Izjava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nakon prvog dijela sjednice Europskog vijeća

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća. Rasprava na prvom dijelu sjednice Europskog vijeća vodila se oko  migracija, zaposlenja, rasta tržišnog natjecanja , a  predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi izvijestio je o trenutnim gospodarskim fiskalnim kretanjima na razini Europske unije. 

Predsjednik Vlade Plenković kazao je da Hrvatska u kontekstu gospodarskih i fiskalnih kretanja ima pokazatelje koji su upravo na tragu ukupnih kretanja i oporavka europskog gospodarstva kada je riječ o rastu BDP-a, smanjenju proračunskog deficita i smanjenju javnog duga.
Europsko vijeće danas je potvrdilo novi mandat Donaldu Tusku dosadašnjem predsjedniku Europskoga vijeća pri čemu je dobio potporu 27 država članica. 

Osvrnuvši se na novinarsko pitanje o Europskoj uniji kao organizaciji te mogućnosti njezinog oblikovanja kao federacije, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da je EU više od klasične međunarodne organizacije, međuvladine organizacije i federalnog koncepta.

Upitan za  konkretnije mjere oko Zapadnog Balkana koje će biti donesene, kazao je da je zaključak nacrta dosta kratak i vrlo općenit.
"Važno je realno sagledati situaciju, primjerice, u Makedoniji u ovom trenutku i u Bosni i Hercegovini, te da se pošalju poruke da je Europska Unija tu, da to nije nekakva perspektiva ad calendas graecas nego da govorimo o nečemu što će biti realizirano kroz godine koje su pred nama", rekao je Plenković.
Ocijenio je važnim činjenicu da postoji Berlinski proces i da će ove godine sastanak biti u Trstu, te da Hrvatska predsjeda procesom suradnje na jugoistoku Europe.
"To su mehanizmi koji mogu držati ovaj dio svijeta u fokusu. Europska unija se nakon Brexita okreće svojevrsnoj introspekciji, novom narativu, jačanju duha projekta, traženju nove perspektive za budućnost. Normalno je da u tim okolnostima, s rastom populizma, u svim državama članicama,proširenje kao koncepcija nije na prvom mjestu i zato je važno održati ritam približavanja ovih zemalja Europskoj uniji", rekao je Plenković.

Republika Hrvatska i dalje je vrlo jasna u podršci Bosni i Hercegovini na europskom putu; s Bosnom i Hercegovinom dijeli tisuću kilometara granice, a Hrvati su konstitutivni narod. Treba voditi računa o političkoj stabilnosti i odnosima konstitutivnih naroda te izborima koji dolaze u 2018. godini.
"Želimo napredak oko izbornog zakona te maksimalnu ravnopravnost naroda. Mislim da je većina sugovornika senzibilizirana za tu temu i da smo napravili u najboljoj vjeri da pomognemo Bosni i Hercegovini", rekao je predsjednik Vlade Plenković na pitanje o tome koliko Hrvatska ima podršku oko svoje ideje za BiH.
 Postoji nekoliko aspekta: institucionalni put, onih koji pregovaraju o pristupanju Europskoj Uniji, onih koji su u fazi sporazuma o pridruživanju i onih koji nisu niti u jednom niti u drugoj fazi nego se bave internim problemima koje u ovom trenutku opterećuju pojedine od tih zemalja. Postoji i financijska potpora koja  je bitna i provedba predpristupnih programa. Mislim da kombinacija političkoga prioriteta u smislu da se zemljama neko bavi, a to je konačno nakon duljeg vremena i u zaključcima Europskog vijeća koji će sutra biti usvojeni, i napredak po pojedinim poglavljima odnosno provedbi sporazuma koji su pravni okvir suradnje ono što u ovom trenutku treba. I naravno činjenica da ostali globalni akteri prepoznaju da je Europska Unija posvećena europskoj budućnosti svih naših susjednih zemalja.