvišim dohocima u apsolutnom iznosu osjetiti najveće smanjenje porezne obveze jer u konačnici više poreza i plaćaju, ali u realnom smislu to je kudikamo manje nego oni s nižim dohocima i rezultat svega je da od 2,75 milijuna ljudi, 1,5 milijuna poreznih obveznika više neće biti u poreznim škarama. Prosječna porezna stopa poreza na dohodak pada sa 7,6 posto na 6,3 posto
Dvije najveće zamjerke su da se pogodovalo samcima s visokim primanjima i da su stradali honorarci. Kako to komentirate?
- S obzirom na to da je samac s visokim primanjima najviše opterećen porezom, više od onoga koji ima dvoje djece, iako bismo išli s linearnim rasterećenjem, naravno da bi samci to najviše osjetili. I to je upravo bio slučaj u posljednjim izmjenama poreza na dohodak od prije dvije godine. Mi smo tu problematiku nastojali dobrim dijelom anulirati i izbalansirati dizanjem odbitaka za djecu. Rezultat je vidljiv jer smo navedenom mjerom posebno stimulirali obitelji s jednim, dvoje, troje i više djece. Na taj način smo osigurali da upravo oni budu veći dobitnici od samaca. Time smo htjeli dati i poticaj općoj demografskoj politici Vlade. Porezni obveznik s dvoje djece prema novom obračunu s neto plaćom od 8000 kuna više uopće ne plaća porez na dohodak. Dosad je plaćao 318 kuna poreza i prireza i vidljivo je da se njega ili nju u potpunosti oslobađa plaćanja poreza na dohodak, odnosno za toliko mu raste neto plaća. U isto vrijeme samac na istih 8000 kuna neto dohotka plaća oko 1600 kuna poreza i prireza, što mu je u odnosu na postojeći obračun 80-ak kuna manje, odnosno za tih 80 kuna mu je veća neto plaća. Samcu koji ostvaruje neto dohodak oko 12.000 kuna porez na dohodak se smanjuje za oko 150 kuna, dok osobi s dvoje djece za 400 kuna. Što se tiče drugog dohotka, oko 800 milijuna kuna se sada uprihoduje od ove kategorije dohotka, a trenutno imamo četiri kategorije u smislu obračuna. Jedna kategorija plaća i zdravstveno i mirovinsko te porez i prirez u punom iznosu, dok postoje i autorski honorari gdje nemate obvezu plaćati ni zdravstveno ni mirovinsko, a na poreznu osnovicu imate umanjenje od 30 posto. I onda imate kategoriju koji imaju sve to isto samo za 55 posto umanjenje porezne osnovice. Rezultat svega je da ona prva kategorija na 100 kuna neto dohotka plati dodatnih dadžbina u iznosu od 99,65 kuna, dokova zadnja kategorija ne plati n 1/0 kima. Evidentno je da postoji velika nepravednost u smislu obračuna tog drugog dohotka. Ključna promjena je da ukidamo izuzeće od naplate mirovinskog i zdravstvenog doprinosa, što znači da svi ostvaritelji drugog dohotka po novom imaju obvezu plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa. Međutim, predložili smo nešto stimulativniji model prema kojem se ta obveza umanjuje na pola. Dohodak od nesamostalnog i samostalnog rada te drugi dohodak se zbrajaju i podliježu godišnjem obračunu. U postojećem sustavu, gledajući na godišnjoj razini ostvarenog dohotka, stopa od 40 posto primjenjivala se na dohotke iznad 158.400 kuna. Prema našem prijedlogu, najviša stopa poreza na dohodak, ne više 40 posto, nego 36 posto, zahvaćat će dohotke na godišnjoj razini iznad 255.600 kuna, odnosno na mjesečnoj razini dohotke iznad 21.300 kuna, što, složit ćete se, za naše prilike i nije mali dohodak.
Rekli ste da ste posljednjih šest mjeseci radili na reformi, u prošloj ste Vladi bili partneri s Mostom, zašto to niste onda zajednički dogovarali?
- Ova porezna reforma, kao i svaka druga reforma, u svojoj konačnoj završnoj fazi izglasavanja i implementacije sigurno ima političku notu jer se bez suglasja vladajuće većine ne može provesti. Međutim, polazišta porezne reforme nisu bile političke, odnosno stranačke preferencije, nego stručne analize i prijedlozi koji su imali za cilj općedruštvenu korist. Stručnu radnu skupinu činili su eminentni stručnjaci, kako iz akademske zajednice, tako i oni koji se na dnevnoj razini bave porezima te stručnjaci i kolege iz Ministarstva financija i Porezne uprave. Oni su kroz analizu uvidjeli osnovne manjkavosti poreznog sustava i dali su sugestije što bi se trebalo promijeniti, a odluka je Ministarstva financija i ministra da prihvati ili ne prihvati određene sugestije i kao takve ih prezentira Vladi koja u konačnici o paketu raspravlja i donosi odluku.
Hoćete zapravo reći da je sad na Plenkoviću i Petrovu da postignu dogovor jer ste vi svoje na stručnoj razini obavili?
- Ne baš tako. Mislim da smo poslali vrlo jasne poruke. Potrebna je određena razina dijaloga da se neki detalji prilagode, ali mislim da moramo o tome razmišljati i iz perspektive što ova reforma znači za sve. Ovo je prva Vlada u povijesti Hrvatske, a mislim i u drugim zemljama, koja je na prvoj sjednici predstavila ovakav paket i mislim da je to isto jaka poruka.
Ako Most ne podrži reformu, jeste li spremni reći: OK, odustajem i dajem ostavku? Ipak je to vaš projekt u koji ste uložili velike napore...
- Nisam osoba koja se bavi ultimatumima. Nastojao sam od prvog do zadnjeg trena sačuvati koncept porezne reforme i dignitet stručne radne skupine. Oštro sam se borio protiv izazova da ne idemo s prezentacijom parcijalnih dijelova jer upravo trebamo promatrati poreznu reformu u njenom punom obliku i mislim da se na taj način jedino može shvatiti i gledati njena punina i cjelovitost Uvjeren sam da je upravo ovakva, cjelovita i sveobuhvatna porezna reforma jedan od bitnih čimbenika za ostvarivanje naših ciljeva u smislu poticanja gospodarskog rasta, zapošljavanja i rasta standarda hrvatskih građana i da će kao takva biti općeprihvaćena. Ovakav pozitivan ekonomski zahvat, čini se, nismo vidjeli od uvođenja PDV-a ili reforme mirovinskog sustava.
No, jeste li baš trebali tako široko zagristi? Bilo bi vam lakše možda i u javnosti i politički da PDV niste uopće dirali. Sada imate probleme s ugostiteljima, s Mostom...
- Jedini način da stimulirate građane s najnižim dohocima, koji ni sada ne plaćaju porez na dohodak,a da u konačnici osjete povećanje raspoloživog dohotka, jest kroz PDV koji je regresivan. Iste su stope za sve kategorije stanovništva. Isto plaćamo PDV od 25 posto na struju, na autobusnu kartu ili na češnjak na plaću, bez obzira na dohodak. Ideja je bila da se kroz taj redizajn, poglavito sniženih stopa u prvoj fazi, a onda i opće stope, smanji taj regresivan učinak. Jer, danas je račun za struju osobi koja ostvaruje 3500 ili 4000 kuna neto dohotka u njegovim ukupnim troškovima relativno veći izdatak nego onoj koja ostvaruje 15 ili 20.000 kuna. U prosjeku svih građana, od 25 do 30 posto ukupnih mjesečnih izdataka se odnosi na rashode koji su vezani uz još uvijek kontrolirano određivanje cijena - struju, plin, komunalije i slično. Kod građana s nižim dohocima taj udio je i već. Snižavanjem stope PDV-a na isporuku struje i odvoz smeća i posrednim smanjenjem visine ukupnog računa za te usluge smanjujete troškove za tu namjenu, dižete raspoloživi dohodak i otvarate mogućnost za veću potrošnju u drugim segmentima. Kad pogledamo cjelokupni paket promjena u sustavu PDV-a, posebice redizajn sniženih stopa i spuštanje opće stope početkom 2018., vidljivo je da sve skupa ima pozitivne učinke na građane s najnižim dohocima. Naime, ako bi i došlo do povećanja cijena, u što osobno ne vjerujem, primjerice kruha, mlijeka i ugostiteljskih usluga, ukupni iznos tereta po toj osnovi bio bi znatno niži u odnosu na iznos smanjenja cijena komunalnih usluga, prije svega električne energije. Na taj će način od ovog dijela porezne reforme osjetnu financijsku korist imati i građani s nižim dohocima kojima kroz reformu poreza na dohodak nismo bili u mogućnosti pomoći s obzirom na to da ni do sada nisu bili obuhvaćeni porezom na dohodak.
Već ste nekoliko puta javno branili dizanje stope PDV-a za usluge u ugostiteljstvu. Možete li nam ponuditi konkretne kalkulacije za nekog ugostitelja?
- Umanjivanje dijela porezne obveze mnogi kod prvih kalkulacija zanemaruju pa govore da je to manje važno. No, zaista ne smijemo zanemariti ni porez na dobit, ni porez na dohodak koji se smanjuju, ali niti pad cijena ulaznih inputa. Imat ćemo pad cijene električne energije, i to ne samo kod kućanstava već kod svih, pa tako i ugostitelja. I oni plaćaju odvoz smeća koji će im ubuduće biti jeftiniji Kad govorimo o, recimo, restoranima, moram primijetiti da se još uvijek premalo naglašava to što prvi put imamo situaciju u kojoj se stimulira poljoprivredne proizvođače nižom stopom PDV-a na repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji. Ne smijemo zanemariti ni sljedeće dvije činjenice, a to su da će izmjenama poreza na dohodak doći do porasta raspoloživog dohotka. Predvidjeli smo mogućnost većeg priznavanja troškova za reprezentaciju u smislu poreznopriznatih troškova s postojećih 30 na 50 posto. I jedno i drugo dovest će do dizanja potrošnje u ugostfteljskim objektima. Smještaj u turizmu, podsjetio bih, i dalje ostaje uz nižu stopu PDV-a.
Koliko će koštati porezna reforma? Koliki će biti manjak jedinica lokalne uprave i kakve će točno biti posljedice za državni proračun?
- Neto efekt je oko dvije milijarde kuna. Kompletni trošak ide na račun državnog proračuna. Za razliku od ranijih korekcija u sustavu poreza na dohodak, ovaj put će se lokalni proračuni uzeti u obzir i neće biti zanemareni. Proteklih dana vodili smo razgovore s udrugama gradova i županija, a održat ćemo razgovore i s udrugom općina. Oni slobodno mogu krenuti u planiranje svojih proračuna za 2017. uz pretpostavku prihoda od poreza na dohodak iz 2016. U potpunosti ćemo im nadoknaditi izgubljeno po dosadašnjoj shemi prihoda. Uz to, mogu reći da radimo i na trajnom rješenju financiranja jedinica lokalne i područne samouprave.
Taj novi zakon će biti odvojen od novog Zakona o lokalnim porezima. No, hoće li onda državi rasti deficit?
- Za smanjeni iznos poreznih prihoda da. No, dobro me poznajete kao škrtog ministra financija pa valjda znate da poreznim rasterećenjem ne bih doveo u pitanje održivost javnih financija i ciljeve koje smo si zadali i koji se nastavljaju na dobre rezultate koje poručujemo ove godine. Radili smo i analize elastičnosti i osjetljivosti, promatrali smo iskustva drugih zemalja te studije međunarodnih institucija poput OECD-a, MMF-a, Europske komisije. Empirijski je dokazano da se na jedan postotni bod smanjenja poreznih prihoda u BDP-u dugoročna stopa potencijalnog rasta BDP-a povećava između 0,25 i jedan posto. Ovim poreznim izmjenama nama udio poreza u BDP-u pada za 0,6 posto. Očekujemo, dakle, dugoročno povećanje stope potencijalnog rasta BDP-a. Pažljivo smo proučili i moguće efekte na proračunske prihode i na zaposlenost. Uz viši dohodak i veću potrošnju te smanjenje tereta poduzetnicima radi stimulacije njihovih investicijskih aktivnosti govorimo o minimalno 400 - 800 milijuna kuna povrata već u prvoj godini, ili čak milijardu, kako predviđa gospodin Lovrinčević. Kad govorimo o radnim mjestima, radi se o 6 do 11 tisuća. Sve te mjere stavljamo u kontekst cilja izlaska iz procedure prekomjernog deficita i podizanja hrvatskog kreditnog rejtinga.
Što će biti s prihodima od privatizacije? Čini se da bi trebali planirati značajne prihode od privatizacije, a nije tajna da su se pojedini ministri u Vladi, poput vašeg prezimenjaka Gorana, dosta gorljivo protivili privatizaciji Nije baš najjasnije niti kakvi su stavovi Mosta po tom pitanju. Kako će se uopće donositi odluke?
- Privatizacijski primici i općenito primici od aktivacije državne imovine integralni sudio proračuna te smo već ove godine vrlo jasno komunicirali kako je aktivacija državne imovine jedan od tri stupa smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Druga dva su fiskalna konsolidacija i gospodarski rast. U 2016. Bilo je planirano 1,6 milijardi kuna privatizacijskih primitaka. U ovom trenutku suzdržao bih se od konkretnih brojki za proračun 2017. Kao što znate, na zadnjoj sjednici Vlade utvrđen je prijedlog za ustroj novog ministarstva za državnu imovinu na čijem će čelu biti kolega G. Marić. U procesu planiranja proračuna za iduću godinu zajedno ćemo procijeniti primitke od aktivacije državne imovine. Mislim da ćemo kroz argumentiranu raspravu pronaći zajednički jezik i najbolje rješenje. O odnosima i načinima još ćemo raspravljati, ali moram naglasiti da ćemo se voditi ekonomsko-financijskim načelima. Nećemo žuriti, ali niti zanemariti činjenicu da značajan dio državne imovine poput nekretnina, turističkih kompleksa, bivših vojnih kompleksa ili trgovačkih društava uopće nije ni u kakvoj funkciji ili vrlo slaboj. Odgovornost je države aktivirati ih zbog opće koristi.
A kako će se uopće donositi odluke u strateškim tvrtkama, u kompanijama u pretežitom državnom vlasništvu? Odlučivat ćete na užem kabinetu vlade, upravo je formirano neko Povjerenstvo za upravljanje strateškim tvrtkama, a u njemu nije bilo predstavnika Mosta?
- Da, mi smo u to Povjerenstvo imenovani po funkcijama iz gospodarskih resora i onih iz kojih je najveći dio tih trgovačkih društava. To Povjerenstvo je Vladino tijelo koje priprema prijedloge odluka za Vladu. Kao ministar financija procjenjujem da u trgovačkim društvima imamo veliki potencijal ako država njima bude adekvatno upravljala. Potrebno je promijeniti mnoge današnje uzance, od načina upravljanja do kontrole i nadzora. Danas imamo vrlo rudimentarnu analizu poslovanja državnih trgovačkih društava. Gledamo prihode i rashode i neto dobit Ako je neko društvo ostvarilo dobit, govori se da je dobro jer je u plusu, ali postavljam pitanje je li 100 kuna dobiti dobar rezultat ako usporediva društva u drugim zemljama ili u istim djelatnostima ostvaruju 500 kuna ili više. Moramo produbiti analizu kvalitete poslovanja i unaprijediti korporativno upravljanje te precizno odrediti ključne pokazatelje uspješnosti za uprave društava. Trebamo podatke o maržama,novčanom tijeku, usporedbu s drugim kompanija...
Šestpostotno povećanje plaća?
- Činjenice su svima dobro poznate. Vlada je imenovala pregovarače koji će uskoro uputiti pozive čelnicima sindikata pa ćemo ponovo sjesti za stol. Uz naše uobičajene teme, nadam se da ćemo sa sindikatima državnih i javnih službi o njihovim očekivanjima razgovarati i u kontekstu pozitivnih promjena u sustavu poreza na dohodak.
Novi ste i stari ministar financija. Možete li usporediti staru i ovu Vladu?
- Ova Vlada krenula je s puno entuzijazma i optimizma i, kao što vidite, prionuli smo poslu bez odgode, a ponovit ću svoju izjavu u danu izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića, da ne tražimo ni 100 minuta, a kamoli 100 dana. Čini mi se da smo u ovoj Vladi dobro posloženi i da uspjeh u provođenju zacrtanih ciljeva neće izostati. Osobno sam sretan što je iz mog resora stigao prvi reformski paket ove Vlade.
Razgovarao: Gojko Drljača
Jutarnji list, 5. studenoga 2016.
Vijesti iz medija |
Finance |
Zdravko Marić
