Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio je danas konferenciju „Demografija – refleksije na mirovinski sustav“.
Cilj konferencije je osvješćivanje ozbiljnosti demografskih problema i postizanje učinkovitog odgovora na demografske izazove i njihovu usku povezanost s održivošću mirovinskog sustava. Predsjednik Vlade Plenković predstavio je glavne naglaske Strategije demografske politike Vlade Republike Hrvatske. Otvarajući konferenciju, naglasio je da je demografija strateško pitanje Republike Hrvatske, koje čini temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog, i ukupnog razvoja Hrvatske.
„Kako bi trenutna demografska situacija, analize, predviđene mjere, kao i razlozi zbog kojih ih poduzimamo bile približene i stručnoj i općoj javnosti, o demografiji moramo govoriti i više i trajno. Zato zahvaljujem organizatorima što su okupili ovako veliki broj uglednih i utjecajnih i stručnjaka i aktera hrvatskoga društvenog i političkog života. Svjetska populacija se kontinuirano povećava od Srednjega vijeka, uz posebno brzi rast između 1955 - 1975. godine. Predviđanja govore da će do 2060. svjetsko stanovništvo narasti do 10 milijardi s današnjih 7.4 milijardi ljudi. Međutim, većina tog rasta odnosi se na zemlje u razvoju. S druge strane, u većini europskih društava, a posebno istočnoeuropskih, demografski pokazatelji su već niz godina vrlo negativni. To je očito i u Hrvatskoj. Hrvatska demografski stari. U samo jednom desetljeću, od 2001. do 2011. godine, Hrvatska je izgubila preko 150 tisuća stanovnika, odnosno čak 3,4%.Velika područja zemlje ostaju bez ljudi. Stopa nataliteta je niska, a mladi ljudi se iseljavaju. Prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina od popisa stanovništva iz 1961. Tada je prosječna starost bila 32,5, a 2011. 41,7, što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe. Popis iz 2011. pokazuje da je broj starijih od 65 godina prvi put premašio broj mlađih od 14 godina. Gotovo svaki peti Hrvat danas je stariji od 65 godina. Takvi negativni demografski trendovi odražavaju se na sve aspekte društva, a osobito na gospodarstvo, zdravstveni i mirovinski sustav, ravnomjerni razvoj Hrvatske te socijalnu skrb. Uz negativno prirodno kretanje stanovništva, proteklih godina bio je izražen i trend iseljavanja naših ljudi, osobito mladih i obrazovanih. Podaci o intenzitetu emigracije nisu potpuno pouzdani. Međutim, jasno je da se proteklih godina događalo značajno iseljavanje. Naša je zadaća poboljšati uvjete življenja u Hrvatskoj kako bi se zaustavio proces odlaska mladih. Namjera nam je koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi mladi ostajali u zemlji i ovdje rješavali svoje potrebe, kao što su posao, stambeno pitanje i zasnivanje obitelji“, kazao je predsjednik Vlade dodavši da su se u raznim povijesnim razdobljima ljudi iseljavali iz Hrvatske iz niza ekonomskih i političkih razloga.
„Prema nekim procjenama broj hrvatskih ljudi izvan Hrvatske iseljenih od početka prošlog stoljeća, nadmašuje broj Hrvata u Hrvatskoj. Stoga je potrebno iseljenu Hrvatsku što više uključiti u društveni život zemlje, poticati povratak te potencijal iseljeništva, uključujući i demografski, staviti u službu razvoja Hrvatske“, naglasio je.
Istaknuo je da se negativni demografski pokazatelji kombinirani sa značajnim povećanjem trajanja života jasno odražavaju i u sustavu mirovinskog osiguranja. Krajem 2016. godine broj osiguranika bio je 1.440.188, a broj korisnika mirovina 1.233.375, što rezultira odnosom broja korisnika mirovina i osiguranika 1 : 1,17. „Takav odnos zorno prikazuje dubinu problema, a dodatno zabrinjavaju procjene Europske komisije da će omjer hrvatskog stanovništva preko 65 godina starosti u odnosu na radno aktivno stanovništvo dodatno rasti. Svakoga mjeseca za mirovine izdvajamo 3 milijarde kuna. Bez promjene demografskih trendova i povećane gospodarske aktivnosti, mirovinski sustav u Hrvatskoj nije održiv. Sustav zahtijeva reforme koje neće biti usredotočene samo na kratkoročne učinke, već i na dugoročnu financijsku održivost te dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka. U tom području, Vlada mirovinske fondove vidi kao partnere“, kazao je predsjednik Vlade i nastavio: „Demografske politike imaju ključno mjesto u Programu moje Vlade. Jedino uz jasnu političku volju i potrebno stručno znanje možemo nadvladati ozbiljne demografske izazove. Naše aktivnosti usmjerene su stoga na demografski razvitak, obiteljsku politiku i revitalizaciju prostora, odnosno postizanje prostorne ravnoteže stanovništva povećanjem udjela mlađeg stanovništva. Ustrojavanje Ministarstva koje u svojoj nadležnosti ima i demografiju je više od simbolike. Takva odluka pokazuje osviještenost o postojanju problema i opredijeljenost za njegovo rješavanje.“
Premijer Plenković potom je predstavio Vladine mjere s pozitivnim demografskim učincima. „U prva četiri mjeseca Vlade doneseno je više odluka koje će imati pozitivan učinak na demografske procese. Prije svega, raste financijska potpora roditeljima. U proračunu su osigurana sredstva kojima će se u drugoj polovici ove godine značajno povećati iznos rodiljnih i roditeljskih naknada. Tom ćemo mjerom, nezaposlenim rodiljama povećati naknadu sa sadašnjih 1663 kune na 2328 kuna. Maksimalni iznos roditeljske naknade zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci raste sa sadašnjih 2660 kuna na 4000 kuna. U tijeku je javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim će se to pitanje i pravno urediti, kako bi se Zakon od 1. srpnja 2017. mogao početi primjenjivati. Za ovu naknadu je planirano 150 milijuna kuna više u odnosu na 2016. godinu u državnom proračunu. Nadalje, provedena porezna reforma ima izrazito pozitivne demografske učinke. Reforma poreznog sustava dodatno jača pozitivna gospodarska kretanja, djeluje na povećanje zaposlenosti te poboljšanje životnog standarda naših ljudi. Povećan je osobni odbitak za djecu, s izraženom progresijom iznosa odbitka za svako sljedeće dijete. Primjerice, roditelj dvoje djece do 2017. nije plaćao porez na dohodak, dakle na plaću, do 5.680 kuna neto, a od 1. siječnja taj je iznos porastao na 8.000 kuna neto plaće. Poreznim rasterećenjem povećana su primanja za više od 1,5 milijuna poreznih obveznika. Također, u pripremi je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji. Sufinanciralo bi se 50 posto rata kredita prve četiri godine, a za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine sufinanciranje bi bilo produženo za još dvije godine. To je značajna pomoć mladim obiteljima za rješavanje stambenoga pitanja. Provedena je javna rasprava, a Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja sada razmatra komentare, u suradnji s drugim tijelima državne uprave. Osim demografskih mjera u užem smislu, sustavnim poboljšavanjem gospodarskih prilika i povećavanjem zaposlenosti stvaramo povoljniju situaciju za mlade, u kojoj će se lakše odlučiti za dijete. Nedavno usvojenim Zakonom o poticanju zapošljavanja potiče se zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. Te će mjere pridonijeti daljnjem smanjenju nezaposlenosti i povećanju socijalne uključenosti mladih, dugotrajno nezaposlenih i teško zapošljivih osoba. Već početkom ožujka, krenut će se s provedbom mjera zapošljavanja u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna. Time se daje snažan poticaj zapošljavanju, što je često preduvjet odlučivanja mladih roditelja na dijete. Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva smanjuju se prekomjerni administrativni troškovi i pojednostavlja poslovanje, čime se rasterećuje gospodarstvo. Za tržište rada je izrazito važna bolja povezanost i usklađenost sustava obrazovanja i potreba poslodavaca. Krajem prošle godine donesen je Akcijski plan Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za sljedeće četiri godine, čime je omogućeno korištenje sredstava europskih fondova u iznosu od gotovo 150 milijuna eura. Opravdano očekujemo da će njegova provedba u velikoj mjeri pridonijeti usklađivanju obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Pokrenute su zakonodavne reforme radi jačanja potpomognutih područja i poticanja razvoja hrvatskih otoka. Iz fondova Europske unije za projekte u pet slavonskih županija, naš Projekt Slavonija, do 2020. godine planira se povući 2,5 milijarde eura. Povećane su plaće u državnim i javnim službama. S povećanjem od po dodatnih dva posto se nastavlja u kolovozu, a onda ponovno u studenom. Za oko 180.000 javnih službenika u obrazovanju, zdravstvu, znanosti i kulturi osnovica je povećana s 5.108,84 kuna na 5.211,02 kuna. Minimalnu plaću povećali smo za 156 kuna. Svaka od tih mjera zasebno, ali još više u cjelini, imaju pozitivan demografski, a naravno uz to i gospodarski učinak“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Najavio je da će, u suradnji s ministricom Murganić i kolegama koji se bave demografskim pitanjima u njezinom Ministarstvu, osnovati Vijeće za demografsku revitalizaciju Hrvatske radi učinkovitog nadzora i koordinacije demografskih politika na razini Vlade. „U njemu će sudjelovati svi ključni ministri koji su važni za demografsku obnovu, a osigurat ćemo usklađenost mjera obiteljske, pronatalitetne, stambene, migracijske kao i drugih politika. Kontinuirano i sustavno ćemo razmatrati mjere demografske politike. Posebnu pozornost stoga ćemo dati naporima za poboljšanje institucijskog zbrinjavanja djece predškolske dobi i olakšavanja pristupa vrtićima. Osnaživat ćemo obitelj i razvijati kulturu života. To ne podrazumijeva zabranu pobačaja na zahtjev, o čemu se neutemeljeno nagađalo ovih dana, ali obuhvaća stvaranje pozitivnog ozračja, promicanje obiteljskih vrednota i uloge očeva, između ostalog, u odgoju djeteta, kao i posebnu senzibiliziranost za mlade obitelji i roditelje edukacijom da se takve situacije izbjegavaju. Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života temelj je svake uspješne pronatalitetne politike“, naglasio je.
„Dame i gospodo, pred nama je mnogo izazova, ali demografija je strateško pitanje razvoja naše države, a Vlada to apsolutno prepoznaje i u razdoblju koje je pred nama u partnerstvu sa stručnjacima i svim drugim akterima će učiniti maksimum da okrenemo ove negativne trendove. Bitno je da se mladi lakše odlučuju na roditeljstvo, da zaustavimo iseljavanje i da omogućimo ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, a ne da u pojedinim krajevima nedostaje populacije. Stoga vam, uvjeren da ćemo samo zajedničkim naporima ostvariti pozitivne pomake, želim danas konstruktivnu raspravu, na ovu kapitalnu temu hrvatske i današnjice i sutrašnjice“, poručio je predsjednik Vlade.
Na konferenciji su sudjelovali i ministar financija Zdravko Marić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić te ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić.
Foto: Hina
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
