Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Muzeju Mimara na konferenciji „Quo vadis, Europa?“ o sadašnjosti i budućnosti Europske unije u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta.
Predsjednik Vlade Plenković u uvodnom govoru, istaknuo je da će se Vlada Republike Hrvatske zalagati za snažnu Hrvatsku unutar snažnog europskog projekta, što ne znači odsutnost kritičnog promišljanja suradnje na europskoj razini i zalaganja za hrvatske nacionalne interese.
"U mandatu ove vlade zalagat ćemo se za snažnu Hrvatsku unutar snažnog europskog projekta. Vjerujem u europski projekt i vjerujem da sam pobijedio na izborima zajedno s mojim kolegama upravo na temama budućnosti i čvrste ukorijenjenosti u politički 'mainstream' i za to ću se beskompromisno zalagati", naglasio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade, sudionicima konferencije poručio je da će Vlada pojačati komunikacijske aktivnosti glede europskog projekta, ocijenivši da je Hrvatska trenutno "svojevrsni svjetionik takve politike" na kojoj će inzistirati.
"To naravno ne znači nekritično promišljanje naše suradnje na europskoj razini, to ne znači da se nećemo zalagati za naše nacionalne interese", istaknuo je premijer.
Upozoravajući na opasnost populizma, koji, kako je rekao, sa sobom nosi i euroskepticizam, predsjednik Vlade je poručio da moramo pojačati cijeli europski projekt upravo na jačanju povjerenja u vlade, institucije i stranke koje imaju kapacitet upravljanja bez da polariziraju društvo i bez da ponekad neargumentirano kritiziraju europski projekt. Uvjeren je, rekao je šef hrvatske vlade, da je europski projekt "dobar za Hrvatsku i hrvatske građane".
"Naravno da ćemo u tom kontekstu tražiti da Europska unija ima konkretne učinke na sve hrvatske građane, prije svega na mlade, te biti vidljiva ne samo za ljude u Zagrebu već i za one koji žive u Slavoniji ili Gorskom kotaru ili otocima", kazao je premijer.
Osvrnuvši se na novu globalnu strategiju EU-a iz lipnja ove godine, premijer Plenković izdvaja politike proširenja i istočnog susjedstva, sa zemljama poput Ukrajine i Gruzije, "dva stupa u okviru kojeg će se definirati naši odnosi".
Ocjenjujući da je Europskoj uniji potrebna odlučnost i vizija glede sigurnosne, razvojne, trgovinske i svake druge politike, smatra da moramo "potencirati utjecaj na te zemlje, usmjerene na stabilizaciju i gospodarski razvoj te rješavanje kriznih situacija kojih ima izuzetno puno".
"Politika proširenja je za nas važna, susjedi, a posebice Bosna i Hercegovina, naš su vanjskopolitički prioritet", rekao je Plenković. Poručio je da će Hrvatska pomoći u ispunjavanju uvjeta koje je neophodno ispuniti na putu eurointegracija , jer, "neovisno a aktualnim događajima, samo europski put može na kvalitetan način zaštititi ravnopravni položaj našeg naroda u BiH kao konstitutivnog".
"Ustrajat ćemo na toj politici", poručio je predsjednik Vlade.
Na konferenciji o smjeru u kojem ide Europa, koja je kako je rekao "jedna kontinuirana tema", Plenković se osvrnuo i na migrantsku krizu kao na još jedan u nizu izazova koji traju od institucionalne krize 2004/2005, preko globalne financijske krize 2008. te krize s Rusijom i sada Brexitom, i konstatirao je da je kriza s migrantima rezultirala "sužavanjem slobode kretanja ljudi".
"Želim jačanje svih pravnih mehanizama, poštivanje Schengena, reviziju Dublinske uredbe, kvalitetnije funkcioniranje europske granične obalne straže te usvajanje uredbe o uspostavi jasnog sustava ulaska i izlaska iz EU", rekao je predsjednik Vlade . Izrazio je zadovoljstvo da se u kontekstu Europske obalne straže na jednak način tretiraju one članice koje jesu u schengenskom sustavu i one koje to nisu, kao što je Hrvatska.
Predsjednik Vlade naglasio je da smatra da se ključ te krize nalazi u provedbi akcijskog plana EU-a i Turske te rješavanju problema na izvorištu.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Andrej Plenković
