U kratkom mandatu vlade Andreja Plenkovića, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike sigurno je jedno od najaktivnijih, a spletom okolnosti i javnosti najzanimljivijih. Gubitak arbitražnog sporazuma i odluka Vlade da se krene u pregovore oko otkupa dionica Ine, projekt LNG terminala na Krku, problemi s cijenom struje i plina te plan gospodarenja, samo su neke od tema kojima se u ovom kratkom razdoblju bavio ministar Slaven Dobrović. Jedan od rijetkih ministara koji je bio i u vladi Tima Oreškovića, u novoj vladi dobio je još veće ovlasti te je resoru zaštite okoliša dodana i energetika.
U razgovoru za Megavratt Slaven Dobrović govori o novoj energetskoj strategiji, otkriva kakva je budućnost projekta Plomin C te najavljuje kakve planove njegovo ministarstvo ima kada su u pitanju obnovljivi izvori energije i gospodarenje otpadom koje vidi kao ključan dio svog ministarskog mandata.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike upravo radi na novoj energetskoj strategiji koja bi, prema najavama, trebala biti dovršena do kraja ove godine. Što će nova strategija donijeti u odnosu na prošlu iz 2009. koja je od početka bila izložena kritikama brojnih stručnih krugova?
- Hrvatska ima strategiju iz 2009. godine koja po mnogočemu nije u skladu s vremenom. Pritom mislim i na globalni i sve očitiji problem promjene klime, u čemu energetski sektor ima značajnu odgovornost, a ujedno i velike potencijale za promjene. S tim u vezi usvojen je i već je stupio na snagu globalni Pariški sporazum kojim su postavljeni ambiciozni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova, a Hrvatska je u postupku njegove ratifikacije. Europska unija krenula je k uspostavi jedinstvenog energetskog tržišta u Europi pa se i naš energetski sektor mora brzo prilagođavati dinamičnim zbivanjima i intenzivnim promjenama. Zato smo pokrenuli izradu nove energetske strategije koja će, s obzirom na sve okolnosti, odgovoriti na pitanja iz kojih će izvora energije Hrvatska zadovoljavati svoje potrebe. Strategija će biti u službi energetske sigurnosti i usklađena s niskougljičnim ciljevima EU-a, a očekujemo da ćemo je pripremiti do konca ove godine. Novom strategijom treba postići povećanu sigurnost opskrbe energijom i stabilnost energetskog tržišta uz intenzivnije korištenje novih i konkurentnih tehnologija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Koji je smjer kojim moramo ići kada gledamo na izvore energije?
- Jasno je da transformacijski smjer energetskog sektora nužno mora ići k niskougljičnim rješenjima, dakle prema obnovljivim izvorima energije. Hrvatska kao mediteranska zemlja s povoljnom geomorfologijom ima puno neiskorištenih potencijala. Na raspolaganju su rješenja i za povećanje energetske učinkovitosti zgrada, industrije te postojećih proizvodnih i distribucijskih energetskih sustava. Također, stavit ćemo bitan naglasak na razvoj naprednih mreža, čime će se omogućiti kvalitetnije povezivanje proizvođača i potrošača energije s ciljem povećanja učinkovitosti cijelog sustava. No treba reći i da će značajnu ulogu u tranziciji k niskougljičnom društvu budućnosti odigrati i prirodni plin kao najčišće i najprihvatljivije fosilno gorivo. Stoga se razvijaju projekti za osiguranje novih dobavnih pravaca plina, LNG terminal na Krku i Jadranskojonski plinovod.
Na upravo održanoj Central & Eastem European Gas Conference u Zagrebu slovenskom portalu Energetika.net potvrdili ste da će Hrvatska odustati od bloka C termoelektrane Plomin. Je li odluka definitivna?
- Jasno je da svaki energetski sustav treba pouzdane bazne izvore energije, kao i sve veće kapacitete uravnoteženja obnovljivih izvora energije koji mogu imati brze promjene intenziteta proizvodnje. No smatram da rješenje nikako nije izgradnja bazne elektrane na uvozni ugljen, koja kao što je poznato ima najveći ugljični teret pa je u kontradikciji s proklamiranim niskougljičnim smjerom razvoja, a nisu zanemarive i ostale štetne emisije. Termoelektranu na ugljen danas je doista teško opravdati. Posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da Hrvatska ima mogućnosti izgradnje reverzibilnih hidroelektrana, a postoji opcija termoelektrana na plin, što je daleko čišće fosilno gorivo. Dakle, boljih opcija ima, a detaljnije i sustavnije bit će sugerirano kroz već spominjanu novu energetsku strategiju.
Što će biti s cijenom struje, vezano uz problematiku naknada za obnovljive izvore? Hoće li struja poskupjeti?
- Ne, cijena električne energije za građane neće biti viša u odnosu na 2016. Činimo sve da se odluke bivše Vlade predvođene SDP-om i HNS-om, a vezano uz povećanje naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, ne prelome preko leđa građana. Kao što znate, bivša vlada je enormnim povećanjem ugovora za obnovljive izvore energije drastično povećala potrebe izdvajanja za sustav poticaja koji su dio računa za građane. U paketu mjera koje poduzimamo, spriječili smo poskupljenje do kojega je trebalo doći već od i. siječnja. Smanjenje i PDV na električnu energiju te se paralelno radi na finalnom modelu koji će omogućiti podmirenje obaveza, ali tako da to ne osjete građani. Modeli se u ovom trenutku razmatraju i usuglašavaju na razini Vlade RH, s ostalim ministarstvima. Važno je istaknuti da se ulažu svi napori za financijsko uravnoteženje energetskog sektora koje će uz djelomično povećanje iznosa naknade te uzimajući u obzir smanjenje PDV-a na električnu energiju, omogućiti ne samo zaštitu od poskupljenja električne energije za građane, nego i mogući prostor za sniženje cijene u odnosu na onu koju su plaćali do prije dva mjeseca.
Što će biti s državnim poticajima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i, generalno, hoće U se i dalje raditi na povećanju udjela obnovljivih izvora?
- Cilj nam je što više obnovljivih izvora energije integrirati u energetski sektor. To je jedan od važnih putova podizanja stupnja održivosti sustava pa tako i društva. Međutim, način na koji se to činilo u Hrvatskoj do sada je takav da je nastala ozbiljna ekonomska ugroza energetskog sektora. Nedopustivo je poticati obnovljive izvore tako da neki uživaju ekstra profite koji se jednostavno prebacuju na teret građana Hrvatske. Da, poticat ćemo obnovljive izvore energije, ali na posve novi način, uklanjanjem administrativnih barijera kojima su do sada bili podređeni, zatim uvođenjem financijski zdravog sustava poticaja, a na raspolaganju su i EU sredstva.
Koji su to alternativni izvori kojima bi se Hrvatska trebala okrenuti, ako oduzmemo vjetroelektrane za koje ste najavili da ćete skinuti poticaje?
- Definitivno nećemo preferirati samo energiju vjetra, kao što je do sada bio slučaj. Meni je nevjerojatno da je u Hrvatskoj kao mediteranskoj zemlji potpuno zanemarena energija Sunca. Želimo u sustav integrirati što više solarne energije, uključiti građane koji će imati priliku integrirati se u sustav u pojednostavljenoj formi, pokrivati dio svojih potreba, višak predati u sustav i tako omogućiti da energetska struktura u Hrvatskoj bude još povoljnija.
Projekt LNG terminala napokon je pokrenut s mrtve točke, kakvi su vremenski rokovi za taj projekt, odnosno kada očekujete da on napokon bude i završen?
- Iznimno smo ponosni što smo značajnim naporima koje smo uložili u proteklih nekoliko mjeseci konačno pokrenuli projekt i osigurali EU sufinanciranje. Zahvaljujući LNG-u Hrvatska će dobiti novi dobavni pravac i povećati energetsku neovisnost. To je jedan od najznačajnijih energetskih projekata ne samo na nacionalnoj, već i na regionalnoj i europskoj razini, što dokazuje i činjenica da smo za projekt dobili 102 milijuna eura EU sredstava. Osim energetske sigurnosti, ovaj projekt stvarat će i izravnu korist za naše gospodarstvo koje dobiva nove razvojne mogućnosti. Jednako tako, vjerujemo da će osiguravanje novog dobavnog pravca prirodnog plina utjecati i na smanjenje cijene plina za građane i gospodarstvo. Projekt predviđa izgradnju plutajućeg terminala, a trenutno je u fazi konačnog odabira strateških investitora i provedbe obvezne faze postupka za zakup kapaciteta terminala. Kao što znate, radit će se plutajući terminal. Implementacija takvog rješenja brža je nego što bi bila izgradnja kopnenog terminala. Sam početak rada plutajućeg LNG terminala očekuje se u 2019. godini.
Bili ste na energetskom skupu u Bakuu, o čemu se tamo razgovaralo i koje su smjernice kojima se vodi svjetska energetska politika?
- Sudjelovao sam na ministarskom sastanku Savjetodavnog vijeća za južni plinski koridor. To je iznimno značajan projekt koji bi omogućio dovođenje plina iz Kaspijskog mora i srednje Azije na europska tržišta. Diverzifikacija energenata koji se uvoze u Europu glavni je cilj europske strategije energetske sigurnosti. Više dobavnih plinskih pravaca znači manju ovisnost o pojedinom dobavljaču, što utječe na cijenu plina. Tako bi se stvorile dugoročne pretpostavke za nižu i stabilniju cijenu tog energenta važnog za gospodarski razvoj, ali i za građane koji svoje domove griju na plin.
Je li se na skupu raspravljalo o budućnosti plinskih pravaca u Europi i Aziji i kakva će biti uloga Hrvatske u tome, odnosno kakva je budućnost Jadransko-jonskog plinovoda?
- Realizacija projekta južnog plinskog koridora bitna je za Hrvatsku. Južni plinski koridor vodio bi od kaspijskog polja Shah Deniz II preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke i Albanije do Italije. Na dio Transjadranskog plinovoda koji ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska Jonsko-jadranskim plinovodom. Svaki novi dobavni pravac znači veću sigurnost, veću konkurentnost, a time u konačnici i stabilniju i nižu cijenu plina.
Očekuje li nas stvarno veliko poskupljenje plina i koliko će to poskupljenje osjetiti hrvatski građani?
- Tržište plina mora se liberalizirati zbog propisa Europske unije koje smo preuzeli. No mi ne sjedimo skrštenih ruku, nego ulažemo maksimalne napore kako bismo prošli kroz sve stavke strukture cijene plina i kako bismo našli prostora da građani to ne osjete.
Hoće li se nastaviti s istraživanjem novih rezervi ugljikovodika na kopnu i na moru?
- Naš fokus bit će na istraživanjima ugljikovodika na kopnu, u panonskom dijelu Hrvatske i Dinaridima. Treba reći da je Panonski bazen u Hrvatskoj vrlo dobro istražen, da je izbušeno više od 4000 bušotina, što znači da je to vrlo zreli bazen i ta će činjenica privući kompanije koje su specijalisti u razradi i proizvodnji starih naftnih polja. Pritom će se voditi računa da se istraživanja provedu u skladu s najvišim ekološkim standardima. Nastojat ćemo u budućnosti valorizirati i geotermalni potencijal panonskog bazena, koji je znatan zbog visokog geotermalnog gradijenta. Ne mislimo stavljati naglasak na istraživanja u Jadranu.
U siječnju je donesen novi Plan gospodarenja otpadom. Što su novosti, kada možemo očekivati prve konkretne projekte i natječaje za najavljivana reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostišta i ostalo?
- Plan predstavlja značajnu reformu. To je promjena cjelokupne dosadašnje politike koja se temeljila na tome da se samo tretira miješani otpad, znači obrađuje ga se smanjujući neke štete. Umjesto toga idemo u kružno gospodarstvo koje će omogućiti značajno povećanje recikliranja i razvoj gospodarstva, posebno industrije reciklaže. U Hrvatsku je, primjerice, u 2015. godini uvezeno 180.000 tona reciklata plastike za potrebe domaće industrije. Umjesto da ga uvozimo, mi ćemo ga na taj način proizvoditi i razvijati naše gospodarstvo. Moramo djelovati tako da potičemo ponovnu upotrebu, odvojeno prikupljanje otpada, recikliranje i kompostiranje. To su jednostavni procesi, no za njihovu primjenu je potrebno uključivanje svih razina. Mi snažno vjerujemo u građane koji su spremni to prihvatiti, za saveznike imamo brojne jedinice lokalne samouprave koje su krenule u tom smjeru, iako je u prethodnom razdoblju izostala državna politika i potpora takvim projektima. I, naravno, imamo i europska sredstva da to provedemo. Sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija financirat ćemo izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica, kompostišta te nabavu sve potrebne opreme.
Hrvatska je pred ozbiljnim izazovom ispunjavanja direktiva Europske komisije vezanih uz održivo gospodarenje otpadom. U tom poslu nismo daleko odmakli i već sada debelo kasnimo u ispunjavanju preuzetih obaveza i donošenju regulative. Hoćemo li na vrijeme ispuniti svoje obaveze ili nas ipak čeka plaćanje skupih penala?
- Ciljevi i mjere koje smo zadali u novom Planu stvorit će sve potrebne preduvjete da Hrvatska u kratkom roku znatno poveća stupanj recikliranja koji trenutno iznosi tek 18 posto. Ovaj je sustav brže i jednostavnije implementirati od glomaznih centara za gospodarenje otpadom kako su prije planirani. Sredstva imamo, bit će brža i jednostavnija procedura za realizaciju projekata i, najvažnije, porasla je svijest u javnosti o važnosti i koristima.
Neke skandinavske države već godinama dio energije proizvode iz otpada, možemo li očekivati da i Hrvatska u doglednoj budućnosti počne energiju stvarati iz otpada?
- Proizvodnja energije iz otpada spaljivanjem, kako se to radi u mnogim europskim zemljama, zastarjeli je koncept vrlo niske energetske efikasnosti. Spaljivanjem dobijete nešto korisnih oblika energije, uništite materiju i stvorite priličan ekološki problem pepela i dimnih plinova, jer morate znati da postoji maksimalna dozvoljena koncentracija za teške metale i iznimno toksične dioksine u dimnim plinovima spalionica otpada. Dakle, teza da se radi o postrojenjima koja sadrže tehnološka rješenja sa zanemarivim štetnim utjecajem, teško da stoji. Posebno ću navesti pitanja prašine u dimnim plinovima i značajnih količina toksičnog pepela koji opet treba negdje odlagati ili skupo zbrinuti. Nasuprot tome, recikliranje čuva materiju, a ujedno štedi i energiju jer proizvodnja iz sekundarnih sirovina treba bitno manje energije. Zapravo, ova energijska ušteda višestruko je veća od korisnog oblika energije koji se standardno izvlači iz modernih spalionica otpada. Upravo stoga EU u okviru novog pristupa pod nazivom kružno gospodarstvo, sustavno podiže ciljeve recikliranja, a ujedno razmatra penaliziranje spaljivanja reciklabilnih tvari. Vrijedi navesti da su najvrjedniji materijali za recikliranje - plastika i papir - ujedno i najpoželjniji materijali u spalionici pa je jasno da postoji svojevrsna kompeticija. Znanstveno-ekološki nema dvojbe kome treba dati prednost i upravo to i činimo novim pristupom gospodarenju otpada u Hrvatskoj. Međutim, treba također navesti da postoji dio otpadnih tvari, neprikladnih za recikliranje, a podesnih za energetsku uporabu. I za to će doći vrijeme, ali tek kad se nadoknadi propušteno i uspostavi cjeloviti sustav odvojenog prikupljanja i recikliranja otpadnih tvari.
Ako pogledamo malo u budućnost, s čime biste bili zadovoljni na kraju svog mandata? Koji su to prioriteti koje želite ostvariti kako biste sami mogli vaš mandat nakon četiri godine ocijeniti kao uspješan?
- Moja najveća strast je gospodarenje otpadom i doista sam ponosan što smo unatoč svim pritiscima kojima smo bili izloženi, svim interesnim skupinama koje su htjele zadržati staro stanje, donijeli Plan gospodarenja otpadom koji konačno donosi zaokret u Hrvatskoj. Naravno, sada je pred nama posao da ga provedemo na terenu. Sustav koji je godinama išao u krivom smjeru moramo preokrenuti. No znam daje to moguće. Saveznici su mi mnogi gradovi i općine koji su već postigli značajne rezultate i koji su tim smjerom krenuli i ranije, ali i mnogi drugi koji nam se javljaju i spremni su implementirati sustav. Bilo kakve kritike o našoj preambicioznosti padaju u vodu kada vidite jedan Krk, Čakovec, Prelog. Na kraju mog mandata imat ćemo uređen sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Naravno, tu su i projekti u vodnom gospodarstvu, od izgradnje infrastrukture vodovoda i odvodnje, ali i projekti navodnjavanja, obrana od poplava, očuvanje našeg prirodnog bogatstva, zaštićenih područja. Ono što želim istaknuti jest da ja nisam ušao u politiku zbog karijere, jer sam to kao sveučilišni nastavnik već ostvario. Prihvatio sam se ovog posla jer mi je na prvom mjestu interes građana i države. Mi cijelo vrijeme samo saniramo posljedice promašenih odluka iz prošlih vremena, a rijetko tko strateški promišlja. Ja takav način rada želim promijeniti.
Razgovarao Boris Bilas
Nacional, 28. veljače 2017. (prilog za energetiku Megawat)
Vijesti iz medija |
Okoliš |
Slaven Dobrović
