Predsjednik Vlade Plenković sudjelovao je danas na konferenciji o budućnosti Europske unije, održanoj uoči sastanka na vrhu koji će se, u povodu obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, održati u Rimu 25. ožujka.
U izjavi za medije, nakon konferencije, predsjednik Vlade pozdravio je organizaciju skupa i podsjetio na važnost europskog ugovora i skupa u povodu njegove šezdesete obljetnice u Rimu te najavio da će šefove vlada i država u petak primiti papa Franjo:
Rimska deklaracija koju će usvojiti u subotu imat će tri bitna elementa: podsjetit će europsku javnost i sve političke aktere na značajna postignuća Europske unije u prošlom i u ovom stoljeću, nabrojit će sve izazove s kojima se u ovom trenutku projekt suočava te vidjeti kojim putem dalje, rekao je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da EU mora nastaviti „na jedan realan način, koji sigurno dolazi pod utjecajem negativnog referenduma Ujedinjenog Kraljevstva, ali opet sa snagom, ambicijom, željom za suradnjom, za jačanjem mira, sigurnosti, gospodarskog razvoja i ukupnog pravnog okvira suradnje Europske unije.“
Predsjednik Vlade istaknuo je da je za Hrvatsku važno imati snažne demokratski legitimirane europske institucije, što će pridonijeti smanjenju populizma i antieuropskog sentimenta.
Uz konkretnu i vidljivu korist od europskih politika i europskog proračuna, koja se ogleda u projektima, poput izgradnje cesta, mostova, zračnih luka, obnovi bolnica, hrvatski će ljudi spoznati vrijednost europskog projekta, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.
Poručio je da će na taj način zajedno pridonijeti globalnom upravljanju i izazovima koji su europskim projektom, a kojih, „uz sve aspekte jačanja socijalne Europe i europske obrane nikada nije bilo više.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, ponovio je da Europa više brzina postoji i danas, a da je Hrvatska, pristupanjem Uniji 1. srpnja 2013., prihvatila ambiciju da postane dio Schengenskog prostora i Eurozone te ostalih oblika suradnje koja postoji među državama članicama. „Međutim, višebrzinska Europa ne smije se pretvoriti via facti u Europu u kojoj pet ili šest najvećih, najutjecajnijih, država utemeljiteljica odlučuje za sve“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.
Na novinarsko pitanje je li Hrvatska spremna na eventualni još jedan migrantski val, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da temeljito analizirani podaci govore da je broj migranata koji se kreću istočno-mediteranskom rutom, u odnosu na 2016., smanjen za 98 posto, što znači da je ta zapadno-balkanska ruta, praktički zatvorena. „Zbog toga je važno da se poštuje dogovor između Europske unije i Trske, a hrvatski je cilj da se te tenzije smanje, da ta ruta ostane zatvorena“, rekao je predsjednik Vlade. „Hrvatska policija i svi oni koji su zaduženi za sigurnost naših granica su pripravni za svaku vrstu krize“, istaknuo je, zaključivši da u ovom trenutku ne vidi intenziviranje bilo koje rute.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti otpisa dugova blokiranim građanima, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da se o takvoj mjeri govorilo u izbornom programu. Ministarstvo financija radi na pripremi odgovarajućeg zakonodavnog okvira o otpisu dugova onih građana koji se nalaze u teškoj situaciji, nerijetko blokirani, rekao je predsjednik Vlade, najavivši upućivanje u Sabor zakonskog rješenja koje će biti „održivo, bez mogućnosti pobijanja koje bi ga dovelo u pitanje“.
Na pitanje što će plan za spašavanje Agrokora značiti za stabilnost i sigurnost hrvatskog gospodarstva, predsjednik Vlade Plenković rekao je da se Vlada, svi ministri, naročito parlamentarna većina, oko cijele ove situacije vezane za poslovanje Agrokora, ponašaju maksimalno odgovorno.
,,Nitko od nas nije napravio niti jedan potez, niti jednu izjavu nije dao koja bi na bilo koji način otežala situaciju ili učinila vrlo tankoćutna financijska tržišta još turbulentnijim'', ocijenio je predsjednik Vlade.
Napomenuo je kako je važno da poslovanje Agrokora osigura određenu likvidnost, da se napravi kvalitetan plan restrukturiranja i održivo poslovanje koncerna koji zapošljava 60 tisuća ljudi. „Razgovaramo i s vjerovnicima, dio smo toga procesa i sve što radimo, radimo odgovorno, zakonito i vodeći računa o činjenici da je riječ o kompaniji koja je praktički u 100-postotnom privatnom vlasništvu“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Govoreći o cijeni plina, predsjednik Vlade istaknuo je da u strukturi cijene postoji mogućnost da kućanstva ne osjete poskupljenje plina na europskom tržištu. „To je ono čime smo se vodili, a ova će se pitanja sva razriješiti u zakonskom okviru“, zaključio je.
Na novinarsko pitanje o lokalnim izborima u Zagrebu, predsjednik Vlade kazao je da HDZ ima svog kandidata, Dragu Prgometa, kojeg drži najboljim kandidatom „između svih mogućih kvalitetnih ljudi koje HDZ u Zagrebu ima“.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Andrej Plenković
