U Vukovaru održana 4. sjednica Vlade Republike Hrvatske

Vlada je danas u Vukovaru osnovala Povjerenstvo za proglašenje Grada Vukovara mjestom posebnog pijeteta.

Danas je u Vukovaru održana 4. sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Nakon uvodnog izlaganja i izvješća predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministri su kratko izvijestili o tome što su njihova ministarstva dosad učinila u Gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i o budućim projektima svojih resora za to područje. Pritom je predsjednik Vlade istaknuo kako je Vladina trajna zadaća da se s tim nastavi. ''Mislim da su brojke koje ste pokazali i u demografskom i u gospodarskom pogledu poticaj da pružimo ruku, i to će, siguran sam, ova hrvatska Vlada učiniti sa zadovoljstvom'', kazao je predsjednik Vlade.

Potom je na sjednici Vlade usvojena Odluka o osnivanju Povjerenstva za proglašenje Grada Vukovara mjestom posebnog pijeteta. ''Smatramo da Vukovar sa svojom poviješću i stradanjem zaslužuje upravo ovakvo Povjerenstvo koje će raditi na tome da se sjećanje, ali isto tako i koncept mirne reintegracije, pomirbe, suživota, budućnosti, osobito s predstavnicima srpske manjine u ovom gradu, dovede na razinu koja odgovara drugom desetljeću 21. stoljeća i europskom duhu kojeg zagovaramo uz najveće poštovanje koje možemo dati prema žrtvi svih hrvatskih branitelja i onih koji su pali za slobodu Hrvatske'', naglasio je predsjednik Vlade.

Vezano uz prijedlog Zaključka u vezi s darovanjem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske Gradu Vukovaru, ministar državne imovine Goran Marić  izvijestio je da je Grad Vukovar podnio Ministarstvu državne imovine zahtjev za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, koje u naravi predstavljaju gradsko plivalište, sportsku dvoranu i sportsko igralište, a u svrhu ostvarenja projekata od općeg javnog interesa. Darovanje nekretnina provest će se do 31. prosinca 2016. godine.

Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju izgradnje komunalnog pristaništa „Marina“ u Vukovaru kojom se odobravaju financijska sredstva u iznosu od 8,75 mil. kuna s porezom na dodanu vrijednost, u svrhu sufinanciranja izgradnje komunalnog pristaništa „Marina“ u Vukovaru. Izvedba radova na pristaništu planirana je tijekom 2017. godine kada se planira i provedba tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole. Procijenjena vrijednost ukupne investicije uređenja vezova, izgradnje komunalnih priključaka, pristupne ceste i uređenja lokacije iznosi 12 milijuna kuna s porezom na dodanu vrijednost.

Donesen je i Zaključak u vezi s izradom Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara, za razdoblje od 2017. do 2021. godine. U svrhu provođenja ovog Zaključka nadležna tijela potpisala su nakon sjednice Vlade Sporazum o međusobnoj suradnji na izradi Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje 2017.-2021 godine.

Kao posljednja od točaka na dnevnom redu sjednice Vlade posvećenih Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji donesen je Zaključak u vezi s obnovom vukovarskog vodotornja. Ministar financija Marić naglasio je da je obnova vukovarskog Vodotornja od općeg interesa za Republiku Hrvatsku i nadasve zalog za budućnost.  Procijenjeni troškovi obnove vukovarskog Vodotornja (koji uključuje objekt, okoliš i vanjski auditorij) iznose 31.000.000,00 kuna s porezom na dodanu vrijednost. Sredstva za obnovu dijelom su osigurana iz donacija. Razlika do ukupnog iznosa potrebnog za obnovu vukovarskog Vodotornja, a najviše do 18.500.000,00 kuna osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu. Njime se predviđa povećanje proračunskih prihoda za 1,5 milijardi kuna, na 116,4 milijarde kuna, a smanjenje ukupnih rashoda za 684,6 milijuna kuna, na 121,7 milijardi kuna. Pritom je ministar financija Zdravko Marić istaknuo da su se makreokonomski pokazatelji i trendovi pozitivno odrazili na prihodnoj strani proračuna, koja je veća za 1,5 milijardi kuna u odnosu na originalno planiranu iz ožujka ove godine. Stoga će manjak državnog proračuna iznositi 5,35 milijardi kuna, odnosno 1,6 posto BDP-a, što u odnosu na prvotni plan predstavlja smanjenje za 2,1 milijardu kuna ili 0,6 posto BDP-a. Prema planiranom, ukupni manjak proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji iznosio 5,7 milijardi kuna ili 1,7 posto BDP-a, što je 1 postotni bod manje u odnosu na trenutni plan, dok bi prema ESA 2010 metodologiji, manjak opće države iznosio 1,6 posto BDP-a. "To je najniža razina deficita u zadnjih 10 godina, otkada vodimo metodologiju prema ESA-i. Godina 2016. je, što se tiče javnih financija, jedna sjajna godina, a učinit ćemo sve da takva bude i 2017.", naglasio je ministar Marić. Dodao je da su pozitivna makroekonomska kretanja utjecala i na povećanje projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini te Vlada sada očekuje rast BDP-a od 2,6 posto, u odnosu na ranije predviđenih 2 posto. Ovim se rebalansom ukupni prihodi od poreza planiraju u iznosu od 71 milijardu kuna, što je povećanje od 2,1 milijardu kuna.

Foto: Hina

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade