Ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić danas je, nakon sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen paket porezne reforme, održao konferenciju za medije.
Ministar Marić uvodno je rekao da se u paketu porezne reforme radi o 15 zakonskih propisa od kojih je sedam potpuno novih, naglasivši da je to je najveći "zahvat" od osamostaljenja Republike Hrvatske. Kazao je da su detalji tih zakonskih propisa ukratko već obrazloženi na sjednici Vlade i internetskim stranicama Porezne uprave i Ministarstva financija te su sad već praktično u javnoj raspravi.
„Do sada smo imali krug rasprave na razini resornih ministarstava, prezentirali smo ih, u okviru GSV-a, i socijalnim partnerima. Bilo je razgovora i s koalicijskim partnerima, partnerima u Vladi i Hrvatskome saboru. Sve je to iznjedrilo određene korekcije i prilagođavanja, u konačnici prihvaćene.
Neke primjedbe nisu prihvaćene jer bi ugrozile sveobuhvatnost i cjelovitost reforme.
Ovih 15 zakonskih propisa međusobno je vrlo povezano i stoga zaista možemo govori o cjelovitoj i sveobuhvatnoj poreznoj reformi. Velika većina izmjena stupa na snagu u kratkome roku, već 1. siječnja 2017., dok neke od izmjena traže prilagodbe, a određene odredbe zahtijevaju suglasnost Europske komisije, pa će njihova primjena biti odgođena. Izvorno, nismo planirali ovako kratke rokove. Nevezano za izglasavanje nepovjerenja bivšoj Vladi i prijevremene izbore, mi smo nastavili raditi jer bilo bi neodgovorno da to zastane.“
Ministar Marić zahvalio je svima koji su radili na reformi. „ Nakon prihvaćanja na sjednici Vlade imamo kratak rok, ali i dalje izvodljiv, i to je osnovni moto - upućujemo svih 15 zakona u saborsku proceduru. To će biti najbolje mjesto za kvalitetnu raspravu i razmjenu argumenata. U javnosti se dosad moglo čuti i neutemeljenih argumentacija, a moja je dužnost i zadovoljstvo to pojasniti, objasniti sve okolnosti i detalje, za što je Hrvatski sabor najbolje mjesto. Očekujemo izglasavanje na vrijeme jer, za veliku većinu zakona, implementacija počinje od 1. siječnja 2017. godine. Dobio sam podršku Vlade, prije svega premijera Plenkovića, da ne odustanemo od početnih principa. Uz cjelovitost i sveobuhvatnost, tu su dva integralna načela: značajno unaprjeđenje, pojednostavljenje i povećanje efikasnosti i transparentnosti poreznog sustava te, u okviru fiskalnih mogućnosti, odgovornom fiskalnom politikom, a to planiramo činiti i u idućim godinama, da se porezno rasterećenje što pravednije, bolje i efikasnije podijeli među hrvatskim građanima i poduzetnicima."
„Neto efekt ove porezne reforme na razini je dvije milijarde kuna; dobar dio tereta ići će i na strane goste, strance u Hrvatskoj, a za hrvatske je građane i poduzetnike taj efekt i nešto veći. Reforma će imati velike i jake makroekonomske implikacije, ali isto tako i implikacije na javne financije.
Prije svega ova porezna reforma smanjuje udio poreznih prihoda u BDP-u za 0.6 posto i to već u prvoj godini. Prvi multiplikativni efekt, poglavito u segmentu izravnog oporezivanja, dakle dohotka i dobiti, jer sva iskustva pokazuju da najjači povratni efekt dolazi kroz rasterećivanje dohotka i dobiti, je da očekujemo trajno povećanje potencijalne stope rasta već 2017. godine.
U prvoj godini taj bazni scenarij znači da računamo na povećanje BDP-a nominalnom iznosu od 1.5 milijarde kuna i približno 6.500 novih radnih mjesta te povratak u proračunskim prihodima od najmanje 400 milijuna kuna. Drugi multiplikativni efekt koji kaže da će prvi efekt povećanja dohotka, smanjivanja poreznog opterećenja poduzetnicima uz njihove jače investicijske aktivnosti, rezultirati dodatnim rastom BDP-a na razini od oko 2.5 milijarde kuna, rastom zaposlenosti do 11.500 radnih mjesta i poreznim prihodima od 800 milijuna do milijardu kuna. Ovu poreznu reformu treba promatrati kroz te multiplikatore“, kazao je ministar Marić.
Dodao je da je njegova namjera bila sačuvati cjelovitost reforme. "Stoga s pojedinim detaljima i aspektima nismo izlazili prije jer je jedini ispravan način ne samo da se ovakva reforma napravi sveobuhvatno i cjelovito, nego da je se tako i prezentira", naglasio je ministar financija Marić.
„Ako u ovom poreznom sustavu 915.000 građana niti u ovom trenutku ne plaća porez na dohodak", nastavio je ministar, "nema tih izmjena u Zakonu o porezu na dohodak koje mogu smanjiti opterećenje onima koji ga niti danas ne plaćaju. Oni će svejedno, kroz smanjenje porezne presije PDV-a i smanjivanje regresivnog efekta, ipak osjetiti povećanje svog realnog dohotka."
Svih ovih 15 zakonskih propisa jednako su važni. U konačnici, jedan od rezultata bi trebalo biti – uz ovo sve o čemu govorim, osim rezultata na polju makroekonomije i javnih financija – Poreznu upravu i Carinsku upravu učiniti efikasnijima i boljim servisom za građene tako da služe svojoj svrsi, a ne ostanu zagušeni u moru i šumi propisa, porezne i ine nestabilnosti i prečestih izmjena propisa."
Novinarima je ministar Marić pojasnio da će za sve usluge vezane uz smještaj, od noćenja s doručkom preko polupansiona do pansiona, do daljnjega ostati snižena stopa PDV-a, dok se za kafiće i restorane à la carte, vraća na 25 posto. U zakonu nije navedeno vremensko ograničenje, te je ministar rekao: “Vidjet ćemo hoće li se u nekom trenutku to promijeniti. U kontaktu smo s Udrugom hotelijera koja je raspravi pristupila konstruktivno i argumentirano, poglavito iz perspektive nadolazeće sezone, ali i godina koje slijede. Bez obzira na velik odjek u javnosti i implikacija da se time narušava konkurentnost turizma, rekli smo jasno, baš suprotno. U hrvatskom su turizmu još veći potencijali, a ovime stvaramo dodatne uvjete za rast i razvoj. Ugostiteljstvo je jedan od elemenata koji se ovim poreznim izgledima može osjećati pogođenim, ali kako na strani inputa i troškova, koje svi zanemarujemo, jer kad se nešto olakšava, onda to prihvatimo zdravo za gotovo, ali i na strani potražnje jer je za sektor ugostiteljstva bitno da rastu raspoloživi dohoci hrvatskih građana.“
Na upit o najavljenom amandmanu Mosta u vezi s dužnosničkim primanjima, ministar financija Marić kazao je da je podnošenje amandmana legitimno pravo. Njegov je osobni stav, međutim, da je porezna reforma preozbiljan i preveliki zahvat te stručan posao s jakim implikacijama te ga ne bi htio promatrati u „ako hoćete, i populističkim i demagoškim principima“.
U vezi s cijenom struje, koja je bila jedan od ključnih elemenata smanjivanja regresivnog efekta na koji se građanima s najnižim dohocima planiralo omogućiti povećanje dohotka, stručna radna skupina radila je s tim uvjerenjem od ožujka, ali pojavio se novi, poprilično sakriven element – naknada za obnovljive izvore energije. „Bez namjere da u ikoga uperim prst ili da prozivam, činjenica je da to nije bilo poznato. Odlučili to riješiti tako da nađemo način da se ta naknada ne osjeti u povećanju računa. Naš je osnovni cilj bio da PDV ide na nepromijenjenu osnovicu računa, čime bi ukupni račun za hrvatske građane trebao biti jeftiniji. Na tom su polju uključeni i ostali resori pa se nadam da ćemo pronaći rješenje“, rekao je ministar.
"'Ustupak' u vezi s korekcijom PDV-a na kruh i mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala, koji ionako nisu bili predviđeni za 2017. godinu, neće ugroziti reformu", kazao je ministar Marić, dodavši: „Osobno ne bih prihvatio kad bi se time ugrozila reforma; ove korekcije i prilagodbe ne ugrožavaju njezinu cjelovitost i sveobuhvatnost. Što se tiče PDV-a na novine, sve ostaje kako jest, a što se tiče duhanskih proizvoda, ima određenih korekcija u Zakonu o trošarinama. Ono što vas zanima je nešto što će Vlada mijenjati uredbom, još prije kraja ove godine. Razgovarali smo s proizvođačima duhana i cigareta i oni su svjesni da Hrvatska mora uskladiti svoj trošarinski odnos sa sustavom Europske unije.“
„Na saborskoj većini je da odluči, s obzirom da govorimo o 15 zakonskih propisa, uz sve ostale akte. Moramo voditi računa o proceduri, da se rasprave vode intenzivnije i da se ostavi dovoljno vremena za prilagodbu prije stupanja na snagu. Volio bih da to bude kroz dva čitanja jer ne postoji minimalni vremenski razmak između dva čitanja. Apel je da se o ovom paketu vodi objedinjena rasprava, ne samo iz perspektive vremenskog okvira nego i suštine“, naglasio je ministar financija Marić.
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
