Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Hrvatskog sabora u prigodi obilježavanja 25. godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
U prigodnom govoru predsjednik Vlade podsjetio je da je 15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku međunarodno priznalo dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, naglasivši da se danas, 25 godina poslije, „prisjećamo tih dana kada smo se za svoju samostalnost i suverenost borili u posebno teškim uvjetima i podnijeli iznimnu žrtvu.“ Dodao je da su zanos i žrtva hrvatskih branitelja te jedinstvo hrvatskog naroda, zajedno s vizionarskom i državničkom politikom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, bile točke preokreta koje su omogućile priznanje, unatoč nenaklonjenom stajalištu znatnog dijela međunarodne zajednice u tim godinama. „Značajan doprinos tome dala je i tada nastajuća hrvatska diplomacija i izvršne vlasti, ali i ona parlamentarna, koja je u kratkom vremenu i u iznimno teškim okolnostima međunarodnu zajednicu uspjela uvjeriti u opravdanost osamostaljenja i obranu od agresije te važnost međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Glavni argument tada bila je istina“, istaknuo je predsjednik Vlade. Kazao je da je Hrvatska danas slobodna, suverena i demokratska zemlja koja daje značajan doprinos izgradnji mira, stabilnosti i uvažavanju međunarodnog prava. „Naša trajna zadaća ostaje promicanje istine o Domovinskom ratu, poštovanje žrtve hrvatskih branitelja, kao i svih hrvatskih ljudi koji su svoj doprinos utkali u temelje cjelovite, slobodne i samostalne Hrvatske“, naglasio je.
Govor predsjednika Vlade Plenkovića donosimo u cijelosti:
„Petnaesti siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice.
Uslijedilo je to nakon održavanja prvih višestranačkih izbora, donošenja Ustava Republike Hrvatske, izražene volje hrvatskog naroda očitovane na referendumu, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ. Pritom je ključnu ulogu imao Hrvatski sabor.
Danas, 25 godina poslije, prisjećamo se tih dana kada smo se za svoju samostalnost i suverenost borili u posebno teškim uvjetima i podnijeli iznimnu žrtvu.
U jeku nametnutog rata i velikosrpske Miloševićeve agresije hrvatski su se branitelji za slobodu i samostalnost Republike Hrvatske dali nemjerljiv doprinos i požrtvovnost.
U toj bici izgubljeni su nevini životi, naši ljudi protjerani su iz svojih domova, razarana su sela i gradovi, a zajedno s njima uništeni su brojni važni i vitalni objekti – bolnice, škole, muzeji, naši gradovi, naša sela.
U tim danima stradanja i razaranja, ključno je bilo i jedinstvo hrvatskog naroda.
Upravo su zanos i žrtva hrvatskih branitelja te jedinstvo hrvatskog naroda, zajedno s vizionarskom i državničkom politikom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, bile točke preokreta koje su omogućile priznanje, unatoč nenaklonjenom stajalištu znatnog dijela međunarodne zajednice u tim godinama.
Značajan doprinos tome dala je i tada nastajuća hrvatska diplomacija i izvršne vlasti, ali i ona parlamentarna, koja je u kratkom vremenu i u iznimno teškim okolnostima međunarodnu zajednicu uspjela uvjeriti u opravdanost osamostaljenja i obranu od agresije te važnost međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Glavni argument tada bila je istina.
Hrvatsku su među prvim u lipnju i srpnju 1991. godine priznale Slovenija i Litva, zatim u prosincu Ukrajina, Latvija, Island, Njemačka, i Estonija te u siječnju, nekoliko dana prije 12 članica Europske zajednice, Sveta Stolica i San Marino.
Petnaestog siječnja, uz članice Europske zajednice, priznanje Hrvatskoj dale su i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Međunarodno priznanje ispunilo je hrvatski narod u domovini i iseljeništvu ponosom te je potvrdilo samosvijest o povijesnoj, kulturnoj, civilizacijskoj i političkoj pripadnosti vrijednostima zapadnih demokracija.
Bila je to potvrda da je težnja hrvatskog naroda za slobodom i neovisnošću legitimna i opravdana i da bivša država pripada prošlosti.
Od toga dana, nitko više nije mogao zaustaviti hrvatsku budućnost kao subjekta međunarodnoga prava!
Naša zastava od tada se vijori diljem svijeta, a mnogi od nas pamte oduševljenje koje je toga dana vladalo u domovima, na trgovima i ulicama širom Hrvatske, na bojišnici, među našim braniteljima kao i u domovima brojnih Hrvata u zemlji i inozemstvu.
Hrvatska od toga je trenutka u međunarodnim okvirima stasala. Postupno smo postajali članicom Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe, Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije.
Teritorijalni integritet i uspostavu ustavno-pravnog poretka na cijelom području, Hrvatska je ostvarila u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu, u kojemu smo pobjedu potvrdili vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja, te mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja, koja je okončana istog ovog datuma, ali šest godina kasnije – 15. siječnja 1998.
Danas je Hrvatska slobodna, suverena i demokratska zemlja koja daje značajan doprinos izgradnji mira, stabilnosti i uvažavanju međunarodnog prava.
Naša trajna zadaća ostaje promicanje istine o Domovinskom ratu, poštovanje žrtve hrvatskih branitelja, kao i svih hrvatskih ljudi koji su svoj doprinos utkali u temelje cjelovite, slobodne i samostalne Hrvatske.
Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba za kojima uporno tragamo i danas je jedno od najbolnijih pitanja ratnih posljedica u Hrvatskoj.
U narednom razdoblju nastojat ćemo riješiti to kao i sva preostala pitanja koja datiraju iz vremena agresije na Hrvatsku, od pitanja granica i selektivnog pravnog progona hrvatskih branitelja do zaštite hrvatske manjine i povrata kulturnih dobara.
To je važno kako bismo osigurali uvjete u kojima će ova Vlada nastaviti Hrvatsku mijenjati nabolje.
U proteklih nekoliko mjeseci nizom mjera i odluka demonstrirali smo odlučnost Vlade u izgradnji bolje i prosperitetnije Hrvatske.
Politička stabilnost i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, ali nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih reformi, štiteći pritom vitalne nacionalne interese i integritet naše države.
Ohrabrena dobrim gospodarskim pokazateljima, Vlada će nastaviti s donošenjem niza mjera koje će olakšati poslovanje, povećati konkurentnost te ulaganja i izvoz.
Postojeće trendove vidimo kao priliku koja će biti poticaj da provedemo promjene za rast gospodarstva, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanja životnog standarda svih hrvatskih ljudi.
Pri tom ćemo voditi računa da kvalitetno surađujemo s našim županijama, gradovima i općinama nastojeći ravnomjerno regionalno razvijati Hrvatsku jer je to preduvjet našeg daljnjeg zajedničkog uspjeha.
Jedan od bitnih izazova koji je pred Hrvatskom je i suočavanje s prošlošću koji već duže vrijeme dominira javnim i političkim prostorom, te je razlogom produbljivanja ideoloških podjela u hrvatskom društvu.
Namjera je Vlade da to pitanje riješi sustavno, pluralistički i institucionalno.
Stvorit ćemo preduvjete za demokratski dijalog i razotkrivanje istine o kršenjima ljudskih prava u nedemokratskim sustavima kako bismo nadišli društvene podjele te zaštitili dignitet žrtava.
Smatram da je upravo jedinstvo hrvatskog naroda najbolji zalog za izgradnju prosperitetne budućnosti Hrvatske te je to teza za suočavanje sa sve većim izazovima u europskom i globalnom okruženju.
Dio smo snažne europske i transatlantske zajednice s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti demokracije i sudjelujemo u odlučivanju o pitanjima važnima za budućnost naše države i društva kao i za budućnost europske i globalne zajednice.
To iskustvo bit će nam dragocjeno u pripremi našeg predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.
Zaključno koristim ovu prigodu da izrazim još jednom zahvalnost svima koji su dali doprinos na postignućima Hrvatske u proteklih 25 godina, prije svega prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, čije je liderstvo utkano u temelj današnje Hrvatske, svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, kao i značajnom doprinosu svih hrvatskih građana u zemlji i inozemstvu.
Posebnu zahvalnost želim iskazati Svetoj Stolici, Njemačkoj, Austriji, Italiji i njihovim državnicima Helmutu Kohlu, Hansu-Dietrichu Genscheru, Aloisu Mocku, Francescu Cossigi te svim drugim državama koje su prije 25 godina dale svoj doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.
Hvala vam i svima čestitam 25. obljetnicu međunarodnog priznanja!“
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Andrej Plenković
