„Sustav domovinske sigurnosti bit će ključni mehanizam za postizanje sinergijskog učinka u odgovoru na suvremene izazove i prijetnje nacionalnoj sigurnosti“, istaknuo je potpredsjednik Vlade Krstičević.
Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Nacrt prijedloga strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je se sigurnosna paradigma značajno promijenila te da su se države prije pripremale na obranu od agresije, a danas imamo druge opasnosti i izazove, odnosno nekonvencionalne prijetnje, poput terorizama, kibernetičkih napada, elementarnih nepogoda, hibridnog djelovanja i drugo. Potpredsjednik Vlade naglasio je da odgovori države na te prijetnje moraju biti združeni. „Moramo imati sposobnost predviđanja, prepoznavanja i preventivnog djelovanja“, kazao je.
„Odgovornost za sigurnost danas je proširena te je Hrvatskoj potrebno "Partnerstvo za sigurnost" kako bi se smanjila ranjivost države i društva“, pojasnio je ministar Krstičević.
Izvijestio je da strategija predviđa četiri nacionalna interesa i devet strateških ciljeva koji su potpora ostvarivanju tih nacionalnih interesa, u skladu s uvjetima strateškog okružja.
Nacionalni interesi definirani Strategijom su - sigurnost, dobrobit i prosperitet, nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj te ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak.
Strateški ciljevi su dostizanje najvišeg stupnja sigurnost i zaštite stanovništva te kritičnih infrastruktura, uspostava razvoja sustava domovinske sigurnosti, razvoj i održavanje snažne i aktivne obrane, ekološka Hrvatska i razvoj snažnog i održivog gospodarstva.
Strategijom je propisano da je njezin razvoj trajan proces unutar kojeg svaka vlada na početku mandata, a u suradnji s predsjednikom Republike, predlaže novu ili izmjenu postojeće Strategije. Propisano je i da Vlada jednom godišnje treba Saboru podnijeti izvješće o provedbi Strategije.
Ministar je kazao da je u izradi Strategije provedeno je osam okruglih stolova, od kojih jedan i s predstavnicima NATO-a, a uz sudjelovanje širokog kruga predstavnika stručnjaka i zainteresirane javnosti.
„Pitanje nacionalne sigurnosti je nadstranačko pitanje koje se tiče svih nas i vjerujem da je hrvatsko društvo zrelo za mogući konsenzus oko donošenja ovog strateškog dokument za našu Hrvatsku“, istaknuo je potpredsjednik Vlade.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je i Nacrt prijedloga zakona o sustavu domovinske sigurnosti, koji je rađen usporedno sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
„Zakon regulira koordiniranu upotrebu postojećih resursa s ciljem suočavanja sa sigurnosnim rizicima i definira potporu upravljanja u krizama“, kazao je potpredsjednik Vlade.
Sustav domovinske sigurnosti činit će tijela nadležna za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, tijela civilne zaštite, sigurnosno-obavještajnog sustava te financija i pravosuđa, a po potrebi i druga tijela.
Središnje tijelo je Vijeće za nacionalnu sigurnost koje će donositi odgovarajuće smjernice, odluke i zaključke, a predviđeno je i osnivanje Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti koje će u kriznim situacijama Vladi predlagati proglašenja krize i način odgovora na krizu.
„Sustav domovinske sigurnosti bit će ključni mehanizam za postizanje sinergijskog učinka u odgovoru na suvremene izazove i prijetnje nacionalnoj sigurnosti“, istaknuo je potpredsjednik Vlade Krstičević.
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević podsjetio je da će donošenje Zakona omogućiti građanima Republike Hrvatske koji nisu stariji od 45 godina da po povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje. Olakšava se otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine, tako da jednu polovinu iznosa ukupnog obroka odnosno anuiteta plaća Republika Hrvatska. Daje se mogućnost dodatnog produženja roka za subvencioniranje kredita, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta najmanje 50 posto za godinu dana, odnosno za dvije godine za svako živorođeno, odnosno posvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita te se daju ograničenja iznosa kredita koji će se subvencionirati i to najvećeg iznosa od 1.500,00 eura/m
2, odnosno do najvećeg ukupnog iznosa cijene stana ili kuće od 100 tisuća eura. Ministar Kuščević izvijestio je da je za provedbu ovoga Zakona u Državnom proračunu za 2017. godinu osigurano 17 milijuna i 500 tisuća kuna, a iduće 35 milijuna kuna. „Na taj način se pomoći tisuću i petsto obitelji“, zaključio je ministar.
Raspravljalo se i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva Europske unije od 23. srpnja 2014. godine o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja te je u tom smislu omogućeno prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske. Također, izvršeno je terminološko usklađivanje i definiranje pojmova, ciljeva i načela koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja te se uređuje pitanje suradnje Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije u planiranju morskog područja u Podregiji Jadransko more.
Ministar Lovro Kuščević govorio je i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim se između ostalog, smanjuje broj slučajeva u kojima je mogućnost ozakonjenja zgrada isključena, a čime se povećava broj zgrada koje se mogu ozakoniti te se ponovno otvara rok za podnošenje zahtjeva, i to do 30. lipnja 2018. godine.
Na sjednici su donesene odluke o proglašenju projekata strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske i to: Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Đakovo, Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Grada Metkovića, Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Grada Velike Gorice te Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture Grada Vukovara. Ukupna vrijednost projekata iznosi više od 1,6 milijardi kuna.
Vrijednost ukupnih troškova projekta u Đakovu iznosi više od 251 milijun eura, dok je vrijednost projekta u Metkoviću 275,5 milijuna kuna. Vrijednost projekta u Velikoj Gorici iznosi 395,9 milijuna kuna te je vrijednost ukupnih troškova projekta u Vukovaru 361,9 milijuna kuna.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da očekuje da će njihovo uvrštavanje među strateške projekte ubrzati i njihov dovršetak, jer je ovom odlukom utvrđen i hodogram aktivnosti na jedan brži način nego što je uobičajena procedura. Istaknula je da se sva četiri projekta sufinanciraju iz sredstava iz fondova Europske unije, što je bio i jedan od kriterija pri odlučivanju o njihovom uvrštavanju među strateške projekte.
Donesena je i Odluka o osnivanju Radne skupine za provedbu reformske mjere objedinjavanja inspekcijskih službi, koju će činiti predstavnici ministarstava gospodarstva, financija, poljoprivrede, rada, turizma i zdravstva te Porezne i Carinske uprave i Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić pojasnila je da će ta radna skupina, uz ostalo, raditi na izradi zakona kojim bi se objedinile sve inspekcijske službe na području gospodarstva, što bi trebalo rezultirati manjim troškovima i većoj efikasnosti tih službi, ali i poboljšanjima u poslovnom okruženju.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić predstavila je Odluku o osnivanju Radne skupine za pripremu kandidature Republike Hrvatske za sjedište Europske agencije za lijekove u Republici Hrvatskoj. Nastavno na obavijest Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o namjeri povlačenja iz Europske unije, Europsko vijeće je 29. travnja 2017. godine usvojilo Smjernice u kojima je određeno da pitanje budućih lokacija sjedišta agencija i ustanova EU-a smještenih u UK treba žurno riješiti te osmisliti aranžmane kojima će se olakšati njihovo preseljenje. Državna tajnica podsjetila je da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske u pismu namjere od 14. prosinca 2016. godine izrazio interes Republike Hrvatske za preuzimanje sjedišta Europske agencije za lijekove.
Donesena je i Odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić podsjetila je da Republika Hrvatska sukladno svojoj ustavnoj obvezi skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u Bosni i Hercegovini. Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku u Bosni i Hercegovini te očuvanje njihove pune ravnopravnosti od strateškog su interesa za Republiku Hrvatsku. U tom smislu, u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu, izdvojena su financijska sredstva u sveukupnom iznosu od 23,5 milijuna kuna, što je povećanje od 3,5 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Kako bi se navedena sredstva raspodijelila te usmjerila na najkvalitetnije projekte potrebno je osnovati Povjerenstvo u čijem će sastavu biti zastupljeni predstavnici resora zaduženi za područja na koja će se usmjeriti financijska pomoć.
Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za pripremu, organizaciju i provedbu Dubrovnik Foruma 2017. godine, koji će se održati 1. srpnja 2017. godine u Dubrovniku.
Raspravljena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba te
Prijedlog zaključka u vezi s XIII. sjednicom Hrvatsko-mađarskog mješovitog odbora za manjine.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad održavanjem međunarodnog simpozija 11. Hrvatsko-francuskih upravnopravnih dana na temu „Načini djelovanja javne uprave“, koji će održati 14. i 15. rujna 2017. godine, u Splitu.
Vlada RH / Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
