Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na početku današnje sjednice Vlade na najvažnije događaje protekloga tjedna.
Podsjetio je na pozitivne vijesti rejting agencije Fitch koja je korigirala hrvatske izglede iz negativnih u stabilne, nakon što je to nedavno učinio i Standard & Poor's. „Ohrabrujuće je kako nas ključne svjetske rejting agencije gledaju, kako prate našu fiskalnu i gospodarsku politiku, napore koje ulažemo i za gospodarski rast i za vrlo razumno i racionalno upravljanje javnim financijama“, kazao je predsjednik Vlade izrazivši nadu da će uskoro i treća agencija također uvažiti napore koje ova Vlada poduzima.
Drugi jako dobar pokazatelj jest rast industrijske proizvodnje na kraju 2016. godine za 14,9 posto. „To su podaci koji su puno bolji nego niz godina ranije i pokazuju da gospodarstvo mora biti orijentirano na proizvodnju. Oni trebaju biti poticaj svim resorima da se okrenu prema poduzetnicima i radnicima, onima koji stvaraju dodanu vrijednost. Kada tome dodamo i pad nezaposlenosti možemo konstatirati da smo u 2017. godinu krenuli s ohrabrujućim podacima“, naglasio je.
Da Hrvatska vodi računa o gospodarskom partnerstvu s ključnim europskim državama pokazalo je i održavanje foruma između hrvatskih i francuskih poduzetnika, ocijenio je premijer Plenković. Istaknuo je da je Francuska udruga poslodavaca (MEDEF) u Hrvatsku došla s velikim potencijalima gospodarske suradnje. „Francuska je među deset najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Očekujem da ćemo nastaviti suradnju s jednom od ključnih europskih država koja je već i sada znatno prisutna na našem tržištu“, rekao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se i na osnivanje Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. „Njegov sastav čine ugledni znanstvenici koji su svojim nacionalnim karijerama, europskom dimenzijom i međunarodnim ugledom dokazani stručnjaci. Imaju zadaću na uključiv i pluralistički način nastaviti provedbu Strategije koju je usvojio Hrvatski sabor“, kazao je predsjednik Vlade ističući kako je to jasan signal Vlade, i njega osobno. „Očekujem i od ministra i od svih drugih zainteresiranih aktera u društvu da zajedničkim naporima, tražeći konsenzus, stvaramo kvalitetne mlade ljude kroz naš obrazovni sustav. Taj obrazovni put treba biti obilježen na pravi način, i temeljnim znanjem o našem identitetu, našoj kulturi, hrvatskom jeziku i povijesti, ali isto tako treba pripremiti mlade za specijalistička znanja i daljnje usavršavanje te za sve one kvalitete koje su im potrebne kako bi zauzimali kritički stav o brojnim pojavnostima s kojima se susreću i, u konačnici, bili konkurentni na tržištu rada“, rekao je.
Ranije ovoga tjedna održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, prvi puta od kada je ova Vlada stupila na dužnost. „Dali smo smjernice za rad sigurnosno-obavještajnim agencijama i raspravljali o sigurnosnom ozračju u zemlji i našem okruženju, ali i u Europi i globalno. Dobili smo analize i saznanja naših službi. Očekujem da nam rad službi bude dodatan izvor pri donošenju prosudbi i odluka koje su utemeljene na činjenicama“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Govoreći o posjetu novootvorenom kompleksu dežurnog borbenog dvojca, predsjednik Vlade istaknuo je brzu, učinkovitu i visoku spremnost naših Oružanih snaga u zaštiti hrvatskog zračnog prostora, kako na nacionalnoj razini, tako i u kontekstu suradnje sa zapovjedništvom Sjevernoatlantskog saveza. „Svi komplimenti za izvrsno obučene i uvijek spremne hrvatske pilote i naše zrakoplovstvo.“
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo jučer potpisanim Sporazumom o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. „To je bitan signal u provedbi našega programa za bolji položaj hrvatskih umirovljenika. Naš je cilj pokušati povećati mirovine do kraja mandata za 5 posto te donijeti niz drugih mjera kako bismo podigli kvalitetu života naših sugrađana starije dobi. Kroz dijalog s predstavnicima Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika pronalazit ćemo najbolja rješenja“, istaknuo je.
Na kraju, predsjednik Vlade zahvalio je svim ministricama i ministrima koji su jučer bili kod Predsjednice Republike Hrvatske i raspravljali s članovima njezinoga Vijeća za gospodarska pitanja. „Niz je sugestija koje mogu pomoći gospodarskom rastu i razvoju, temeljnom cilju hrvatske Vlade i našem Programu. Vjerujem da ćemo neke od sugestija koje se čine kompatibilnim i svrhovitim uvrstiti i u naše aktivnosti", zaključio je predsjednik Vlade.
U nastavku sjednice, ministar pravosuđa Ante Šprlje predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. „Ovo je paket zakona koji pokazuje da je Republika Hrvatska predana poboljšanju i prava žrtava, i prava osumnjičenika, kao i prava oštećenika te poboljšanju kaznenog postupka u cjelini“, istaknuo je. Predmetnim Prijedlogom zakona predlažu se sedme izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku radi usklađenja domaćeg kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. „Preostale izmjene rezultat su potreba na koje je ukazala praksa, uklanjanja uočenih nejasnoća i usklađivanja s mjerodavnim nacionalnim pravom“, kazao je ministar Šprlje. Tako se predlažu izmjene u institutu jamstva na način da bi se istražni zatvor mogao ukinuti i zamijeniti jamstvom samo u slučaju ako je određen zbog toga što je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo u bijegu ili ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći. Stav je kako bi institut jamstva, kao mjeru osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku, svakako trebalo regulirati znatno restriktivnije u odnosu na postojeće zakonsko rješenje. Stoga se predlaže rješenje da institut jamstva ne može zamijeniti istražni zatvor u slučajevima koluzijske opasnosti (kod utjecaja na svjedoke, uništavanja dokaza), iteracijske opasnosti (ponavljanja kaznenih djela) i opasnosti od uznemiravanja javnosti (kod kaznenih djela za koje je moguće izreći dugotrajni zatvor, a okolnosti djela su posebno teške).
Što se tiče izmjene u odnosu na rad policije, predlaže se da se obveza policije da promptno obavijesti državnog odvjetnika o poduzetim izvidima i to u roku od 24 sata, zamjeni obvezom pravovremenog obavješćivanja o poduzetim radnjama. „Novost je i da bi državni odvjetnik mogao poduzimanje hitnih dokaznih radnji prepustiti policiji, s čime su suglasni i Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske“, rekao je ministar Šprlje. Ministar je izvijestio i da se paralelno s donošenjem ovoga zakona predviđa donijeti Zakon o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te Zakon o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, jer će na jednom mjestu - u Zakonu o kaznenom postupku, kao organskom zakonu, biti objedinjene sve odredbe koje se tiču oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, i to u odnosu na sva kaznena djela.
Donesena je Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske. Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić podsjetio je da je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama sklopljen 12. prosinca 2012. godine te je bio na snazi do 12. prosinca 2016. godine, nakon čega je uslijedilo razdoblje produžene primjene u trajanju od 3 mjeseca sukladno Zakonu o radu. „Ovom Odlukom predlaže se pokretanje postupka pregovora o sklapanju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, s ciljem imenovanja pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske“, kazao je ministar Ćorić. U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanju Temeljnoga kolektivnoga ugovora imenuju se: ministar rada i mirovinskoga sustava, koji je ujedno i predsjednik pregovaračkog odbora, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić te ministri Zdravko Marić, Milan Kujundžić, Pavo Barišić, Nada Murganić i Nina Obuljen Koržinek.
Vlada je raspravljala i o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske radi postupanja Vlade Republike Hrvatske vezanih uz najavljenu renacionalizaciju INA-e i privatizaciju 25 posto manje jedne dionice HEP-a, čiji su predlagatelji 19 zastupnika u Hrvatskome saboru. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zaključka iz Interpelacije jer su zaključci neosnovani u odnosu na javno iznesene stavove Vlade Republike Hrvatske te se temelje na preuranjenim tvrdnjama. Pritom je naglasio da je INA strateška kompanija. „Sve odluke vezane uz nju donose se odgovorno, temeljem pravnih, političkih i gospodarskih procjena važnih za hrvatsko gospodarstvo, energetsku stabilnost i sigurnost“, dodao je. Podsjetio je da je Hrvatska u srijedu zatražila poništaj arbitražne odluke u slučaju Ina-MOL, donesene 23. prosinca pošle godine pred Arbitražnim sudom, utemeljenim prema pravilima Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, između Hrvatske i MOL Grupe.
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović naglasio je da Vlada smatra da zbog očuvanja poslovanja INA-e treba otkupiti suvlasnički dio od MOL-a, čime bi Hrvatska stekla većinsko vlasništvo. Istaknuo je da je Vlada na to detaljno odgovorila te se osvrnuo na zahtjev da Vlada u roku od 90 dana izvijesti Sabor o analizi troška i koristi renacionalizacije INA-e, kao i da se utvrdi da se Sabor protivi privatizaciji HEP-a radi renacionalizacije INA-e, te da se Vladu zaduži za izradu drugih modela financiranja. "Donošenje takvih zaključaka bilo bi preuranjeno jer je Vlada osnovala Savjet za pregovore s MOL-om kroz koji će dobiti cjelovitu informaciju baziranu na tehničkim, pravnim i ekononomskim analizama, te donijeti odluku koji model reotkupa MOL-ovog udjela u INA-i je najbolji za Hrvatsku“, kazao je ministar Dobrović.
Obrazlažući Odluku o načinu podmirivanja potraživanja od trgovačkog društva Cimos d.d., ministar državne imovine Goran Marić kazao je da je riječ o potraživanju starom 21 godinu. Izvijestio je da je vodio pregovore u ime Republike Hrvatske sa slovenskim predstavnicima predvođenim ministrom za gospodarski razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravkom Počivalšekom. Rekao je da je nakon nekoliko održanih sastanaka DUTB dostavio ponudu na iznos od pet milijuna eura, uz zadržavanje postojećeg broja radnih mjesta u Republici Hrvatskoj te nastavak proizvodnje u tvornici CIMOS-a u Labinu u narednih najmanje dvije godine. Nadalje, pojasnio je ministar Marić, na sastanku održanom 30. siječnja 2017. godine ministar Zdravko Počivalšek iznio je konačnu ponudu za otkup DAB-ovog potraživanja u iznosu od sedam milijuna eura koje bi DUTB isplatio u roku 15 dana od dana sklapanja Sporazuma s ovlaštenim predstavnikom Vlade Republike Hrvatske. Ovom odlukom izbjeći će se stečaj CIMOS-a te će se osigurati nastavak proizvodnje, gospodarski rast i razvoj u sjevernoj Istri. Samo u pogonima u Buzetu i Roču zaposleno je oko 1.200 radnika.
Donesena je i Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata. Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić pojasnio je da učenici i studenti mogu povremeno raditi ako redovno pohađaju srednju školu ili su redoviti studenti. U tom slučaju mogu raditi posredstvom ovlaštenih posrednika. Kod studenata propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine, a kod učenika je rad dopušten tijekom ljetnih, proljetnih i zimskih praznika. Upravo je povremenost rada karakteristika koje uvelike obilježava rad učenika i studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada. Kazao je da je, s obzirom da se studenti zapošljavaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, a učenici na temelju Pravilnika u vezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uočena potreba cjelovitog uređenja ove problematike kroz jedinstveni zakon. „Vlada ovime pokazuje socijalnu osjetljivost i odgovornost prema mladim ljudima, učenicima i studentima koji će svojim radom i prihodima sebi i svojim obiteljima omogućiti i olakšati školovanje, a uređivanjem pitanja zapošljavanja i rada studenata poručujemo da je mlade ljude potrebno i poželjno uključivati i pripremati za moderno tržište rada“, istaknuo je ministar Barišić.
Predstavljajući Odluku o načinu korištenja dijela viška prihoda nad rashodima Javne ustanove "Nacionalni park Plitvička jezera",ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović izvijestio je da se 12,4 milijuna kuna iz jednog dijela viška prihoda Nacionalnog parka Plitvička jezera usmjerava u projekt gradnje i uređenja Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Taj se projekt financirao EU novcem iz Operativnog programa regionalna konkurentnost 2007.-2013. te je trebao biti gotov do konca rujna 2016., kada je istekao rok za korištenje EU sredstava. „S obzirom da je gradnja Centra za posjetitelje Krasno produljena do kraja veljače 2017. potrebno je osigurati nacionalna sredstva za dovršetak projekta“, kazao je ministar Dobrović.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
