Od svih Plenkovićevih ministara Damir Krstičević jedan je od najaktivnijih. Rijetko prođe dan da javnost ne sazna za brojne aktivnosti potpredsjednika Vlade, ali su i reakcije na projekte i poteze koje vuče ministar obrane različite. Posebno na posljednji prijedlog o uvođenju mini vojnog roka, što je pobudilo nevjerojatnu pažnju u Hrvatskoj, ali i okruženju. Neki to vide kao pokušaj militarizacije Hrvatske, pa čak i poruku da se odustalo od kurikularne reforme na račun vojnog osposobljavanja mladih ljudi, za neke je apsurd da ponovno uvođenje druženja mladih ljudi s vojskom guraju oni koji su, poput Andreja Plenkovića i Bože Petrova, bili oslobođeni od služenja vojnog roka. Za profesionalnog vojnika Damira Krstičevića stavljanje te teme na dnevni red dok ionako još ništa nije definitivno zaključeno ne predstavlja neku eksplozivnu vijest. Naprotiv, vremena i okolnosti se mijenjaju, pa i Hrvatska treba trijezno i smireno raspraviti treba li mlade ljude obučiti bar osnovama vojnih vještina.
U Krstičevićevu resoru, koji je prvi put nakon dugo vremena dobio više novca iz proračuna, ima još mnogo važnih projekata o kojima će trebati donijeti strateške odluke. Prije svega, možemo li nabaviti nove borbene zrakoplove, ali i kako unaprijediti domovinsku sigurnost i ravnomjerno rasporediti vojne snage po Hrvatskoj. Ostaje i pitanje na koje je teško dati odgovor: koliko bi dolazak novog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao promijeniti odnose u ovom dijelu svijeta i hoće li Amerika i Rusija postići neke dogovore koji se mogu smatrati i Jaltom II?
Za Hrvatsku Srbija ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, rekao nam je general, ali i dodao da se kao odgovorna država moramo brinuti o opremanju i modernizaciji naših oružanih snaga i sigurnosti naših ljudi. Diplomatski je general Krstičević odgovorio i na naše pitanje postoji li ugroza za Hrvatsku ako se ruska prisutnost, pa i ona vojna, proširi na Republiku Srpsku. Ne doživljavamo to kao opasnost, već kao realnost. Iza Krstičevića je briljantna vojna karijera koju je zaustavio predsjednik Stipe Mesić nakon famoznog pisma koje su potpisali generali. Potpisao bih ga opet, kaže. Prošao je ratni put kao zapovjednik 4. gardijske brigade i sudjelovao u operacijama Maslenica, Zima 94., Ljeto 95., Oluja, a samo je on uspio uvjeriti karizmatskog generala Antu Gotovinu da se, osim lova na tune, posveti i onom što najbolje zna, vojnoj doktrini. Dvojica generala, koji su zajedno ratovali, dogovorili su se, izvan reflektora javnosti, da Gotovina postane Krstičevićev savjetnik.
General bojnik Damir Krstičević završio je srednju školu u Vrgorcu, srednju vojnu školu u Sarajevu te Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu. Bio je najmlađi hrvatski general koji je pohađao američku ratnu školu kopnene vojske. Ima brojna odlikovanja i medalje, od Reda bana Jelačića, Reda kneza Domagoja do Reda hrvatskog trolista, a pošto ga je Mesić poslao u mirovinu, godinama je bio uspješan poduzetnik i prošao životnu školu kao malo koji hrvatski političar. Petnaesti je ministar obrane Republike Hrvatske, nasljednik, između ostalih, Petra Kriste, Martina Špegelja, Gojka Šuška, Andrije Hebranga, Pavla Miljavca, Željke Antunović, Davora Božinovića i Ante Kotromanovića.
Doživio je razočaranje kad ga Tomislav Karamarko nije imenovao za ministra obrane, ali o Josipu Buljeviću koji je dobio to mjesto ima samo lijepe riječi. Uostalom, Krstičević je takav da se od njega neće čuti ružne riječi i diskvalifikacije bilo koga, pa ni političkih protivnika. Moj je najvažniji cilj na mjestu na kojem sam sada da hrvatski vojnici i časnici imaju uvjete za rad, i siguran sam da hrvatska vojska ima svijetlu budućnost. Molim vas da to posebno naglasite, rekao nam je dok smo razgovarali u njegovu kabinetu u Ministarstvu obrane.
Svjedoci smo sve turbulentnijih odnosa na jugoistoku Europe, a neki analitičari spominju i mogućnost novih sukoba. Kakav je u svemu položaj Hrvatske i trebaju li se hrvatski građani brinuti?
- Vjerujem kako su iza nas vremena tradicionalnih sukoba, ali i vrijeme u kojem kamioni u Nici postaju oružje, u kojemu skupine ili pojedinci mogu u trenutku uništiti mir Berlina. I građanima europskih metropola priče o ugrozama i prijetnjama činile su se možda pretjeranima i vezivali su ih za neke daleke, ratom zahvaćene zemlje. Znamo da nitko ne može jamčiti apsolutnu sigurnost, toga danas nema. Ako želimo na pravi način odgovoriti suvremenim sigurnosnim izazovima, moramo djelovati i razmišljati drugačije, prilagođavati se, mijenjati, nadograđivati, jačati i uvezivati sve svoje sposobnosti. I zato je Vlada krenula u izradu, odnosno revidiranje strateških dokumenata, upravo s ciljem bolje prevencije. Intencija je da svim raspoloživim kapacitetima, u najširem partnerstvu s građanima imamo sposobnosti za bolje predviđanje, a onda i sprečavanje mogućih neželjenih događaja. U Hrvatskoj nema razloga za strah, ali ima za partnerstvo u očuvanju sigurnosti, jer to je interes svih nas.
Očekujete li da će se na jugoistoku Europe dogoditi promjene dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću i postoji li opasnost širenja ruskog utjecaja u regiji, prije svega u Republici Srpskoj?
- Pričekajmo prve poteze nove američke administracije vezane za NATO. Teško se mogu očekivati neke drastične promjene, ali moguće su i promjene prioriteta, fokusa. Promjene se na ovom području događaju i neovisno o novoj američkoj administraciji. Činjenica je da raste ruski utjecaj u Jugoistočnoj Europi, no mi ga, ako i govorimo o Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, ne doživljavamo kao opasnost, već kao realnost.
Mnoge se zemlje u okruženju, prije svega Srbija, i naoružavaju. Predstavlja li to za Hrvatsku opasnost?
- Hrvatska ne vidi Srbiju niti opremanje njihovih oružanih snaga kao prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti. Pravo je svake zemlje da se brine o svojim nacionalnih interesima. Kao odgovorna država brinemo se dugoročno o opremanju i modernizaciji naših Oružanih snaga i o sigurnosti svojih građana.
Jesu li napravljene analize ako u idućem periodu dođe do slabljenja utjecaja i snage NATO-a, pogotovo kada je riječ o Europi?
- Ne vjerujem u slabljenje utjecaja i snage Saveza. Treba znati da snaga NATO-a proizlazi iz združenih snaga članica. Mada se ponekad sa strane čini kako je riječ o tromom i neučinkovitom mehanizmu, mislim da Sjevernoatlantski savez ima i snagu i sposobnost da se suoči sa svim izazovima, čuvajući zajedničke vrijednosti. Strategija nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti pokazuju kako promišljamo situaciju, ne zbog slabosti Saveza, već jačanja naših sposobnosti. Brze promjene traže i brze odgovore. Smatram da ćemo upravo kroz koncept domovinske sigurnosti, osigurati kvalitetnu transformaciju sigurnosnog sustava i razviti sposobnosti kojima ćemo biti još spremniji u predviđanju, a onda i eventualnom suočavanju s rastućim sigurnosnim izazovima i prijetnjama.
Kakva je trenutačno situacija s mogućom nabavom borbenih zrakoplova?
- Drago mi je da postoji suglasje državnog vrha o zadržavanju te sposobnosti. Ako nemamo borbeno zrakoplovstvo, upitno je i postojanje HRZ-a i PZO-a kao grane naših oružanih snaga. Kao svjedok vremena Domovinskog rata i svjedok doprinosa ratnog zrakoplovstva našim pobjedama, mogu tvrditi kako Oružane snage i posebno naše zrakoplovstvo nisu isti s borbenim zrakoplovstvom ili bez njega. Snaga je države u njezinim ljudima. Imamo vrhunske pilote, profesionalne i motivirane vojnike, dočasnike, časnike. Uvjerio sam se u to kad je bilo najteže, a vidim to i danas. Ne može nitko čuvati hrvatsko nebo kao hrvatski piloti. Dok imamo takve ljude koji ne zaboravljaju temelje iz kojih su nastali, dok naši vojnici imaju tu snagu, domoljublje, posebnost i želju da budu najbolji - hrvatska vojska ima svijetlu budućnost!
Bilo je malih iskrica između vas i ministra Marića, što je i razumljivo, jer ministri financija uvijek nastoje kontrolirati kasu. Realno, ima li Hrvatska mogućnost da u dogledno vrijeme kupi zrakoplove a da to ne predstavlja značajan udar na proračun?
- Poštujem rad i angažman svog kolege, ministra financija Zdravka Marica, i među nama nema nikakvih nesuglasica. Svatko vodi računa o svom resoru, a zajedno brinemo o hrvatskim interesima. Već smo rekli da ćemo odluku o budućnosti hrvatskog borbenog zrakoplovstva donijeti tijekom ove godine. Vjerujem da ćemo o tome postići najširi društveni konsenzus. Naravno da smo svjesni kako ova odluka, osobito u financijskom dijelu, nije nimalo laka. Tu nemam iluzija, ali sam siguran da postoje načini rješavanja ovoga pitanja koji su dugoročno priuštivi i održivi, istovremeno i u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske. No, pustimo da prvo struka napravi svoj dio posla, a onda ćemo, vodeći računa o svim aspektima, tražiti i najbolja rješenja.
Bili ste s premijerom Plenkovićem u izaslanstvu u Izraelu, je li se razgovaralo i o mogućoj vojnoj suradnji?
- Posjet Izraelu potvrda je dobrih prijateljskih odnosa Države Izrael i Republike Hrvatske. Razgovaralo se o unapređenju odnosa u političkom i ekonomskom pogledu. Sastao sam se i s njihovim ministrom obrane. Imali smo odlične i sadržajne razgovore, razmijenili smo neke ideje o unapređenju obrambene suradnje. Naši timovi u narednom periodu pripremit će konkretne prijedloge i područja koja su nam zanimljiva, poput vojnotehničkog područja, razmjene iskustava na području izobrazbe, kibernetičkih sposobnosti, transfera visokih tehnologija isl.
O čemu ste razgovarali u Sloveniji i koliko dvije zemlje koje su članice NATO-a mogu učiniti da se i vojna suradnja nastavi?
- Bio je to razgovor partnera i saveznika. Sa Slovenijom nas vežu mnogi zajednički interesi, pa tako i u području sigurnosti. Međusobna suradnja zemalja članica NATO-a trajno je opredjeljenje, ali i imperativ koji se nameće u vremenima intenziviranja sigurnosnih rizika. Svaka zemlja članica, pa tako i Slovenija i Hrvatska, daju svoj doprinos kolektivnoj sigurnosti s deklariranim sposobnostima. Taj doprinos je vidljiv i vjerodostojan i siguran sam kako ćemo i u budućnosti još bolje surađivati.
U kojem ozračju je protekao posjet Velikoj Britaniji?
- Ovaj posjet je izuzetno važan i potvrda je sve snažnijeg razvoja naše bilateralne suradnje. Ujedinjeno Kraljevstvo je za Republiku Hrvatsku jedan od najznačajnijih europskih saveznika i partnera u području sigurnosti i obrane. Sa svojim kolegom, ministrom obrane Michaelom Fallonom potpisao sam Memorandum o razumijevanju s ciljem unapređenja bilateralnih odnosa u području obrambene i sigurnosne suradnje. Vjerujem kako ćemo time dati novi doprinos našim odnosima.
Uskoro kreće i obuka za pilote helikoptera. Što su konkretno naše oružane snage dobile nakon nabave helikoptera?
- Opremanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ovim helikopterima, zahvaljujući pomoći SAD-a, našeg strateškog saveznika, potvrda je povjerenja u naše obrambene sposobnosti i mogućnosti. Nabava helikoptera Kiowa Warrior mali je, ali važni dio modernizacije HRZ-a te početak programa zamjene helikoptera starije generacije s helikopterima zapadnu proizvodnje. Novi oružani sustavi znače i nove sposobnosti, a to je pored naše deklarirane odluke postupnog prelaska na zapadnu tehniku - ono najvažnije. Ponosan sam na naše pilote, vjerujem kako će s helikopterima Kiowa Warrior, s novim sposobnostima, dati, kao i do sada, veliki doprinos jačanju naše sigurnosti.
Jesu li naše obrambene snage sposobne priključiti se i svima ostalima koji bi bili angažirani u slučaju novog izbjegličkog vala?
- Već sam spominjao kako su predviđanje i prevencija, glavna snaga svakog sustava, nasuprot reaktivnom djelovanju. Svaka situacija priča je za sebe, zato se i svakoj od njih treba pristupiti racionalno, planirajući sposobnosti i koristeći ih na najefikasniji način. Naravno da Oružane snage u svakom trenutku imaju sposobnosti i potencijale za efikasan doprinos rješavanju raznih situacija koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost.
Sve se češće spominje mogućnost ponovnog aktiviranja vojnog roka, kroz ljetnu obuku za mlade ljude. Podržavate li to i postoji li plan uvođenja kompletnog vojnog roka?
- Sigurnosna situacija se na globalnom području, htjeli mi to priznati ili ne, drastično mijenja. I mi se moramo mijenjati, prilagođavati, razvijati nove sposobnosti, ali i proširivati bazu postojećih. Trenutno se razmišlja o ideji jednog lakog modela, ne vojnog roka kakav smo nekada imali, već temeljnog vojnog osposobljavanja, koje bi trajalo tri do četiri tjedna. Taj model bio bi u skladu s vremenom, atraktivan i koristan za mlade. Naravno da oni i tom vremenu ne mogu naučiti sve, ali to i nije intencija. Ako žele više vojnih znanja, usmjerit će se prema profesionalnoj vojsci, a oni koji to ne žele činit će bazu za pričuvu. Mladi ljudi u tom periodu mogu savladati neke temeljne vojne, ali i druge vještine koje im sigurno mogu biti od koristi, primjerice pružanje prve pomoći, korištenje zaštitnih sredstava, izradu zaklona, snalaženje u prostoru, čitanje karata, pomoći civilnim institucijama, upoznavanja s procedurama u slučaju velikih elementarnih nepogoda.
Nakon različitih reakcija u javnosti što sada slijedi?
- Na Glavnom stožeru Oružanih snaga je zadaća da sa stručne strane pripremi sve potrebne analize, projekcije, financijske pokazatelje, a nakon toga je na društvu i državi da donesu odluke o modalitetima i opravdanosti takvog projekta.
Javnost do sada nije mnogo saznala o detaljima curenja dokumenata iz Ministarstva obrane. Možete li nešto detaljnije o tome reći? Očekujete li smjene?
- Mogu reći kako je sustav Ministarstva obrane stabilan i kako u njega ljudi dolaze, daju svoj doprinos i odlaze. To je prirodno. Činimo sve kako bi taj složeni sustav djelovao što efikasnije, vodeći računa o svome glavnom prioritetu - vojniku, dočasniku, časniku, službeniku i namješteniku. Inzistiram na profesionalnom, poštenom i odgovornom radu, poštovanju zakonskih procedura. Dok se tako funkcionira neće biti nikakvih turbulencija.
Kada se može očekivati realizacija koncepta učinkovite domovinske sigurnosti i što bi to u ovom trenutku konkretno značilo za Hrvatsku i hrvatske građane?
- Svi elementi sustava domovinske sigurnosti i sada doprinose stabilnosti i sigurnosti, tako da donošenje zakona neće predstavljati nultu točku neke nove organizacije. Ono što ćemo zasigurno dobiti to će biti jedna dodana vrijednost - uvezanost svih dijelova složenog sustava i partnerstva s građanima. Nismo toliko bogati da zasebno razvijamo one kapacitete i one sposobnosti koje već imamo u nekom drugom dijelu sustava. Sustav koji jačamo i čije sastavnice racionalno uvezujemo značit će i veću sigurnost, stabilnost i svijest kako nam je svima u interesu da spriječimo sve ono što bi poremetilo naše živote i naše vrijednosti.
Kako ste zadovoljni s prvih sto dana Vlade, što ste u svom resoru u tom periodu napravili i što očekujete od lokalnih izbora?
- Pokazalo se kako nakon prvih sto dana Vlade, na čelu s predsjednikom Plenkovićem, nismo gubili vrijeme na snimanje stanja, već smo energiju ulagali u pokretanje projekata i odgovorno i odlučno upravljanje procesima. Već sam najavio kako je u fokusu mog rada prije svega čovjek, ulaganje u bolje uvjete života i rada naših ljudi. Povećanjem obrambenog proračuna osigurali smo preduvjete za pokretanjem promjena u tom smjeru. Od 1. siječnja izjednačili smo subvencije za prehranu dočasnika i časnika. Povećali smo mjesečne naknade dragovoljnim ročnicima za više od 800 kuna, u cilju privlačenja kvalitetnih mladih ljudi u Oružane snage.
Koji su projekti u tijeku i koji se tek očekuju?
- Ulažemo u izgradnju i adaptaciju vojnih objekata. Predvidjeli smo i veća ulaganja za pomoć civilnim institucijama. Nastavljamo s dugogodišnjim projektima koje je potrebno kvalitetno završiti. Potpisali smo ugovore s domaćim proizvođačima vojne opreme i naoružanja vrijedne oko 230 milijuna kuna. Na tim poslovima radit će oko 5000 ljudi. To je doprinos Ministarstva obrane našem gospodarstvu i našoj vojnoj industriji, koja tako dobiva reference za natjecanje i na stranim tržištima. Mislim da smo pokazali u ovom kratkom periodu kako imamo Vladu koja vodi naprijed, koja integrira, koja se ne bavi besplodnim raspravama i ne proizvodi sukobe. Vjerujem da će naši građani prepoznati i u svojim sredinama one najbolje, koji su okrenuti prema čovjeku, koji će raditi na ostvarivanju napretka, stvaranju boljih uvjeta života, još bolje Hrvatske. Vjerujem u nastavak našeg pobjedničkog niza.
razgovarali Jurica Körbler i Zdravko Milinović
Globus, 8. veljače 2017.
Vijesti iz medija |
Obrana i vojska |
Damir Krstičević
