Program je započeo danas poslijepodne audijencijom kod Svetoga Oca za sve šefove država ili vlada Europske unije. Po završetku audijencije, koju smatra važnom porukom, u izjavi za medije predsjednik Vlade istaknuo je da je audijencija jedan svečan događaj i trenutak s kojeg je Sveti Otac poslao važne poruke kršćanske solidarnosti, nade, mira, otvorenosti i zadaće svih šefova država ili vlada Europske unije da u složenim globalnim okolnostima upravo oni budu ključni akteri koji će biti prvi u rješavanju problema, okrenuti se obrazovanju, mladima i pružiti ruku onima koji su u nevolji.
"Sveti je Otac poslao one temeljne poruke koje tijekom prve četiri godine svog pontifikata i sam globalno poduzima. Nama je prigodom 60. obljetnice Rimskih ugovora kazao da bi bilo vrlo korisno da, temeljeći naš rad na onome što su očevi, utemeljitelji europskog projekta 1951., odnosno 1957. učinili, nastavimo u ovim vrlo izazovnim globalnim okolnostima", kazao je predsjednik Vlade.
U Rimu će sutra biti potpisana Rimska deklaracija koja je, prema viđenju predsjednika Vlade, rađena u realnom duhu s obzirom na okolnosti u kojima se danas nalazimo. "Vodimo računa da će nekoliko dana nakon što se usvoji Rimska deklaracija Ujedinjena Kraljevina notificirati države članice o pokretanju procedure temeljem članka 50. Ovo nije onakva obljetnica kakva bi bila da je sve stabilno i uobičajeno. Unatoč tome, vodeći računa o velikim postignućima ovog mirovnog, pravnog, razvojnog, gospodarskog projekta europskog kontinenta od Drugog svjetskog rata na ovamo (Sveti Otac je rekao da je 60 godina puna zrelost), sad bismo morali biti prudenti", istaknuo je premijer Plenković.
U Rimskoj deklaraciji navedeni su svi izazovi s kojima se danas suočavamo, ali isto se tako šalje poruka kako dalje. "To je prije svega sigurna Europa, Europa koja brine o unutarnjoj sigurnosti, zaštiti svojih granica, borbi protiv terorizma, borbi protiv organiziranog kriminala. Europa koja želi iskoristiti zajedničke politike i proračun za svoj gospodarski razvoj, ali i svoju socijalnu dimenziju. I ona Europa koja može odgovoriti na izazove budućnosti kao jedan od ključnih globalnih aktera. To je jedan poticaj, kohezivni dokument koji bi trebao omogućiti državama članicama da, respektirajući svoje nacionalne interese, nastave graditi europski projekt u duhu onoga što je najbolje do sada ostvareno u ovim godinama", rekao je predsjednik Vlade dodavši da je to dobar konsenzus s obzirom na trenutak u kojem se Unija nalazi.
Na novinarski upit o Europi više brzina i poruci balkanskim zemljama, predsjednik Vlade rekao je da su u Rimskoj deklaraciji sadržana oba elementa. "Sve one zemlje koje žele tješnju suradnju pozivaju se da idu tim putem, što sam naglasio u raspravama uoči sutrašnje 60. obljetnice. Europa tješnje suradnje, više integracija, pojačane suradnje mora biti otvorena za sve". Upravo je ta poruka uvrštena u tekst čime se šalje poruka i onim europskim državama, koje imaju aspiracije postati članice, da su vrata EU-a otvorena. Premijer Plenković naglasio je da je za Hrvatsku, kao najmlađu članicu, važno da se osjeti kohezija projekta i da svojim aktivizmom hrvatski ljudi konkretno osjete koristi od članstva u EU. "To mora biti naš temeljni cilj. Tada ćemo imati i veći demokratski legitimitet, i veću potporu, i manje populizma i demagogije na našoj političkoj sceni."
Upitan za strateški smjer hrvatske vlade u kontekstu europskih zemalja koje žele više integracije i onih koje žele samostalnije parlamente, predsjednik Vlade izrazio je želju da proces tješnje integracije bude od početka otvoren za sve koji u njemu žele sudjelovati te da se ne događa podjela na velike i bogate utemeljitelje, silne kontributore u proračunu. "Poruka otvorenosti koju smo vrlo dobro i precizno uvrstili u Rimsku deklaraciju Hrvatskoj pruža mogućnost da može sudjelovati tamo gdje želi. Hrvatska želi ući u Schengenski prostor, pristala je pristupiti eurozoni kada se za to ispune uvjeti. Postoje brojni oblici pojačane suradnje – u nekima jesmo, u nekima tek trebamo sudjelovati", rekao je dodavši da Hrvatska može samopouzdano i bez zadrški ići u tješnju suradnju kojom se realiziraju nacionalni interesi. U tom procesu odgovarajuću ulogu moraju imati nacionalni parlamenti čiji se glas mora čuti. Zbog toga je u Rimsku deklaraciju uvršteno i načelo supsidijarnosti. "Nadam se da ću redovitim raspravama u Hrvatskom saboru privoljeti više ljudi da razumiju sadržaj europskih politika. Moramo se izdići iznad površnosti i učiniti ono što rade odgovorni građani – informirati se pri donošenju bitnih odluka."
Predsjednik Vlade osvrnuo se na ocjenu agencije Standard & Poor's (S&P) koja je zadržala dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', kao i stabilne izglede, te procjenjuje da će rast gospodarstva u ovoj godini biti brži u odnosu na lani, dok će javni dug pasti. "Hrvatska je pokazala da ima kontinuirani rast BDP-a u 2016. godini. Procjene domaćih i stranih meritornih institucija vrlo su slične i vrlo poticajne. Radimo na smanjenju javnog duga (83,9 posto udjela u BDP-u u 2016. godini). To je prvi put da je javni dug toliko smanjen. Kada se u konačnici izračuna proračunski manjak, bit će bliže samo jedan posto što je vrlo precizna i dobra politika. Ta vrsta odgovornosti koju smo pokazali i koju ćemo demonstrirati i u ovoj proračunskoj godini odiše porukom političke stabilnosti, gospodarskog rasta i vjerodostojnosti. To je ključ", rekao je predsjednik Vlade podsjetivši da agencije za kreditni rejting, prije nego napišu izvješća, vode dijalog s hrvatskom vladom.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o konferenciji za medije koju je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić danas održala u Banskim dvorima, premijer Plenković istaknuo je da je Vlada pristupila maksimalno odgovorno, u političkom i komunikacijskom smislu, situaciji u kojoj se našla najveća hrvatska kompanija Agrokor koja u Hrvatskoj i susjednim zemljama zapošljava oko 60.000 ljudi. Istaknuo je da je sve što je Vlada učinila bila poruka umirenja i ohrabrenja; i kada je riječ o samoj kompaniji, i kada je riječ o vjerovnicima, dobavljačima, raspoloženju na financijskom tržištu.
Istodobno, gledajući najbolje prakse koje za slične situacije postoje u drugim europskim zemljama priprema se odgovarajući zakonski i institucionalni okvir u slučaju potrebe da hrvatska vlada, hrvatska država, na određeni način dodatno potakne ostvarivanje tri temeljna cilja: likvidnost kompanije, cjelovit plan restrukturiranja i dugoročna održivost. "Za to postoje vrlo kvalitetne i korisne sugestije zemalja koje su se u određenom vremenu susrele s velikim kompanijama koje su bile u određenim poteškoćama. To je bila poruka potpredsjednice Vlade, to je rad moje Vlade. Radimo tiho i u miru na dobrobit naše gospodarske i financijske stabilnosti", zaključio je predsjednik Vlade Plenković o toj temi.
Foto: EPA / screenshot CTV / EV