Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u ekskluzivnom razgovoru za Slobodnu govori o Hrvatskoj u sve složenijim svjetskim uvjetima.
Ministre, je li državna sigurnost ugrožena?
- Republika Hrvatska je sigurna zemlja, ali moramo biti svjesni da se paradigma sigurnosti u svijetu drastično mijenja. Upravo se zato i mi moramo konstantno mijenjati i prilagođavati. Apsolutnu sigurnost danas nitko ne može garantirati, ali imamo zadaću nadograditi i integrirati naš obrambeni i sigurnosni sustav na način da bude što spremniji za predviđanje i preveniranje neželjenih događaja. To sustavno i činimo. Razvijamo moderan, sveobuhvatan, racionalan i učinkovit sustav domovinske sigurnosti, koji uključuje gospodarske subjekte, znanstvene i stručne institucije, privatni i javni sektor, civilno društvo i građane, upravo kako bismo u potpunosti iskoristili raspoložive potencijale. Svjesni smo kako razvoj i blagostanje svake zemlje, pa tako i Hrvatske, i te kako ovisi o sigurnosti, odnosno o percepciji sigurnosti koju, primjerice, naši gosti imaju kada je riječ o našoj zemlji. Danas je to jedan od najvažnijih preduvjeta kod izbora turističke destinacije.
Zadnjih mjeseci u vašem se resoru vuku potezi koji očito pokazuju podizanje borbene i druge spremnosti. Već iz toga može se zaključiti kako prijetnja raste?
- Pozorno pratimo situaciju i na temelju svih procjena i analiza donosimo adekvatne odluke. Želim jasno reći kako Republika Hrvatska nijednu zemlju ne doživljava kao neprijateljsku, tako da nijedan naš potez nije odgovor na politiku zemalja u okruženju. Nema klasičnih neprijatelja, ali ima potencijalnih ugroza i rizika. Ne treba primjere tražiti negdje daleko, dovoljno je vidjeti kako se napadi događaju i u Europi. Kao odgovorna država, koristimo sve dijelove našega sigurnosno-obrambenog sustava kako bismo zaštitili naše temeljne vrijednosti.
No, s druge strane, čuju se prigovori da zemlju bezrazložno vučete u militarizaciju.
- Nikom ozbiljnom ne pada na pamet, primjerice u Francuskoj ili Njemačkoj, Belgiji ili neutralnoj Švedskoj, odgovore države na prijetnje sigurnosti nazivati militarizacijom. Jednostavno, živimo u izazovnim vremenima koja zahtijevaju drukčiju matricu ponašanja, zbog nas samih, zbog naše sadašnjosti i budućnosti, zbog stvaranja uvjeta za stabilan rast i napredak države i svakog našeg građanina.
Ajmo konkretno: je li nam veća prijetnja Rusija s istoka ili terorizam s Mediterana? O tim dvjema prijetnjama, naime, jasno govore NATO-ovi dužnosnici.
- Republika Hrvatska kao članica NATO-a, ali prije svega kao odgovorna država, pozorno prati stanje i svjesna je sigurnosnih ugroza i rizika. S obzirom da smo dio Sjevernoatlantskog saveza, naša pozicija je jasna. Nismo i ne možemo biti po strani. Dijelimo iste interese s ostalim članicama i aktivno sudjelujemo u procesima unutar te organizacije. To su i naši nacionalni interesi.
Je li maloj Hrvatskoj pametno kačiti se s velikima, primjerice slanjem hrvatskih vojnika pred ruske granice?
- Hrvatska i te kako zna stoje solidarnost sa saveznicima, zna što je zajedništvo. Hrvatska, ali ni NATO, ne pokazuje nikakve agresivne namjere ni prema kome. Već sam rekao da mi ni jednu državu ne doživljavamo kao neprijateljsku. Međutim, treba znati kako se sigurnost Hrvatske ne jača na nacionalnim granicama. Pokazivanje solidarnosti unutar Sjevernoatlantskog saveza, potvrđivanje je i naših zajedničkih vrijednosti, a to je i jedan od temelja funkcioniranja NATO-a.
Zbog čega je pojačan prijam novih vojnika i mornara? Ove godine bit će raspisana čak tri natječaja.
- Prijam novih vojnika i mornara kontinuirani je i planski proces. Pomlađivanje je nužnost, trebamo motiviranu mladost da se pridruži Hrvatskoj vojsci, da u njoj nađu i izazov, ali i da prepoznaju mogućnosti koje vojska nudi svakom pojedincu. Oružane snage RH oduvijek su bile mjesto izvrsnosti i trebamo uvijek raditi na tome da to bude poticajna sredina za ostvarivanje karijere.
Znači li to da je ideja o vojnom roku zapela? Hoće li biti redovnog vojnog roka?
- Svakom projektu sustavno pristupamo, tako i projektu temeljnog vojnog osposobljavanja, koji bi bio u trajanju od nekih četiri tjedna, u ljetnim mjesecima. Kao bivši vojnik, nemam iluzija kako su četiri tjedna dovoljna za obuku. To i nije krajnji cilj, nego je cilj prvi susret s Hrvatskom vojskom i svladavanje nekih osnovnih vojnih vještina. I dalje, za one koji žele ući u profesionalni sastav, ostaje dragovoljno služenje vojnog roka i specijalističke obuke. Projekt detaljno analiziramo, a struka će predložiti sve modalitete njegova ostvarivanja.
Od SAD-a nam stižu heikopteri, od Nijemaca haubice... A što je s ratnim brodovima?
- Proces prelaska na zapadnu vojnu tehniku je u tijeku. Osim helikoptera i haubica, i Oružane snage RH ušao je i čitav niz drugih sredstava koja nisu toliko potencirana, ali koja bitno podižu ukupne sposobnosti Oružanih snaga. U toj modernizaciji bitno mjesto zauzima i izgradnja obalnih ophodnih brodova za potrese Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice, što je od posebnog interesa za Hrvatsku kao zemlju s pomorskom tradicijom. Vjerujem kako ćemo završetkom njihove izgradnje dobiti odličan proizvod, koji će biti i izvozni adut hrvatske vojne industrije.
Nedavno ste izjavili kako je strašno da naši piloti svakodnevno sjedaju u MiGove sa spoznajom da ne znaju hoće li uopće sletjeti. U kakvom su nam stanju MiG-ovi?
- Ti će borbeni zrakoplovi biti u operativnoj upotrebi do izbora novih, kako bi štitili suverenitet Republike Hrvatske. Činjenica je kako postoje problemi, MiG-ovi 21 su stari, no postoji jasno pravilo kako mogu letjeti samo ispravni zrakoplovi. Zahvaljujući našim ljudima, vrhunskim pilotima i tehničarima, sposobnost borbenog zrakoplovstva i dalje se održava.
Jesmo li bliže odluci o obnovi borbenog zrakoplovstva?
- To je ozbiljna odluka koju moramo donijeti do kraja ove godine. Poduzeli smo čitav niz aktivnosti kako bismo analizirali način rješavanja pitanja borbenog zrakoplovstva. Ova odluka daleko nadilazi mogućnosti Ministarstva obrane. U njezino donošenje moraju biti uključena i druga državna tijela. Riječ je o velikim financijskim sredstvima. Jedno treba znati, još je Domovinski rat pokazao kako Hrvatska vojska nije ista sa ili bez borbenog zrakoplovstva. U Ministarstvu obrane preispitujemo sve opcije, savjetujemo se i sa saveznicima i partnerima kako bismo ovo pitanje riješili racionalno, na najbolji i nama priuštiv način.
Što je izraelskim prijedlogom da s njima uđemo u posao oko F16?
- Razgovori s našim partnerima u Državi Izrael dio su širokih konzultacija i aktivnosti koje ispitujemo na tržištu, a na tragu donošenja odluke o borbenom zrakoplovstvu. Sve inicijative koje nas vode korak naprijed prema pozitivnom ishodu ove priče su dobrodošle. Takva odluka je složena i nije ju lako donijeti, ali Vlada premijera Plenkovića odlučna je donositi i teške odluke. Nismo u situaciji produljivati unedogled odluku o budućnosti borbenog zrakoplovstva.
U Splitu se upravo održava međunarodni sajam oružja i vojne opreme ASDA. Kolika je važnost te izložbe?
- ASDA se već u svojim prethodnim izdanjima etablirala kao prvorazredni poslovni događaj, mjesto upoznavanja s novim proizvodima i tehnologijama, mjesto susreta s novim trendovima u svijetu vojne industrije. Raduje podatak da na ovoj, četvrtoj Jadranskoj vojnoj i zrakoplovnoj izložbi nastupa 131 izlagač naoružanja i vojne opreme. Uz 63 hrvatska izlagača, ove godine izlaže i 68 izlagača iz dvadeset i dvije zemlje. Smatram kako je ASDA ispunila svoj smisao i postala prepoznata platforma za susrete, razgovore i poslove. Izložbe poput ove uglavnom su prilika za ostvarivanje prvih kontakata, razmjenu iskustava, upoznavanje s novim tehnologijama, zahtjevima i potrebama tržišta, koji i hrvatskim proizvođačima daju smjer kako još bolje ostvariti svoje izvozne programe.
Koliko se tu novca zavrti?
-Teško je govoriti o njezinoj financijskoj težini jer to ovisi o umješnosti svake tvrtke pojedinačno i o tome hoće li i nakon kontakata i susreta na ovakvim izložbama uspjeti i realizirati konkretni posao.
Koliko koristi mogu imati naši izlagači? Može li se očekivati sklapanje poslova?
- Osobito me raduje što se u izabranom društvu vodećih proizvođača zahtjevne, visoko tehnološke opreme i vojnog naoružanja nalaze i hrvatske tvrtke, koje su se svojim radom i proizvodima izborile za svoje mjesto na globalnom tržištu. Odavno je poznato kako samo kvaliteta jamči ulazak u tržišne utakmice na zahtjevnom i izbirljivom terenu vojne opreme i naoružanja. Već imamo neke hrvatske proizvođače koji su u svojim područjima i svjetski lideri, koji svoje proizvode plasiraju na brojnim zahtjevnim tržištima. Vjerujem kako će na splitskoj izložbi doći i do novih susreta i početaka novih poslova.
Upravo se navršava 26 godina od osnutka 4. gardijske brigade. Neizbježno, ti dani malo-pomalo padaju u zaborav. Kako ih zadržati u kolektivnoj nacionalnoj memoriji?
- Pobjede ostvarene u Domovinskom ratu, žrtve koje smo imali, naši prijatelji koji su sanjali bolju Hrvatsku, traže od svih nas da se ne umorimo od uspomena, prenošenja istine i duha zajedništva koji nam je omogućio ostvarivanje slobode i budućnosti naše domovine. Imamo zašto biti ponosni. Čast mi je što sam bio pripadnik naše Četvrte, naših Pauka. Uvijek ću se sjećati riječi ratnog ministra Gojka Šuška: Hrvatska vojska u svom sastavu ima sedam gardijskih brigada, sve dobro obučene i naoružane, ali samo je jedna udarna, a to je Četvrta gardijska brigada.
Koliko ste i dalje u kontaktu s vašim suborcima? Mogu li oni doći do vas?
- Spomenuo sam zajedništvo iskovano u Domovinskom ratu. Jednom garda, uvijek garda. Rijetko prođe koji dan da se ne sretnem ili ne čujem s nekim od mojih suboraca. Za naše branitelje moja su vrata uvijek otvorena. Oni to dobro znaju
razgovarao Damir Dukić
Slobodna Dalmacija, 28. travnja 2017.
Vijesti iz medija |
Obrana i vojska |
Damir Krstičević
