Na današnjoj 3. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar financija Zdravko Marić govorio je o provedbi Porezne reforme, a donesena je i Odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti u vezi s procesuiranjem ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Na današnjoj 3. sjednici Vlade Republike Hrvatske, ministar financija Zdravko Marić govorio je o provedbi Porezne reforme. Predstavljajući promjene kod poreza na dohodak, izvijestio je da je predloženo smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. „Predviđene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu“, dodao je. Također, predlaže se sniženje opće stope poreza - s 20 na 18 posto kod oporezivanja dobiti, dok će se poduzetnicima s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna smanjiti na 12 posto. Ministar Marić izvijestio je da bi se od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu te repromaterijal u poljoprivredi, kao što su npr. sadnice, sjeme, stočna hrana i sl., dok se snižena stopa od 13 posto više neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se od početka iduće godine oporezivali stopom od 25 posto. Stopa poreza na promet nekretninama smanjit će se s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Novim zakonom o lokalnim porezima predlaže se smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je i plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier istaknuo je da Republika Hrvatska snažno podržava daljnje proširenje NATO-a, čime izravno jača i vlastitu nacionalnu sigurnost. U tom smislu podržava i članstvo Crne Gore u NATO-u jer će isto doprinijeti jačanju sigurnosti i stabilnosti u Jugoistočnoj Europi. Potpredsjednik Vlade Stier pojasnio je da politika otvorenih vrata NATO-a pruža podršku provedbi sveobuhvatnih reformi u državama aspiranticama za ulazak u članstvo Saveza, jačanju kolektivne sigurnosti te osigurava stabilnost nužnu za postizanje održivog razvoja. Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO država članica, 19. svibnja 2016. godine u Bruxellesu potpisan je Protokol uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Crne Gore. Donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola, Republika Hrvatska će dati bitan doprinos stvaranju uvjeta za upućivanje, po stupanju Protokola na snagu, poziva Crnoj Gori da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru i postane članicom NATO-a. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, ocjenjuje se kako postoji osobito opravdani interes da Republika Hrvatska što skorije okonča svoje unutarnje procedure.
Donesena je Odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti u vezi s procesuiranjem ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. „Učinili smo još jedan institucionalni korak kako bismo učinkovito pružili pomoć Republike Hrvatske svojim državljanima, a nekadašnjim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane protiv kojih se vode kazneni postupci u Bosni i Hercegovini“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i nastavio: „Donošenjem ove Odluke ostvarit ćemo bolju koordiniranost svih nadležnih resora u aktivnostima koje imaju za cilj osigurati uvjete za kvalitetnu pripremu obrane i druge pomoći osobama protiv kojih se u Bosni i Hercegovini vode postupci zbog ratnih zločina po zapovjednoj odgovornosti i/ili uz korištenje kvalifikacije o udruženom zločinačkom pothvatu, kao i u drugim postupcima u kojima postoji bitni interes Republike Hrvatske“. Članovi Povjerenstva bit će predstavnici ministarstava hrvatskih branitelja, obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, pravosuđa i predstavnici Ureda predsjednika Vlade, a predsjednik Povjerenstva bit će ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju 1. faze izgradnje internih prometnica i platoa s odvodnjom u Javnoj ustanovi „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“. Ministarstvo branitelja obratilo se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture s molbom da u suradnji s društvom Hrvatske ceste d.o.o. osiguraju sredstva za završetak radova koji uključuju rekonstrukciju i izgradnju objekata na prostoru Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar. Djelatnost Javne ustanove je upoznavanje učenika i drugih posjetitelja s vrijednostima Domovinskog rata i bitke za Vukovar, prijevoz, smještaj i prehrana za učenike i druge posjetitelje. Tijekom jedne školske godine Javnu ustanovu u sklopu Projekta dvodnevnog posjeta učenika 8. razreda posjeti 40.000 učenika svih osmih razreda u Republici Hrvatskoj. Javna ustanova mora osigurati adekvatan smještaj i prehranu za oko 300 učenika svakog radnog dana za vrijeme trajanja školske godine. Javna ustanova je izvela sve radove koji se odnose na izgradnju elektroenergetske instalacije i instalacije DTK, plinovoda, vodovoda i kanalizacije, sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji te kroz predmetni kompleks Javne ustanove. U svrhu pune funkcionalnosti rada Javne ustanove nužno je još izvesti infrastrukturne radove na vanjskom uređenju prostora koji obuhvaćaju uređenje prometnih i pješačkih površina s rješenjem oborinske odvodnje novouređenih prometnih površina kroz prostor Javne ustanove. Ovom Odlukom zadužuje se društvo Hrvatske ceste d.o.o za sufinanciranje troškova radova 1. faze izgradnje internih prometnica i platoa s odvodnjom u Javnoj ustanovi. Prva faza obuhvaća uređenje ceste od ulaza u Javnu ustanovu do uslužnog objekta (restorana). Procijenjeni troškovi izgradnje 1. faze iznose 1.676.602,24 kuna.
Dana je suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. i 2018. godini, za potrebe izvođenja radova na izgradnji smještajne građevine na Hrvatskom vojnom učilištu "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu, ukupnom iznosu od 42.356.520,89 kuna, odnosno u 2017. godini u iznosu od 30.000.000,00 kuna te u 2018. godini u iznosu od 12.356.520,89 kuna.
Doneseni su i prijedlozi odluka o pokretanju postupka za sklapanje Dodatka br. 1 Sporazumu o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA – komponenta i to: Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2012. godinu te Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2013. godinu.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izvijestila je da u cilju iskorištavanja sredstava koja su ostala nepotrošena u sklopu predmetnog Programa Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je predložilo uključivanje novog projekta „Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u Sisačko-Moslavačkoj županiji“. Pripremljene su i izmjene postojećeg projekta „Potpora nacionalnim manjinama na lokalnoj razini“. Kroz prvi projekt osigurat će se razminiranje pograničnog područja Republike Hrvatske uz granicu s Bosnom i Hercegovinom dok će drugim projektom biti omogućena implementacija aktivnosti u svrhu daljnje potpore nacionalnim manjinama na lokalnoj razini. Europska komisija je prihvatila prijedlog o uključivanju novog projekta u Program što je i potvrdila 20. listopada 2016. godine usvajanjem Odluke C(2016)6718. Predmetna Odluka Europske komisije pretočena je u Dodatak br. 1. Sporazumu te će se nakon njegova sklapanja ispuniti uvjeti za bespovratno korištenje financijskih sredstava u okviru projekata „Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u Sisačko-Moslavačkoj županiji“. Vrijednost darovnice Europske unije za predmetni Program ostao je nepromijenjen, a nepotrošena sredstva i ostvarene uštede su prenamijenjena u korist novog projekta u iznosu od 8.782.786 kuna.
Također, ministrica Žalac pojasnila je da u cilju iskorištavanja sredstava koja su ostala nepotrošena u sklopu predmetnog Programa Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je predložilo proširenje aktivnosti na projektu „Razminiranje socioekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji“. Kroz navedeni projekt osigurat će se razminiranje pograničnog područja Republike Hrvatske uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Europska komisija je prihvatila prijedlog o uključivanju novog projekta u Program što je i potvrdila 20. listopada 2016. godine usvajanjem Odluke C(2016)6718. Predmetna Odluka Europske komisije pretočena je u Dodatak br. 1. Sporazumu te će se nakon njegova sklapanja ispuniti uvjeti za bespovratno korištenje financijskih sredstava u okviru projekata „Razminiranje socioekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji“. Vrijednost Programa za 2013. godinu predviđen darovnicom Europske unije ostao je nepromijenje, a nepotrošena sredstva i uštede u sklopu darovnice su nadodane u korist projekata „Razminiranje socioekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji“ u iznosu od 8.715.226 kuna.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
