„Mislim da smo ovim dokumentom pokazali ambiciju, ali i sadržajem stavili okvir realno ostvarivih ciljeva. Očekujem da on bude vodič u radu svih resora i korišten u temeljnoj zadaći, a to su strukturne reforme“, kazao je premijer Plenković.
Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Nacionalni program reformi 2017. Predsjednik Vlade Andrej Plenković naveo je da su tri glavna cilja jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija. Dodao je da će ostvarivanju navedenih ciljeva doprinijeti provedba 51 reformske mjere u 12 reformskih područja.
„Mislim da smo ovim dokumentom pokazali ambiciju, ali i sadržajem stavili okvir realno ostvarivih ciljeva. Očekujem da ovaj dokument bude vodič u radu svih resora i korišten u temeljnoj zadaći, a to su strukturne reforme“, kazao je Plenković.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je da kako Nacionalni program reformi predstavlja bitan korak u pravcu rješavanja problema koji muče gospodarstvo i usporavaju sposobnost gospodarskog rasta.
Pojasnila je da se jačanje konkurentnosti gospodarstva planira provesti kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja, poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, učinkovito upravljanje ljudskim resursima i pružanje usluga u javnoj upravi, uklanjanje institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne fragmentacije u javnoj upravi te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava. Posebno je navela daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, kojim će dodatno će se rasteretiti poduzetnici i obrtnici.
Predviđeno je i ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a u partnerstvu s poslovnim sektorom Ministarstvo gospodarstva će tijekom 2017. pokrenuti interaktivni web portal putem kojeg će poduzetnici i građani prijavljivati administrativne troškove, prepreke i namete.
Govoreći o povećanju zapošljivosti i povezivanju obrazovanja s tržištem rada, potpredsjednica Dalić istaknula je provedbu reforme školstva i mjere za poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Potpredsjednica Dalić objasnila je da se održivost javnih financija planira postići jačanjem okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije odnosno daljnjim smanjivanjem proračunskog manjka, koje će rezultirati snižavanjem udjela javnog duga u BDP-u, a time i poboljšanjem kreditnog rejtinga države i smanjivanjem cijene zaduživanja, kako za državu, tako i za privatni sektor.
Predstavljajući Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2020., ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je riječ o četvrtom Programu konvergencije, koji je Republika Hrvatska izradila kao država članica Europske unije. Pojasnio je da je dokument rezultat procesa tijekom kojeg su sve države članice Europske unije obvezne izvještavati i usklađivati svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama Europske unije. Njime se, također, istovremeno izvješćuje o naporima koje poduzima Republika Hrvatska u svrhu ispunjavanja preporuka Vijeća Europske unije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka.
U Programu konvergencije stoji da se u ovoj godini očekuje rast gospodarstva za 3,2 posto, u 2018. rast BDP-a usporit će se, prema projekcijama, na 2,8 posto, godinu dana kasnije na 2,6, a u 2020. godini na 2,5 posto. Navedeno usporavanje u projekcijskom razdoblju rezultat je konvergencije rasta BDP-a prema rastu potencijalnog BDP-a u srednjoročnom razdoblju. Gospodarski rast će se, dodaje se, kroz cijelo razdoblje temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje.
Ističe se i kako je stabilnost javnih financija temelj trajnog ekonomskog rasta, pa je jedna od ključnih odrednica politike Vlade fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proračunskog manjka te poticanju ekonomskog rasta čime se, između ostalog, pridonosi značajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. „Stoga je ključni naglasak fiskalne politike na strogoj kontroli proračunske potrošnje te iskorištavanju svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje proračunskog manjka“, navodi se u programu.
„Svi navedeni napori omogućuju i ispunjavanje Preporuka vijeća EU vezano uz rješavanje prekomjernog proračunskog manjka te posljedični izlazak RH iz procedure prekomjernog proračunskog manjka u sljedećih nekoliko mjeseci“, stoji u Programu konvergencije.
Donesena je Odluka o zapošljavanju u središnjim tijelima državne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, kao i Odluka o utvrđivanju broja državnih službenika s posebnim koeficijentima složenosti posla u strukturi tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknula je da je zapošljavanje novih ljudi preduvjet za bržu apsorpciju sredstava iz EU, a osigurat će i ispravnost i zakonitost izdataka koje Hrvatska putem nadležnih upravljačkih tijela prijavljuje Europskoj komisiji.
Predsjednik Vlade kazao je da će to će novo zapošljavanje biti ključno da se u sljedeće 3,5 godine realiziraju ciljevi apsorpcije više od 10,6 milijardi eura iz europskih fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju u tom razdoblju.
Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je Prijedlog odluke o izuzimanju od prodaje dionica trgovačkih društava Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Podravka prehrambena industrija d.d. Koprivnica, Croatia Airlines d.d. Zagreb i Đuro Đaković Grupa d.d. Slavonski Brod, kojom je za osiguranje povrata kredita odobreno zasnivanje založnog prava HBOR-u na 2.029.879 dionica HT-a, 626.833 dionica Podravke, 651.140 dionica Croatia Airlinesa te 3.079.233 dionica Đuro Đaković grupe. Kazao je da su se u realizaciju kredita uključile su se i komercijalne poslovne banke. „Petrokemija je važna tvrtka, koja zapošljava 1.595 radnika, a ovime se osigurava stabilnost poslovanja i redovitih poslovnih procesa, ali i stvaraju preduvjeti i priprema dokapitalizacija“, naglasio je ministar Marić.
Premijer Andrej Plenković izvijestio je da Vlada Republike Hrvatske odbija sve navode Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Zdravku Mariću, ministru financija u Vladi Republike Hrvatske jer smatra da navedeni razlozi za pokretanje pitanja povjerenja ministru financija nisu utemeljeni te da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu, kojim se nastoji izbjeći sukobe nadležnosti između hrvatskih sudova sa sudovima stranih država kao i upućivanje na pravo različito od onog koje bi bilo mjerodavno u drugim državama koje su povezane s predmetom postupka. Ministar pravosuđa Ante Šprlje izvijestio je da će se umjesto primjene Zakona iz 1982. godine primjenjivati Zakon koji odgovara potrebama suvremenog međunarodnog pravnog prometa. U svrhu veće preglednosti mjerodavnih propisa, pojedine odredbe upućuju se na primjenu relevantnih uredaba Europske unije i međunarodnih ugovora. U tom pogledu, kazao je ministar Šprlje, slijedi se pristup koji je prihvaćen u drugim državama članicama u kojima su u novije vrijeme doneseni zakoni kojima se kodificira međunarodno privatno pravo, poput belgijskog, nizozemskog, češkog, bugarskog i rumunjskog zakona.
Republika Hrvatska prvi put donosi Zakon o međunarodnom privatnom pravu koji u vezi privatnopravnih odnosa s međunarodnim obilježjem sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava, nadležnosti, te priznanju i proglašenju ovršnosti stranih sudskih odluka, ali na način da uvažava unificirano europsko međunarodno privatno pravo, a istodobno zadržava rješenja iz Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, koja su se pokazala funkcionalna i kvalitetna. Donošenjem novog Zakona sucima odnosno praktičarima će se znatno olakšati rješavanje situacija s međunarodnim obilježjem.
Vlada je donijela i Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2017. godini, koji je temeljni izvršni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti središnjih državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruga građana te drugih organizacija i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara. Njime se propisuju mjere, obveze i aktivnosti iz djelokruga svakog od dionika provedbe Programa. Za 2017. godinu ukupno osigurana sredstva iznose 103.319.000 kuna, od čega je Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje osigurano 23.320.000 kuna, a Ministarstvu obrane iznos od 79.999.000 kuna.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017.-2020. s Akcijskim planom provedbe 2017.-2020. Za provedbu strategije u ovoj godini u proračunu je osigurano 20,53 milijuna kuna.
Govoreći o Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je da je cilj testa malog i srednjeg poduzetništva sprječavanje i smanjivanje administrativnih opterećenja, prepreka slobodi tržišne konkurencije, naknada i neporeznih davanja. Stoga se uvode procjene gospodarskih učinaka propisa kako bi propisi za poslovanje i tržište bili jednostavniji i jeftiniji te razmjerni svrsi. „Time se konačno uvodi kontrola kvalitete propisa kao jedna od temeljnih potreba i očekivanja malih poduzetnika“, kazala je potpredsjednica Dalić.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad međunarodnom obrazovnom konferencijom za mlade „Model European Union Zagreb 2017“, koja će se održati u Zagrebu, od 7. do 12. svibnja 2017. godine.
Izvor: Hina/ Vlada RH
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
