Predstavljate mjere za zapošljavanje. Koje nas novosti očekuju?
- Ove godine na raspolaganju za poticanje zapošljavanja imamo 1,5 milijardi kuna, što je 300 milijuna kuna više nego ikada do sada. Među devet mjera su poticanje samozapošljavanja, zapošljavanja i osposobljavanje na radnom mjestu, javni radovi, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i mjera stalni sezonac. Mjere su to u kojima se može pronaći svaka od 244.134 osobe sa Zavoda za zapošljavanje. Napravili smo sjajan posao jer su mjere znatno fleksibilnije i poslodavci ih mogu lakše koristiti. Značajno smo skratili procedure i administraciju pa vjerujemo da će naši korisnici biti puno zadovoljniji. Novina je i činjenica da se omogućuje kombiniranje mjera. Primjerice, za osobu koja je u neku tvrtku došla kroz mjeru SOR omogućuje se da u slučaju zaposlenja po ugovoru na neodređeno radno vrijeme u idućih pet godina poslodavac bude oslobođen doprinosa na plaću, tzv. bruto II, ali taj poslodavac može koristiti i još jedan poticaj po kojem u prvoj godini zaposlenja za zaposlenika od HZZ-a dobiva subvenciju u iznosu od 30 do u nekim slučajevima 70 posto bruto plaće.
Izmjene mjere SOR dočekane su uz kritike da će blagajnice zamijeniti oni sa završenom gimnazijom...
- Kritike na koje nailazimo u posljednjih desetak dana proizlaze djelomično iz neinformiranosti ili zlonamjernosti pojedinaca, prije svega mislim na neutemeljene kritike oporbe. Proširili smo mjeru SOR-a na više od 22.000 osoba mlađih od 30 godina sa završenom srednjom školom koji se u ovom trenutku nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Ne razumijem što kritičari te mjere imaju protiv zapošljavanja mladih, ali znam da je teza da će ljudi sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, gimnazijalci, zamijeniti postojeće zaposlenike potpuno promašena. Pojedinci ovu tezu provlače kroz medije, a tu prije svega mislim na gospodina Miranda Mrsića kojem će nos izrasti kao Pinokiju. Provedbenim aktima propisali smo da kod poslodavca koji namjerava koristiti mjeru SOR u šest mjeseci prije korištenja mjere ni za vrijeme korištenja mjere ne smije doći do smanjenja broja radnika. Dakle, SOR-ovac nikome neće uzeti posao!
Za mjeru ima više novca, hoće li se podići naknade?
- Naknada se podiže s 2400 kuna na razinu minimalne plaće od 2620 kuna, što znači da se naknada povećava za 220 kuna mjesečno, odnosno 2640 kuna godišnje. Cilj je ove mjere obuhvatiti u ovom trenutku najugroženiju skupinu nezaposlenih osoba. To su mladi do 30 godina. Inicijativom za mlade u Europskoj uniji obuhvaćeni su mladi do 25. godine, ali zbog visoke nezaposlenosti mladih u četiri zemlje, među kojima je nažalost i Hrvatska, ta je granica pomaknuta na 30. godinu.
Kakva je reakcija privatnih tvrtki?
- U Hrvatskoj je ova mjera prepoznata, ali mi želimo da se u budućnosti što više koristi u privatnom sektoru. Nažalost, do sada je najčešće korištena u javnom sektoru. Naš je cilj zaposliti nezaposlene u realnoj ekonomiji pa smo stoga veliki naglasak stavili na obrazovanje nezaposlenih kako se i dalje ne bi događalo da su na burzi rada prijavljene 244.134 osobe, a s druge strane poslodavci vape za kvalificiranom radnom snagom.
Mijenjali ste i mjeru stalni sezonac te naišli na kritike. Zašto?
- U Hrvatskoj godišnje radi više od 40.000 sezonaca, a mjeru stalni sezonac 2016. koristile su 1838 osobe. Kod korištenja ove mjere pojavio se veliki nerazmjer u naknadama jer iznos naknade nije bio limitiran. U okviru mjere stalni je sezonac nakon turističke sezone prelazio na naknadu HZZ-a i u prva tri mjeseca primao 70 posto bruto plaće, a ostala tri mjeseca 35 posto. Vjerovali ili ne, pojedinci su u 2016. godini primali novčanu naknadu od 11.825 kuna mjesečno. To je dvostruko veći iznos od prosječne plaće! Prosječna naknada iznosila je 6382 kune te je bila veća od prosječne plaće u RH. Držimo to neopravdanim i neodrživim zbog više razloga. Ubuduće će stalni sezonci primati 70 posto prosječne neto plaće u prva tri mjeseca te 35 posto prosječne neto plaće u posljednja tri mjeseca. Treba naglasiti i da će puno više ljudi moći koristiti ovu mjeru. Izdvajat ćemo više sredstava i tako pomoći turističkom sektoru da zadrži stalnog radnika.
Samozapošljavanje je postalo popularno tijekom krize. Što se mijenja osim visine poticaja?
- Subvencija za samozapošljavanje raste s 25.000 kuna na 35.000 kuna, ali stimuliramo i udruživanje npr. za najviše 4 osobe za osnivanje i zapošljavanje u trgovačkom društvu do 140.000 kn, a u slučaju osnivanja zadruge i udruživanja 5 osoba do 175.000 kuna subvencija za samozapošljavanje. Poduzetnik također može i uz poticaj za samozapošljavanje uzeti do dvije osobe kroz mjeru SOR te u tom slučaju može dobiti 45.000 kuna te dvije osobe na stručnom osposobljavanju. Neće više morati čekati šest mjeseci da bi mu se odobrila mjera SOR, već se ta mjera može aktivirati paralelno s poticajima za samozapošljavanje. Nakon godinu dana, ako želi zaposliti mlade koji su radili kroz SOR, opet ima pravo na poticaje za zapošljavanje radnika.
Započeli su pregovori sa sindikatima javnih službi. Hoće li se stići ispregovarati Temeljni kolektivni ugovor?
- Produljena primjena Temeljnog kolektivnog ugovora traje do 12. ožujka. Imajući to u vidu, Vlada je poduzela pravne korake kako bi zaposlenicima u javnim službama jamčila ista prava do kraja godine. Vjerujemo da ćemo ispregovarati novi Temeljni kolektivni ugovor te da će Vlada otvoriti pregovore o granskim kolektivnim ugovorima. U našim smjernicama jasno je naznačeno da su prava definirana u TKU osnova za gransko pregovaranje. U pregovore ulazimo u dobroj vjeri očekujući konstruktivan dijalog, ali na žalost, ono čemu svjedočimo su prijepori pojedinih sindikalnih središnjica, kao i prijetnje pojedinih sindikalnih čelnika. U sindikalnim smjernicama za pregovore naznačena je krajnje neprihvatljiva teza da se prava iz TKU odnose samo na članove sindikata potpisnika TKU. Zato ću poručiti da pregovarački odbor Vlade neće podleći nikakvim ucjenama i da sve pregovore vodimo s ciljem zaštite prava svih zaposlenika u javnim službama, a ne nekih odabranih.
Sindikati Vladi prijete tužbama... Pilot-tužbe sa sindikalne strane već su krenule i te tužbe ne možemo zaustaviti.
- Sindikati traže i zaostatak duga za 2016., a to su milijarde... Prema tumačenjima pravnih stručnjaka, ti argumenti sindikata su upitni. Ne bih špekulirao sa sindikalnim zahtjevima, ali pregovori se moraju kretati u granicama mogućeg.
Hoće li i javne službe dobiti povišicu poput državnih službi?
- Odlukom iz prosinca omogućili smo rast plaća javnih službenika od 2 posto neovisno o činjenici da se sa sindikatima nismo dogovorili. To nije rezultat pregovora, već odluka Vlade. Mi želimo pregovarati o osnovici plaća naših zaposlenika u javnim službama kao i o nekim materijalnim i nematerijalnim pravima.
Razgovarala: Marina Šunjerga
Večernji list, 23. veljače 2017.
Vijesti iz medija |
Rad i mirovine |
Tomislav Ćorić
