Potpredsjednica Vlade Martina Dalić u subotu je iznimno ohrabrujućim znakom ocijenila poboljšanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske te je izrazila uvjerenje da će Vladine mjere gospodarske politike rezultirati upravo poboljšanjem tog rejtinga i u dogledno vrijeme vraćanjem njegove investicijske razine.
Agencija Standard & Poor's (S&P) zadržala je, naime, dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što je prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u devet godina.
Potpredsjednica Vlade takvu procjenu analitičara S&P od petka drži iznimno ohrabrujućim znakom, "jer pokazuje da je rejting-agencija prepoznala i pozitivne gospodarske trendove i smanjivanje duga i deficita koji smo postigli, ali i političku stabilnost koju je donijela ova vlada".
"Tehnički, ovo znači da bi agencija u dogledno vrijeme mogla poboljšati i samu ocjenu kreditnog rejtinga", napominje.
Vlada razumije i shvaća ovu ocjenu kao još jedan podstrek ustrajavanju na ekonomskoj politici koju je postavila, a to je, kazala je, "ekonomska politika koja će osnaživati gospodarski rast i istovremeno održavati i jačati stabilnost javnih financija."
Zbog toga su već donesene mjere koje se odnose na porezno rasterećenje, podsjetila je i najavila da će se nastaviti s mjerama ekonomske politike usmjerenima na poboljšanje investicijskog okruženja, smanjivanje regulatornih nameta, smanjivanje neporeznih nameta.
"Sve će to dodatno osnaživati rast, a vodit će se u okviru proračuna koji će zadržati deficit na razini 2016. godine i omogućiti daljnje smanjivanje javnoga duga", dodala je.
Ocjena i naznaka S&P za poboljšanje kreditnog rejtinga potvrđuju i pokazuju da je ustrajavanje na stabilnosti javnih financija i jačanju gospodarskog rasta ispravna politika, naglasila je.
"To je i poruka za sve sudionike društva da sadašnji ekonomski trendovi predstavljaju šansu za hrvatsko gospodarstvo, ali tu šansu moramo iskoristiti na način koji će zadržati fiskalnu stabilnost i način koji se ne smije shvatiti kao priliku za povećanje državne potrošnje", poručila je.
Upravo stoga, istaknula je potpredsjednica, Vlada inzistira na zadržavanju odnosa sa svim društvenim skupinama u okviru financijskih mogućnosti. "To uključuje i sindikate, ali i ravnotežu prema svim drugim socijalnim skupinama", dodala je.
Analitičari S&P-a očekuju nastavak povoljnijih trendova i u 2017. jer je politička neizvjesnost smanjena nakon stabilnijeg rezultata na prijevremenim izborima u rujnu 2016. godine, a Dalić se slaže da je politička stabilnost iznimno važna.
Jer, rekla je na upit Hine, ne smije se zaboraviti da su samo tijekom prve polovine ovo godine rejting agencije najavljivale mogućnost pogoršanja kreditnog rejtinga zbog političke nestabilnosti. "Smanjivanje političke neizvjesnosti koju je donijela Vlada također pridonosi pozitivnijem pogledu na hrvatsko gospodarstvo onih, koji nas gledaju izvana".
U kontekstu političkih tenzija, kad je cijelo društvo bilo fokusirano na nesigurnost i rizike koji su proizlazili iz politike, pozitivni ekonomski trendovi ne mogu postići svoju punu snagu, pojasnila je.
"Tu bitnu političku osnovu smo na određeni način osigurali i upravo ovim ekonomskim politikama koje Vlada najavljuje, strukturnim reformama, namjeravamo dodatno osnažiti gospodarski rast i osigurati njegovu trajnost i stabilnost, ne zaboravljajući da se sve to mora zbivati u okviru održivih financija i smanjivanja duga", istaknula je.
Uvjerena je da će takva politika rezultirati poboljšanjem kreditnog rejtinga i u dogledno vrijeme vraćanjem njegove investicijske razine.
Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u subotu da je podizanje izgleda za hrvatski kreditni rejting pozitivna vijest i dobar uvod u 2017. godinu te najavio daljnje strukturne reforme, prije svega u zdravstvu i državnoj upravi te skoro donošenje strategije upravljanja javnim dugom.
"Ovo je prvi pozitivni pomak hrvatskog kreditnog rejtinga nakon devet godina, i sigurno tu objavu S&P-a treba gledati pozitivno. Ona je u skladu s našim naporima, namjerama i u konačnici s našim očekivanjima", kazao je Marić u izjavi novinarima povodom najnovije ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske.
Podsjetio je da je ranije vrlo jasno komunicirao da je cilj u kratkom roku stabilizirati izglede i nakon toga ići prema popravljanju kreditnog rejtinga.
S&P je u petak povećao i svoju procjenu gospodarskog rasta za 2016. s prijašnjih 1,7 na 2,7 posto.
Kako su se vladine financije značajno poboljšale, S&P je revidirao na niže svoje ranije procjene deficita opće države za 2016. godinu na 1,8 posto, dok je u srpnju procjenjivao da će iznositi 2,9 posto BDP-a.
U agenciji također očekuju da će niži deficiti rezultirati smanjenjem tereta javnog duga, pa procjenjuju da će, nakon što je dosegnuo vrhunac u 2015. od 87 posto BDP-a, postupno padati na manje od 84 posto BDP-a do 2019. godine.
"Prije devet mjeseci mislim da sam bio jedini u ovoj državi koji je govorio da će ove godine Hrvatska po prvi puta zabilježiti smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, što se u konačnici pokazalo kao točno. To su sve sigurno elementi koji su najviše utjecali na za nas ohrabrujuću odluku S&P-a, a sigurno je da treba gledati i što dalje napraviti u nastavku mandata i vratiti hrvatski rejting tamo gdje mu je mjesto, a to je investicijska zona", poručio je ministar.
Nakon porezne, slijede i druge reforme
U izvješću S&P-a porezna reforma istaknuta je kao pozitivan korak. Napomenuto je i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak, a nova Vlada nastavi iskazivati sposobnost i spremnost da provede strukture reforme te se drži svoje agende vezane uz fiskalnu konsolidaciju.
Marić nije htio ulaziti u špekulacije oko toga hoće li iduće godine rejting hrvatske države biti poboljšan, no istaknuo je da iskustva drugih zemalja pokazuju da je potrebno u prosjeku više od 6 godina da bi se 'vratio' rejting.
"Pustimo njihove procedure i načine", poručio je ministar i dodao da je ključno da Vlada mora isporučiti rezultate. Podsjetio je i da su za 2016. bile kritike da je proračun preambiciozan i da se neće ostvariti, pa su isporučili rezultate.
"Mislim da tako treba gledati i na 2017., i školskim rječnikom rečeno, učiniti svoju domaću zadaću", rekao je Marić.
Kazao je i da porezna reforma sigurno neće biti jedina reforma.
"Sigurno je potrebno poduzeti daljnje iskorake, s jedne strane u onim segmentima koji su možda opterećujući više za sam proračun, a tu ću apostrofirati ključna dva segmenta - u ovome trenutku to su zdravstvo i javna, odnosno državna administracija te kompletna reforma uprave. S druge strane, tu je čitav paket reformskih mjera koji će također biti usmjeren prema olakšavanju poslovanja, uvjeta investiranja i dr. u Hrvatskoj. Tu ne podrazumijevamo samo poreze nego čitav niz neporeznih davanja, od daljnjeg smanjivanja parafiskalnih nameta do nekih drugih procedura koje kao država želimo olakšati", rekao je ministar.
Ambiciozan plan restrukturiranja i reprogramiranja dugova
Odgovarajući na upit novinara o financiranju dugova u idućoj godini, ministar financija kazao je da račun financiranja podrazumijeva otplate oko 27,2 milijardi kuna iz samog državnog proračuna, a povrh toga dolazi i otprilike 7,5 milijardi kuna dospjelih dugova cestarskih i željezničarskih poduzeća. Ukupno je riječ o glavnici od oko 35 milijardi kuna.
Marić je najavio da će se već u sklopu prvog tromjesečja iduće godine nastaviti s analiziranjem i propitivanjem stanja financijskih tržišta te napraviti i "određene aktivnosti kombinacijom domaćeg i inozemnih izvora", ovisno o tome što će u tom trenutku biti bolje.
Kako je kazao, vodit će se pritom vrlo pragmatičnim i oportunim principima, odnosno tražit će gdje će postići najbolje uvjete i najbolje cijene.
"Ambiciozan je plan restrukturiranja i reprogramiranja duga, ali smatramo da se upravo na tom području može napraviti iskorak. U prvom tromjesečju naglasak će biti više na dospijećima i samim potrebama državnog proračuna, a negdje u tijeku drugog tromjesečja računamo i na nastavak ovog našeg velikog projekta, koji radimo i u suradnji sa Svjetskom bankom, a to je reprogram dugova naših autocesta i cesta", navodi Marić.
Najavio je da će do kraja godine Vlada prihvatiti strategiju upravljanja javnim dugom, u kojoj će se jasno i transparentno nabrojati sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te dati osnovne smjernice koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.
"S aktivnostima po pitanju reprograma našeg duga rebalansom proračuna za 2016. godinu smanjili smo prvotni plan rashoda za kamate za nešto preko 300 milijuna kuna, što mislim da je dobar rezultat i sigurno na tom području treba nastaviti u 2017. godini", zaključio je Marić.
Tekst i foto: Hina