Na početku sjednice Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Andrej Plenković osvrnuo se na 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, koja će se obilježiti nizom aktivnosti u nedjelju i ponedjeljak.
„Petnaesti siječnja važan je dan za međunarodnu afirmaciju Republike Hrvatske, a ujedno i dan okončanja mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja“, kazao je.
Dvadeset i peta obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske obilježit će se, među ostalim, prigodnim koncertom u dvorani Vatroslav Lisinski i svečanom sjednicom Hrvatskog sabora.
„Zadovoljstvo mi je da je posjet Hrvatskoj, na moj poziv, najavio i predsjednik Europskog vijeća, naš prijatelj Donald Tusk. Razgovarat ćemo i o glavnim temama koje su na dnevnom redu Europske unije, s obzirom da će se na Malti, koja je preuzela predsjedanje 1. siječnja 2017., uskoro održati sastanak na vrhu, a potom ćemo u Rimu obilježiti obljetnicu Rimskih ugovora“, rekao je predsjednik Vlade i dodao: „Ministar Stier već idućeg tjedna ima sastanak Vijeća za opće poslove, koje će se, između ostalog, baviti i tom temom“.
Osvrnuo se i na povratak predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović iz Sjedinjenih Američkih Država. „Drago mi je da se predsjednica vratila sa svog putovanja iz Sjedinjenih Američkih Država. Jučer smo se čuli, obavijestila me je o glavnim naglascima koji su korisni“, kazao je.
Predsjednik Vlade je, u kontekstu transparentnosti rada Vlade, izvijestio da se od srijede poslijepodne na web stranici Vlade nalaze najave svih sjednica u prvoj polovici ove godine. „Točke dnevnog reda objavljivat će se nakon sjednice Užeg kabineta, osim onih koje imaju bitan politički karakter, koje će objavljivati nakon što Vlada o njima donese odluku“, dodao je.
Najavio je da će se nakon današnje sjednice Vlade održati pripremni sastanak za izradu ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije. „Važno je da se svi ministri senzibiliziraju s aktivnostima koje ćemo poduzeti sljedećih nekoliko mjeseci. To je ključni dokument koji je komplementaran programu rada Vlade i naših obveza u okviru Europskog semestra i koristit će nam kako bismo naše politike i aktivnosti koordinirali s obvezama koje imamo na razini Europske unije“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
U nastavku sjednice, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, rekavši da se ovim Zakonom propisuju viši standardi obveza za organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava u pogledu upravljanja njihovim radom, osobito u pogledu transparentnosti financijskog poslovanja, obvezama prema članovima kao i korisnicima djela te mehanizama za rješavanje međusobnih sporova. „Ujedno se propisuju organizacijski i tehnički standardi organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava u pogledu izdavanja dozvola za korištenje digitalnih glazbenih djela na teritoriju više država članica Europske unije u pogledu autorskih prava“, dodao je. Ujedno se uvode potpuno nova pravila o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava na glazbenim djelima na Internetu, promovirajući nove poslovne i pravne modele prekograničnih izdavanja odobrenja koji su se počeli razvijati na unutarnjem tržištu Europske unije u zadnjih nekoliko godina. Stoga je cilj Zakona stvoriti pravni okvir na temelju kojeg će se ostvarivati prekogranično licenciranje glazbenih djela na Internetu.
Govoreći o Prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ministar Pavo Barišić podsjetio je da je navedenim zakonom propisano kako ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom propisuje načine uključivanja u odgojno-obrazovni proces i obavljanje poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje oni moraju ispunjavati. „S obzirom da se prilikom provedbe Zakona javila potreba za definiranjem postupka u kojem se utvrđuje ostvaruje li učenik pravo na potporu pomoćnika u nastavi, odnosno stručnih komunikacijskih posrednika, kao i propisivanjem načina i sadržaja njihovog osposobljavanja, ovim izmjenama i dopunama predlaže se dopuniti odredbu koja je pravni temelj za donošenje pravilnika kojim će se urediti navedena materija i tako učenicima s teškoćama u razvoju omogućiti bolju dostupnost odgoju i obrazovanju“, objasnio je ministar.
Nadalje, budući da nisu stvorene pretpostavke za stjecanje licencije ravnatelja školskih ustanova, a odredbom članka 126.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017. godine, propisano je da svi ravnatelji školskih ustanova moraju imati i licenciju za ravnatelje, predlaže se brisanje odredbe kojom se propisuje da ravnatelj školske ustanove, uz ostale uvjete, mora imati i licenciju za rad ravnatelja.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (EU). Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić kazao je da se Prijedlogom zakona utvrđuju pravila za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa te druge relevantne informacije o brodovima većim od 5.000 bruto tona (BT) od 1. siječnja 2018. godine, koji dolaze u luke Europske unije, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze. Uredba (EU) 2015/757 sadrži mjere koje imaju za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova jer one iznose 4% ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, a do sada Međunarodni pomorski promet bio je jedina vrsta prijevoza koja nije bila obuhvaćena obvezama Europske unije za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Prema podacima Hrvatskog Registra brodova ovim Zakonom bit će obuhvaćeno 6 brodarskih kompanija s 35 brodova koji plove pod zastavom Republike Hrvatske.
Prihvaćen je Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je sukladno međunarodnim standardima na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, svaka država dužna identificirati, procijeniti i razumjeti rizik pranja novca i financiranja terorizma koji postoji u toj državi te poduzeti odgovarajuće mjere kako bi učinkovito smanjila identificirane rizike. „Nakon identificiranih prijetnji, ranjivosti i rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, radna skupina je izradila navedeni Akcijski plan“, kazao je ministar. Dodao je da je u Akcijskom planu određena 21 mjera, s ciljem učinkovitog smanjivanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Naveo je da su tijela nadležna za provedbu mjera iz Akcijskog plana Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Pravosudna akademija i Pravni fakultet u Zagrebu. Navedena tijela nadležna za provedbu mjera iz Akcijskog plana jednom godišnje će izvijestiti Ministarstvo financija o provedenim aktivnostima. „Za provođenje Akcijskog plana nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna, a mjere obuhvaćene Akcijskom planom moraju se provesti tijekom 2017. godine“, zaključio je ministar Marić.
„Riječ o važnom Akcijskom planu i našem doprinosu suzbijanju pranja novca te financiranju terorizma“, dodao je predsjednik Vlade.
Na sjednici je dana i suglasnost društvu Zračna luka Dubrovnik d.o.o., za kreditno zaduženje kod Europske investicijske banke u iznosu od 15.000.000,00 eura, uz uvećanje za kamate i troškove, radi financiranja projekta „Razvoj zračne luke Dubrovnik“. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković podsjetio je da je projekt „Razvoj zračne luke Dubrovnik“. pokrenut 2010. godine, a riječ je o investiciji vrijednoj približno 246 milijuna kuna. Projekt obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata zračne strane što uključuje uzletno-sletnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu, zatim rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala, objekte spasilačko-vatrogasne službe, upravnu zgradu, sustav vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom, elektroopskrbni sustav, kao i izgradnju objekata na zemaljskoj strani, što uključuje pristupne ceste i parkirališta za automobile i autobuse. Ministar Butković kazao je da je Europska komisija 18. srpnja 2016. donijela Odluka o odobravanju financijskog doprinosa za Projekt u iznosu od 158.355.034,00 eura. Zračna luka Dubrovnik d.o.o. u obvezi je osigurati preostali iznos od 88.000.000,00 eura. Predviđeni iznos Zračna luka Dubrovnik d.o.o. osigurat će iz vlastitih sredstava (55,5 milijuna eura) te iz kredita (32,5 milijuna eura ). „Zračna luka Dubrovnik d.o.o. dosad je potpisala dva ugovora o financiranju i to s Europskom investicijskom bankom u iznosu od 7 milijuna eura te s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u iznosu od 10,5 milijuna eura.
Vlada je izmijenila i Odluku o provedbi Pilot projekta za upravljanje ljudskim potencijalima. Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. listopada 2016. godine donijela Odluku o provedbi Pilot projekta za upravljanje ljudskim potencijalima. „Cilj ovog projekta je uspostava cjelovitog sustava upravljanja ljudskim potencijalima državne uprave“, kazao je ministar i nastavio: „Kako je Pilot projekt sastavni dio mjera Nacionalnog programa reformi za 2016. godinu, nužno je započeti s njegovom provedbom te je dogovoreno da se isti financira iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu. Radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave izvršena je korekcija naziva pojedinih ministarstva koja su uključena u Pilot projekt."
Između ostalog, raspravljalo se o Prijedlogu odluke o otpisu potraživanja s osnove kamata, kao i Odluci o kriterijima za određivanje stupnjeva tajnosti podataka Vlade Republike Hrvatske te je prihvaćeno Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za mjesec studeni 2016. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
