Izjava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nakon prvog dijela sjednice Europskog vijeća

U Bruxellesu je održan sastanak Europskoga vijeća na kojem je sudjelovao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Nakon sastanka, predsjednik Vlade dao je izjavu medijima.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća. Rasprava na prvom dijelu sjednice Europskog vijeća vodila se oko  migracija, zaposlenja, rasta tržišnog natjecanja , a  predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi izvijestio je o trenutnim gospodarskim fiskalnim kretanjima na razini Europske unije. 

Predsjednik Vlade Plenković kazao je da Hrvatska u kontekstu gospodarskih i fiskalnih kretanja ima pokazatelje koji su upravo na tragu ukupnih kretanja i oporavka europskog gospodarstva kada je riječ o rastu BDP-a, smanjenju proračunskog deficita i smanjenju javnog duga.
Europsko vijeće danas je potvrdilo novi mandat Donaldu Tusku dosadašnjem predsjedniku Europskoga vijeća pri čemu je dobio potporu 27 država članica. 

Osvrnuvši se na novinarsko pitanje o Europskoj uniji kao organizaciji te mogućnosti njezinog oblikovanja kao federacije, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da je EU više od klasične međunarodne organizacije, međuvladine organizacije i federalnog koncepta.

Upitan za  konkretnije mjere oko Zapadnog Balkana koje će biti donesene, kazao je da je zaključak nacrta dosta kratak i vrlo općenit.
"Važno je realno sagledati situaciju, primjerice, u Makedoniji u ovom trenutku i u Bosni i Hercegovini, te da se pošalju poruke da je Europska Unija tu, da to nije nekakva perspektiva ad calendas graecas nego da govorimo o nečemu što će biti realizirano kroz godine koje su pred nama", rekao je Plenković.
Ocijenio je važnim činjenicu da postoji Berlinski proces i da će ove godine sastanak biti u Trstu, te da Hrvatska predsjeda procesom suradnje na jugoistoku Europe.
"To su mehanizmi koji mogu držati ovaj dio svijeta u fokusu. Europska unija se nakon Brexita okreće svojevrsnoj introspekciji, novom narativu, jačanju duha projekta, traženju nove perspektive za budućnost. Normalno je da u tim okolnostima, s rastom populizma, u svim državama članicama,proširenje kao koncepcija nije na prvom mjestu i zato je važno održati ritam približavanja ovih zemalja Europskoj uniji", rekao je Plenković.

Republika Hrvatska i dalje je vrlo jasna u podršci Bosni i Hercegovini na europskom putu; s Bosnom i Hercegovinom dijeli tisuću kilometara granice, a Hrvati su konstitutivni narod. Treba voditi računa o političkoj stabilnosti i odnosima konstitutivnih naroda te izborima koji dolaze u 2018. godini.
"Želimo napredak oko izbornog zakona te maksimalnu ravnopravnost naroda. Mislim da je većina sugovornika senzibilizirana za tu temu i da smo napravili u najboljoj vjeri da pomognemo Bosni i Hercegovini", rekao je predsjednik Vlade Plenković na pitanje o tome koliko Hrvatska ima podršku oko svoje ideje za BiH.
 Postoji nekoliko aspekta: institucionalni put, onih koji pregovaraju o pristupanju Europskoj Uniji, onih koji su u fazi sporazuma o pridruživanju i onih koji nisu niti u jednom niti u drugoj fazi nego se bave internim problemima koje u ovom trenutku opterećuju pojedine od tih zemalja. Postoji i financijska potpora koja  je bitna i provedba predpristupnih programa. Mislim da kombinacija političkoga prioriteta u smislu da se zemljama neko bavi, a to je konačno nakon duljeg vremena i u zaključcima Europskog vijeća koji će sutra biti usvojeni, i napredak po pojedinim poglavljima odnosno provedbi sporazuma koji su pravni okvir suradnje ono što u ovom trenutku treba. I naravno činjenica da ostali globalni akteri prepoznaju da je Europska Unija posvećena europskoj budućnosti svih naših susjednih zemalja.



Pisane vijesti