U povodu Dana grada Osijeka, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća. Uz predsjednika Vlade bila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
U prigodnom obraćanju, predsjednik Vlade je istaknuo da mu je iznimno drago biti u prekrasnom baroknom Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, na obilježavanju Dana grada Osijeka.
„Gospodarski potentan Osijek, uspješna Osječko-baranjska županija te snažna Slavonija i Baranja, preduvjet su uspjeha Hrvatske. Osijek je središte Osječko-baranjske županije, ali i cijele Slavonije – prostora između Drave na sjeveru, Save na jugu i Dunava na istoku, prostora na kojemu danas živi gotovo četvrtina hrvatskog stanovništva. Zbog svog geografskog položaja, Osijek je kroz različite društvene i političke sustave bio točka dodira različitih kulturnih i civilizacijskih krugova. Alternativni etimološki nazivi za grad – Mursa, Eszék, Esseg – o tomu svjedoče. Kulturna razmjena na prostoru grada obogatila je njegovu tradiciju i baštinu“, rekao je predsjednik Vlade i nastavio: „Svi osvajački pohodi Osmanlija prema Beču prolazili su preko Osijeka. Nakon 160 godina osmanske vladavine, krajem 17. stoljeća, orijentalni karakter grada zamjenjuje srednjoeuropski duh koji i danas svjedoči o trajnoj i dubokoj pripadnosti Osijeka i Hrvatske srednjoeuropskom kulturnom krugu.
Tvrđa s Trgom Sv. Trojstva, Europska avenija s nizom secesijskih zgrada, prvi tramvaj u jugoistočnoj Europi, kon-katedrala Sv. Petra i Pavla, Županijska palača, pa i ovo kazalište – nastaju upravo u vrijeme Austrougarske monarhije. U sjećanje na 2. prosinca 1786. godine, kada su ujedinjene tri dotada podijeljene gradske općine – Gornji grad, Donji grad i Tvrđa, danas obilježavamo Dan grada Osijeka. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Osijek je, uz Zagreb, predvodio industrijski razvoj Hrvatske, a grad je među najrazvijenijim dijelovima zemlje sve do rata početkom devedesetih godina.
Proglašenjem hrvatske neovisnosti, Osijek je, kao i veliki dio Hrvatske, postao žrtva agresije srpskih paravojnih snaga i tzv. Jugoslavenske armije koji su bombardirali grad sa sjevera, istoka i juga. Grad je od kolovoza 1991. do lipnja 1992. iz dana u dan razaran, izravna i neizravna materijalna ratna šteta je bila neprocjenjiva, oko tisuću građana izgubilo je svoj život, a posljedice ratnih razaranja u Osijeku i okolici osjećaju se još i danas. Zbog toga svima onima koji su sudjelovali u obrani Osijeka, a posebno hrvatskim braniteljima, želim još jednom zahvaliti. Ne smijemo zaboraviti niti da je gotovo polovina teritorija Osječko-baranjske županije bila pod okupacijom sve do vraćanja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske procesom mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, 15. siječnja 1998.
I u samostalnoj Hrvatskoj, Osijek je gospodarski i administrativni centar makro regije, s kojom je dijelio izazove karakteristične za postkonfliktna i tranzicijska područja. Visoka stopa nezaposlenosti, deindustrijalizacija, negativni demografski trendovi te nedostatak strateškog razvoja – izazovi su s kojima se suočava i Hrvatska, a koji su u posljednja dva desetljeća posebno izraženi bili upravo na istoku zemlje te Osijeku kao njenom urbanom središtu.
Ulaskom u Europsku uniju, otvorili su se novi razvojni potencijali Hrvatske, Slavonije i Osijeka. Uzimajući u obzir takav europski kontekst, temeljem veće apsorpcije sredstava iz EU fondova, boljoj koordinaciji i posebnom angažmanu, Vlada će razraditi i uvesti, kao što smo najavili i u izbornom programu, Projekt Slavonija – poseban model politike prema istočnoj Hrvatskoj kojim će se uvažiti sve njezine specifičnosti. Jedan mali doprinos tomu je i aktualna porezna reforma. Namjera je projektom osigurati barem 2,5 milijardi eura iz EU fondova te drugih izvora, koje bi trebale biti generator razvoja ovog kraja, s Osijekom kao svojim centrom.
U Osječko-baranjskoj županiji, u okviru Operativnih programa Okoliš, Regionalna konkurentnosti i kohezija (OPKK) do sada je financirano 27 projekata u ukupnom iznosu oko 125 milijuna eura, od čega 95 milijuna eura čine bespovratna sredstva. Velik dio projekata odnosi se upravo na Osijek, a urbanoj aglomeraciji na raspolaganju je 44 milijuna eura.
Važniji infrastrukturni projekti za Osijek koji su već u provedbi uključuju sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, Regionalni vodoopskrbni sustav te rekonstrukciju zgrade studentskog doma. Projekt obnove Osječke tvrđe te izgradnje Centra za posjetitelje planira se također realizirati uz financiranje istoga fonda (OPKK). Osijek se nalazi u blizini podunavskog, podravskog i posavskog prometnog pravca, a dovršetak Koridora Vc, nakon izgradnje najznačajnijeg i građevinski najkompleksnijeg objekta na autocesti Beli Manastir – Osijek – Svilaj – Ploče - Mosta Drava - dodatno će ga povezati sa središnjom Europom. Sedamnaest fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera čine Osijek obrazovno-znanstvenim centrom Slavonije. Stoga mi je posebno drago da se provodi projekt izgradnje studentskog paviljona čime će se osigurati daljnja modernizacija sveučilišnog kampusa.
Osijek je grad pun potencijala, koji se mogu i moraju bolje iskoristiti. Temeljem industrijske, obrtničke i obrazovne tradicije grada, uvjeren sam da Osijek može uspješno odgovoriti na sve izazove i dodatno unaprijediti kvalitetu života svojih građana. U Osijeku živi svaki treći stanovnik županije i o njegovom razvoju ovisi razvoj cijele Slavonije. Vlada Republike Hrvatske to razumije, to je i jedan od razloga što sam prihvatio poziv gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća da danas ponovo budem ovdje i stoga će Osijek imati punu i aktivnu potporu u svom daljnjem razvoju“, rekao je predsjednik Vlade čestitajući svim Osječankama i Osječanima, u ime Vlade i svoje osobno, Dan grada.
U povodu dana Grada Osijeka dodijeljena su i javna priznanja Grada Osijeka. Dobitnici priznanja Pečat Grada Osijeka su: Udruga izviđača „Slavonski hrast“, Savez organizacija invalida Osječko-baranjske županije, Društvo za zaštitu od dijabetesa, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek, Kreditna unija „Noa“, Zvonimir Kovačević, Stojan Bjelajac, Ljerka Antonić, Marko Đukić, dr.med. Igor Berecki, Radoslava Mrkšić, Josip Cvenić te prof.dr.sc. Zvonimir Tucak.
Dobitnici priznanja Zlatna plaketa „Grb Grada Osijeka“ su: Josip Škorić, prof.dr.sc. Antoaneta Radočaj Jerković, prof.prim.dr.sc. Aleksandar Včev, izv.prof.dr.sc.Željko Koški te akademik Zlatko Bourek.
Dobitnik priznanja Počasni građanin Grada Osijeka je Vladimir Šeks.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
