Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković predstavio je Prijedlog zakona o procjeni učinaka propisa.
„Vidjeli smo u proteklih nekoliko godina koliko nam je bitna procjena učinka propisa i koliko kvalitetno ta procedura može pridonijeti boljem zakonodavstvu“, kazao je. U sada važećem Zakonu postupak vezan uz nacrt prijedloga iskaza trajao je najmanje 45 dana, a daljnji postupak vezan uz izradu prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona dodatnih 15 - 30 dana. Sada je korak izrade nacrta prijedloga iskaza izostavljen, a cjelokupni postupak procjene učinaka propisa moguće je dovršiti u 30 dana. Predloženim zakonom obuhvaćeni su izravni gospodarski, socijalni učinci, učinci na rad i tržište rada, na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava te na procjenu učinaka na tržišno natjecanje. Uvodi se obveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa u slučajevima kada je nacrt prijedloga zakona izuzet od provedbe procjene učinaka propisa jer se donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga. U takvim, iznimnim slučajevima postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa u roku do dvije godine od stupanja na snagu zakona.
Obrazlažući Prijedlog zakona o potvrđivanju Pariškog sporazuma, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović kazao je da se Pariškim sporazumom utvrđuje dugoročni kvalitativni cilj u pogledu smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C. Pojasnio je da su Europska unija i njezine države članice bile prva velika gospodarstva koja su 6. ožujka 2015. godine predstavila svoje planirane nacionalne doprinose, kojima se obvezuju na smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. godine u usporedbi s 1990. godinom. Izvijestio je da je Pariški sporazum stupio na snagu 4. studenoga 2016. godine, a do sada ga je potvrdilo 132 od ukupno 197 stranaka Konvencije.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, a predsjednik Vlade kazao je da je cilj predmetnih izmjena i dopuna osigurati prevenciju kaznenih djela - zlouporabe povlaštenih informacija i zlouporabe tržišta kapitala. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Sanja Mišević pojasnila je da kazneno djelo zlouporabe povlaštenih informacija postaje blanketno kazneno djelo koje u svom zakonskom opisu upućuje na propise o tržištu kapitala, u kojem je proširen krug mogućih počinitelja kaznenog djela te su propisani novi modeli počinjenja djela i povišena je kaznenopravna sankcija na šest mjeseci do pet godina. Kazala je i da kazneno djelo zlouporabe tržišta kapitala ostaje blanketno kazneno djelo, te i dalje u svom zakonskom opisu upućuje na propise o tržištu kapitala. Proširuju se radnje počinjenja kaznenog djela, a ostale izmjene i dopune u pogledu visine kaznenopravne sankcije, kažnjavanja pokušaja i imovinske koristi učinjene su kao i kod kaznenog djela zlouporabe povlaštenih informacija.
Govoreći o Prijedlogu zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kao glavnu novinu predstavila je uvođenje prava svih koji smatraju da im je povrijeđeno pravo tržišnog natjecanja da zatraže sudsku naknadu štete. „Cilj je da se položaj onih poduzetnika koji su po rješenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pretrpjeli štetu sudskom zaštitom vrati u ono stanje koje bi bilo da pravila kršenja tržišnog natjecanja nije bilo“, kazala je.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici.
Donesena je i Odluka o osnivanju Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je za Projekt Slavonija Hrvatskoj na raspolaganju 2,5 milijarde eura iz EU fondova te da je ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske bio dio izbornog programa i programa rada Vlade te spada među ključne ciljeve Vlade do 2020. godine. „Svi znamo koliko je bitno za ukupni razvoj zemlje dati ruku podrške našim prijateljima u Slavoniji, Baranji i Srijemu, a Savjet će u duhu partnerstva središnje vlasti i lokalne zajednice na istovjetan način odrediti razvojne prioritete te spriječiti iseljavanje iz tog dijela zemlje“, kazao je.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac naglasila je da je ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske jedan od ciljeva postavljenih Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020. „Jedna od aktivnosti u procesu smanjenja regionalnih razvojnih nejednakosti i stvaranja preduvjeta za održivi gospodarski i društveni razvoj jest realizacija Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“, rekla je, pojasnivši da se u tom smislu navedenom Odlukom osniva Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi), instrumenata i programa Europske unije te se određuju sastav i zadaće navedenog Savjeta.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je da ovaj projekt može Slavoniji dati šansu da ne bude najnerazvijeniji dio Hrvatske, već upravo suprotno, dodavši da su na terenu velika očekivanja od tog projekta.
Prihvaćen je i Nacrt temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Svih jedanaest sindikata zastupljenih u pregovaračkom odboru prihvatilo je Nacrt Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, a u cilju osiguranja ostvarivanja i očuvanja prava radnika zaposlenih u javnim službama, Vlada je ovlastila ministra rada i mirovinskoga sustava Tomislava Ćorića za potpisivanje Temeljnog kolektivnog ugovora.
Odluku o pružanju logističke potpore i pomoći pri snimanju filma o Domovinskom ratu obrazložio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je da u potpunosti podržava ovu Odluku, s obzirom da se radi o filmu koji pozitivno oslikava temu Domovinskog rata. Državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl kazao je da i Ministarstvo kulture u podržava ovaj prijedlog, izvijestivši da je Hrvatski audiovizualni centar donio odluku o sufinanciranju filma „General“.
Između ostalog, pokrenut je postupak za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Čilea o suradnji na području obrane, a donesen je i Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o unaprjeđenju bilateralne, obrambene i sigurnosne suradnje.
Također, Vlada Republike Hrvatske predložila je Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2015. godinu te je prihvaćeno i Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe utvrđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2016. godinu, za prosinac 2016. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
