Ministar Šprlje predstavio izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku

Nakon današnje sjednice Vlade, održana je konferencija za medije na kojoj je o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku govorio ministar pravosuđa Ante Šprlje. 

U uvodnom dijelu ministar Šprlje naglasio je da se izmjenama Zakona pristupa zbog obveze usklađivanja sa četiri europske direktive, a uz to je u međuvremenu bilo nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava koje su pokazale da je potrebno intervenirati u postojeći Zakon zbog podizanja nivoa zaštite ljudskih prava. Potom je pojasnio da Zakon treba korekciju i po drugim pitanjima kao što su: smanjivanje administriranja, pojačavanje učinkovitosti suradnje policije i Državnog odvjetništva, bolji mehanizmi za policiju pri aktiviranju počinitelja kaznenih dijela te da pojedine aktivnosti policije postanu veće dokazne snage, točnije da imaju karakter dokaza u kaznenim postupcima.

Uz ostalo izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku donose poštivanje svih procesnih prava osumnjičenika već u najranijoj fazi postupka, što znači da čim osoba stekne status osumnjičenika može aktivno ostvariti pravo na pristup branitelju prilikom ispitivanja od strane policije, te detaljno propisivanje forme poduzimanja radnje ispitivanja. Nadalje, novost je da se ispitivanju u policiji daje dokazna snaga u daljnjem postupku, a ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima uređajem za audio-video snimanje. Snimak postaje dokaz u kaznenom postupku.

Također, razgraničen je pojam žrtve i oštećenika, ojačana su prava žrtava kroz propisivanje dodatnih prava u odnosu na već postojeća, primjerice pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, pravo žrtve da bude saslušana bez neopravdane odgode, pravo na zaštitu dostojanstva prilikom ispitivanja u svojstvu svjedoka, pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje prošireno je na sve žrtve itd.  

Dolazi i do izmjena u institutu jamstva na način da bi se istražni zatvor mogao ukinuti i zamijeniti jamstvom samo u slučaju ako je određen zbog toga što je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo u bijegu ili ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći.  Stav je kako bi institut jamstva, kao mjera osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku, svakako trebalo regulirati znatno restriktivnije u odnosu na postojeće zakonsko rješenje i upravo stoga se predlaže rješenje da institut jamstva ne može zamijeniti istražni zatvor u slučajevima koluzijske opasnosti (kod utjecaja na svjedoke, uništavanja dokaza), iteracijske opasnosti (ponavljanja kaznenih djela) i opasnosti od uznemiravanja javnosti (kod kaznenih djela za koje je moguće izreći dugotrajni zatvor, a okolnosti djela su posebno teške).

Vezano uz ovlasti policije, jasnije je propisana ovlast policije da samostalno poduzima hitne dokazne radnje. U odnosu na kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina, u slučaju postojanja opasnosti od odgode i potrebe provođenja dokaznih radnji, policija odmah obavještava državnog odvjetnika, osim za provođenje dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta i pretrage. Novost je i da bi državni odvjetnik mogao poduzimanje hitnih dokaznih radnji prepustiti policiji. Na ovaj način bi se ubrzalo postupanje i smanjilo administriranje u pogledu nalaganja provedbe radnji. Intencija je eliminirati naloge državnog odvjetnika upućene policiji, već bi on, poput nekad istražnog suca, samo prepuštao poduzimanje radnje policiji, što bi se zapisnički konstatiralo.

U odnosu na rad državnih odvjetništava, predlažu se izmjene kojima je cilj dodatno uravnotežiti zahtjev za učinkovitošću kaznenog progona sa zahtjevom za zaštitom prava obrane, ali i izmjene kojima je cilj rasterećenje državnih odvjetnika od suvišnog administriranja. Radi se o rasterećenju tijela kaznenog postupka, a kako bi im se omogućila veća i kvalitetnija posvećenost progonu počinitelja kaznenih djela, uz istovremeno zadržavanje izvjesnosti trajanja postupka - važnog prava za okrivljenika.

Pisane vijesti | Ante Šprlje