Odgovarajući na novinarsko pitanje o hrvatskoj i bugarskoj blokadi Poglavlja 26. u procesu pregovora Srbije za članstvo u Europskoj uniji, predsjednik Vlade kazao je da Poglavlje 26., koje je jedno u nizu poglavlja u pregovaračkom procesu pred Srbijom, podrazumijeva i pitanje obrazovanja. „Mi smo u razgovorima s Europskom komisijom proteklih tjedana i mjeseci, više puta signalizirali pitanje obrazovanja hrvatske manjine u Srbiji, pitanje udžbenika i za osnovnoškolsko i za srednjoškolsko obrazovanje“. Istaknuo je da Hrvatska očekuje napredak po tom pitanju te izrazio uvjerenje da će se početkom iduće godine nastaviti pregovori i o ovom poglavlju. Dodao je da su i neke druge zemlje imale rezervu u ovom poglavlju.
„Pregovori o pristupanju imaju niz kriterija; ovo je pitanje koje je važno, Hrvatska je više puta rekla da ova Vlada želi riješiti niz otvorenih pitanja koje ima sa Srbijom, mi smo otvoreni za rješavanje svih pitanja koja su pred nama u sljedećim godinama“, rekao je predsjednik Vlade.
Na upit o najavljenom osnivanju povjerenstva u povodu postavljanja ploče poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu sa spornim pozdravom, predsjednik Vlade ponovio je da je Hrvatskoj potrebno vrlo jasno strukturirano suočavanje s prošlošću, pomirba hrvatskog nacionalnog bića te jasno određivanje prema totalitarnim sustavima i svemu onome što datira iz vremena II. svjetskog rata i nakon njega. „Ovu Vladu zanima da to pitanje izmaknemo iz dnevne politike, koja je očito proteklih godina stvarala niz podjela u hrvatskome društvu. Naš je cilj oformiti povjerenstvo koje će imati svoj referentni okvir, koje će nakon toga predložiti rješenja. Još jednom ponavljam, niti su zakonska rješenja cjelovita jer ima određenih praznina, niti je upravna, a niti je sudska praksa bila ujednačena. Sve su to teme koje želimo riješiti u miru, bez podizanja tenzija“, naglasio je predsjednik Vlade.
Predsjednik je na novinarski upit nadalje pojasnio da je Vlada vrlo jasno fokusirana na ispunjenje ciljeva europske Digitalne agende 2020, na daljnji razvoj širokopojasnog interneta. „Dostupnost brzog interneta svim hrvatskim domovima, kućanstvima je jedna od strateških zadaća, sigurno je da ćemo naći model koji će odgovarati ispunjavanju tog cilja koji će uključivati na racionalan način i postojeću infrastrukturu. Vodit ćemo računa da hrvatsku državu ne dovodimo u nove financijske obveze koje nisu nužne“ , odgovorio je predsjednik Vlade.
Pojasnio je i na koji način će se potaknuti razvoj svih krajeva Hrvatske: „Jednostavno, stabilnim pravnim i poreznim okvirom, kvalitetnom administracijom, uklanjanjem parafiskalnih nameta i barijera, stvaranjem dobre poslovne klime, podizanjem kreditnog rejtinga, smanjenjem deficita i svih onih pretpostavki koje državu čine kvalitetnom za ulaganje domaćih i stranih gospodarskih subjekata.“
Na pitanje o napretku pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je: „Mi smo pristupili razgovoru sa socijalnim partnerima vrlo studiozno, temeljito i detaljno. Na jednoj od prvih sjednica Vlade formirali smo odgovarajuću skupinu ministara koji se tiču i državnih i javnih službenika. Mislim da je ono što je bilo na stolu proteklih dana, kada to kompariramo s ponudama i rješenjima koja su nudile ranije vlade, bio izuzetno kvalitetan paket. Meni je žao da nije došlo do dogovora , međutim razgovori se nastavljaju, doći će do automatskog produljenja Kolektivnog ugovora. Ministar rada zadužen za te pregovore nastavlja dijalog s predstavnicima i javnih sindikata i sindikata državnih službenika. Bio sam domaćin prvog sastanka GSV-a i kada bude potrebno da se uključim, nemam ništa protiv da nastavim dijalog sa sindikatima“, dodao je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Govori i izjave
