Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas na Malti na Neformalnom sastanku na vrhu zemalja članica Europske unije.
U izjavi za medije, nakon završetka prva dva dijela današnjeg sastanka, predsjednik Vlade izvijestio je da je jutarnja sjednica bila posvećena pitanju migracija. „Usvojili smo tzv. Maltešku deklaraciju koja se odnosi prije svega na srednje-mediteransku rutu. Fokus rasprave bio je na povećanom broju migranata koji su dolazili tijekom 2016. na europski kontinent iz zemalja sjeverne Afrike. Cilj je cjelovitom politikom Europske unije, u suradnji s državama partnericama s obala sjeverne Afrike i državama koje su zemlje tranzita, stvoriti čvrstu institucionalnu i financijsku pomoć i potporu kako bi se spriječile ilegalne migracije i zaštitila vanjska granica Europske unije.“ Kazao je da je poseban naglasak stavljen na odnose s Libijom, u svjetlu memoranduma o razumijevanju koji je jučer talijanski premijer potpisao s libijskim kolegom. Predsjednik Vlade naglasio je da je o Malteškoj deklaraciji postignut visoki stupanj konsenzusa te kako ona predstavlja svojevrsni nastavak ranijih dogovora sa summita u Valletti prije nekoliko godina. Dodao je da je u ime Hrvatske podržao deklaraciju koja se odnosi na sprječavanje ilegalnih migracija preko srednje-mediteranske rute, uz i dalje vrlo angažirani fokus na istočno-mediteransku odnosno balkansku rutu, koja je stabilna i zatvorena.
Druga tema bila je vanjska politika Europske unije u novom globalnom kontekstu. „Razgovarali smo o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon stupanja na dužnost novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izražena je želja za uspostavljanjem kvalitetnih odnosa s Washingtonom te, prije svega, za prepoznavanjem Europske unije kao globalnoga aktera, u svjetlu predstojeće notifikacije od strane Ujedinjene Kraljevine nakon negativnog referenduma u lipnju“, kazao je predsjednik Vlade i nastavio: „Postoji želja za jačanjem suradnje između Europske unije i SAD-a, jačanjem multilateralnih institucija, globalnog upravljanja i političkih i trgovinskih odnosa te je zaključeno kako Europska unija ovu situaciju treba iskoristiti za više kohezije i obnavljanje temelja europskoga projekta.“
„U nastavku predstoji rasprava o budućnosti Europe, uoči idućeg sastanka na vrhu koji će imati obljetnički karakter, u povodu 60. godina Rimskih ugovora“, rekao je predsjednik Vlade.
Odgovarajući na upit novinara, predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da nema nikakvih saznanja o nekoj novoj "jadranskoj" ruti kojom bi migranti preko Istre ulazili u Sloveniju, što je na opće iznenađenje, spomenuo slovenski premijer Miro Cerar. "Nisam primijetio da je ikakve rasprave o nekoj novoj, nazovimo je, jadranskoj ruti, bilo danas na sastanku. Naprotiv, govorilo se o određenom povećanju broja migranata preko srednjomediteranske rute od Libije do Malte, Sicilije, Lampeduse i talijanske obale."
Zapitao se da nije možda došlo do zabune. "Ne znam je li tu možda riječ o nekakvom nesporazumu, možda je riječ o priljevu migranata koji preko Italije dolaze u Sloveniju, ali nikakve rasprave nije bilo, niti ja kao predsjednik vlade imam bilo kakvih saznanja od sigurnosnih službi da postoji otvorena jadranska ruta, koja bi, po tome, pretpostavljala dolazak brodovima od Otrantskih vrata sve do Istre. Nismo to uočili za sada, niti sam primijetio da je premijer Cerar to rekao na sastanku", naglasio je predsjednik Vlade Plenković.
Upitan o temi razgovora s mađarskim kolegom Orbanom, premijer Plenković naglasio je kako s njime razgovara uvijek na margini sastanaka Europskoga vijeća te kako pripadaju istoj političkoj obitelji - Europskoj pučkoj stranci. Podsjetio je da je Mađarska naša susjedna zemlja koja nam je u bitnim trenucima početkom devedesetih davala snažnu potporu i s kojom nemamo rezidualnih pitanja vezanih za raspad bivše SFRJ. „Hrvatska i Mađarska imaju stabilne odnose, granice i međusobnu zaštitu manjina. Važno je da kontekst naših političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa ne bude opterećen situacijom koja je vezana za Inu odnosno za MOL. Još smo jednom iskazali spremnost da riješimo to pitanje“, istaknuo je predsjednik Vlade. Naglasio je da je potvrđena spremnost mađarske strane tj. MOL-a da proda svoj udio dionica u Ini te dodao kako je mađarskog premijera izvijestio da je Hrvatska donijela odluku o formiranju Savjeta za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica. „Nastavit ćemo razgovore. Cilj Vlade je da Ina bude stabilna, profitabilna i vertikalno integrirana kompanija, koja Hrvatskoj osigurava rezerve plina i nafte, rafinerije koje dobro posluju i raširenu maloprodajnu mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će uloga hrvatske države biti dominanta“, rekao je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
