Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na današnjoj je sjednici predstavio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici.
Njime se, kazao je ministar Butković, provodi potpuno usklađivanje s odredbama Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o osnivanju jedinstvenog europskog željezničkog područja. Također, zakonom se uređuje pravni status željezničke infrastrukture kao javnoga dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, jasnije se uređuje pojam u vezi s posebnom vrstom održavanja željezničkih vozila, te se uređuje obveza donošenja poslovnog plana i vođenje registra imovine upravitelja infrastrukture. Propisom se dodaje i odredba da se iznos naknada za financiranje željezničke infrastrukture koji se obračunava po litri naplaćene trošarine za energente u iznosu od 0,20 kuna uplaćuje najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u državnom proračunu za pojedinu godinu, te se dodaje odredba da se naknade za minimalni pristupni paket mogu izmijeniti kako bi se uzeo u obzir trošak onečišćenja okoliša uzrokovanog željezničkim prijevozom.
Vlada je prihvatila i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podsjetio je da u Hrvatskoj postoje dva registra koja se bave nekretninama: katastar koji registra tehničke podatke o česticama, te zemljišne knjige koje vode evidenciju stvarnih prava vlasništva i terete na nekretninama. „Već godinama se radi na digitalizaciji i objedinjavanju svih podataka na jednome mjestu radi preglednosti i daljnjega rada. Plod toga je bio Zajednički informacijski sustav, međutim problem je neusklađenost podataka katastra i zemljišnih knjiga. Zadaća je harmonizirati te podatke. Upravo ovaj zakon pruža alate za njihovo usklađivanje, pojednostavnjenje zemljišno knjižnih postupaka, izmjene i dopune zemljišnih knjiga, a zemljišno-knjižnim referentima omogućuje se da vode te procese“. U ovom je trenutku usklađeno samo 5% podataka katastra i zemljišnih knjiga, upozorio je ministar, ali će novi informatički program moći brzo evidentirati podatke koji su isti, pretpostavlja se da je takvih 40%, nakon čega će novim programom utvrditi stanje u potpunosti.
Predsjednik Vlade dodao je da taj proces povezivanja zemljišnih knjiga i katastra zaista traje godinama. „Očekujem da ovaj zakon bude korak u dobrom smjeru a najvažnije je da se taj proces provede u relativnom razumnom roku čime će se povećati pravna sigurnost i olakšati ne samo promet nekretninama nego i poslovanja općenito u Hrvatskoj“, kazao je.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju. Zakonom se proširuju zahtjevi za praćenje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, a proširuju se i obveze pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe vezano uz uspostavljanje sustava upravljanja rizicima umjesto dosadašnjeg sustava samokontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, utemeljenoga na osnovi sustava, analize opasnosti i kritičnosti kontrolnih točaka.
Tu je i podnošenje zahtjeva Ministarstvu zdravstva u svrhu odobravanja planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju, registraciju u svrhu upisa u registar pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe koji vodi Ministarstvo zdravstva, te obvezu objavljivanja ažuriranih podataka i obavješćivanje javnosti o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.
Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti svjedoka obrazložio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Rekao je da se važećim Zakonom o zaštiti svjedoka uređuju uvjeti i postupci za pružanje zaštite i pomoći ugroženim i njima bliskim osobama, koje su izložene ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega, zbog iskazivanja u kaznenim postupcima za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, organiziranog kriminaliteta te za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna. Višegodišnja primjena Zakona pokazala je da u nekim slučajevima, u kojima nije bila određena mjera promjene identiteta, već mjera prikrivanja identiteta, postoji potreba za trajnim zadržavanjem prikrivenog identiteta štićene osobe i nakon prestanka Programa zaštite. Oduzimanje isprava s prikrivenim identitetom osobi koja je primjerice duže vrijeme u nekoj drugoj državi imala reguliran boravak, zdravstveno osiguranje, školovanje, zaposlenje, mirovinski staž, sklopljene pravne poslove (npr. kupnja nekretnine), zaključen brak i sl., predstavlja znatnu povredu ljudskih prava te osobe. Kako bi se štićenoj osobi moglo omogućiti zadržavanje prikrivenog identiteta i nakon prestanka Programa zaštite, sada više ne kao mjere zaštite, predlaže se dopuniti Zakon dodavanjem novog članka 40.a., čime se uvodi trajna promjena identiteta kao nužno sredstvo zaštite ljudskih prava osobe koja već duže vrijeme živi pod prikrivenim identitetom. Dopunom Zakona predviđa se da opravdanost zahtjeva za trajno zadržavanje prethodno korištenog prikrivenog identiteta procjenjuje Povjerenstvo na isti način kao što to čini u slučaju donošenja odluke o primjeni mjere promjene identiteta.
Vlada je prihvatila zaključak o Planu implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. godine. Radi se o dokumentu komunikacije Republike Hrvatske prema Europskoj komisiji, kojim se na jednom mjestu prikazuje provedba reformi i mjera radi provedbe Preporuke Vijeća o uspostavi Garancije za mlade.
„Plan mladima garantira zapošljavanje, edukaciju ili trening i osposobljavanje unutar četiri mjeseca od ulaska na tržište rada,“ pojasnio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić. „Sredstva osigurana u tu svrhu su znatna,“ dodao je. „U samoj financijskoj omotnici od milijardu i 600 milijuna kuna, 500 milijuna kuna je iz Inicijative za mlade, 400 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda i preko 600 milijuna kuna iz Državnoga proračuna. Ta su sredstva većinom bila iskorištavana za mjere aktivne politike zapošljavanja. U ožujku smo donijeli mjere koje daju rezultate, naglasio je ministar. Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj je veliki problem i dosezala je preko 50%. Danas je udio mladih u ukupnoj stopi nezaposlenosti 30%. Osigurana sredstva i programi Vlade pridonijet će daljnjem smanjenju stope nezaposlenosti mladih. Naglasak u 2017. i 2018. pored implementacije Garancije za mlade kroz mjere aktivne politike zapošljavanja bit će svakako međuresorna suradnja u uspostavi obrazovnih i socijalnih programa.“
Vlada je donijela Odluku o dopuni odluke o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja kojom se Srednjoj školi Glina u Sisačko-moslavačkoj županiji dodaje sektor "Šumarstvo, prerada i obrada drva", kako bi se uveo program "Drvodjeljski tehničar - dizajner", a Srednjoj školi "August Šenoa" Garešnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dodaje se sektor "Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje", kako bi se uveo program "Grafički tehničar". Upravo zbog potrebe tržišta rada, odnosno iskazanog interesa i potrebe poslodavaca, osnivači dviju srednjih škola (Sisačko-moslavačka Županija i Bjelovarsko-bilogorska županija) zatražili su od Ministarstva znanosti i obrazovanja izmjenu postojeće Mreže. Zbog uvođenja novih programa obrazovanja u dvije srednje škole potrebno je kroz razdoblje od 2017. do 2020. godine zaposliti 13 novih nastavnika, za što će se sredstva osigurati u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Vlada je dala suglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave Pula, koju je donijela Skupština Istarske županije na sjednici održanoj 27. ožujka 2017. godine, a koja se odnosi na proširenje lučkog područja luke Runke, utvrđivanje izdvojenog lučkog područja - sidrišta Vinkuranska vala te na izuzimanje luke Peroj i luke Banjole iz nadležnosti Lučke uprave Pula. Razlog proširenja lučkog područja luke Runke je nova izmjera lučkog područja s manjim proširenjem sukladno prostornom planu s namjenom korištenja za komunalne vezove lokalnog stanovništva, a utvrđivanja izdvojenog lučkog područja – sidrišta Vinkuranska vala, jer se dosadašnje „divlje sidrište“ stavlja pod nadležnost lučke uprave i planira se urediti i opremiti napravama za sidrenje te omogućiti uslugu prihvata smeća sa plovila. Također, razlog izuzimanja luke Peroj i luke Banjole iz nadležnosti Lučke uprave Pula je nova namjena lučkog područja luka otvorenih za javni promet Banjole i Peroj, sukladno prostornim planovima Općine Medulin i Vodnjan kojima su iste luke planirane kao luke posebne namjene - sportske luke. suladno prostornim planovima općina Medulin i Vodnjan.
Vlada je također dala suglasnost na Odluku Skupštine Istarske županije o dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave Poreč, koja se odnosi na utvrđivanje izdvojenih lučkih područja za sidrišta: Cruiser sidrište i Uvala Busoja, te gatovi i pristani: Molo hotela ,,Funtana“. Trenutno stanje, odnosno razlozi za izdvajanje navedenih lučkih područja je sljedeće: Cruiser sidrište je sidrište bez opreme za sidrenje u akvatoriju luke Poreč s osiguranom dovoljnom manipulativnom površinom za sidrenje maksimalno dva cruisera odjednom, Uvala Busoja je „divlje sidrište“ koje se stavljanjem pod nadležnost lučke uprave planira urediti i opremiti napravama za sidrenje te omogućiti uslugu prihvata smeća sa plovila te Molo Hotela „Funtana“, koji se trenutno koristi za ukrcaj i iskrcaj putnika, a stavljanjem pod nadležnost lučke uprave Poreč isti će se nastaviti koristiti kao operativna obala namijenjena za prihvat turističkih plovila u sezoni i plovila za gospodarske djelatnosti.
Dana je suglasnost za zaduženje Gradu Sisku kod OTP banke Hrvatska d.d., Zadar, u iznosu od 25.000.000,00 kuna, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,75%, bez naknade za obradu kredita, te sljedeće rokove otplate:
- iznos od 8.000.000,00 kuna za refinanciranje postojećih kreditnih obveza dugoročnog zajma primljenog od Epsilon Građenje d.o.o., Zagreb, na rok od 12 godina (144 mjesečne rate)
- iznos od 1.000.000,00 kuna za refinanciranje dugoročnog kredita primljenog od Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, na rok od 37 mjeseci (37 mjesečnih rata)
- iznos od 7.500.000,00 kuna za otkup sportske školske dvorane Budaševo, na rok od osam godina (96 mjesečnih rata) i
- iznos od 8.500.000,00 kuna za opremanje rekreacijskog centra Zibel, na rok od devet i pol godina (102 mjesečne rate).
Sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih kreditnih obveza, te financiranje kapitalnih projekata otkupa sportske školske dvorane Budaševo i opremanje rekreacijskog centra Zibel, sukladno Odluci Gradskog vijeća Grada Siska o kreditnom zaduženju Grada Siska i refinanciranju postojećih kredita kod OTP banke d.d., klase: 403-07/17-02/01, urbroja: 2176/05-02-17-2, od 24. ožujka 2017. godine. Ostvareni proračunski prihodi Grada Siska u 2016. godini, umanjeni za prihode iz članka 88. stavka 4. Zakona o proračunu, iznosili su 149.927.654,00 kuna. Udio godišnjeg obroka (anuiteta) traženog kredita u ostvarenim prihodima iznosi 2,22%, a ako se tome pribroji godišnji anuitet kredita i jamstava, te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih razdoblja, tada je ukupna obveza Grada Siska 15,25%, što je u okviru Zakonom o proračunu propisanog ograničenja.
Vlada je također dala suglasnost Ministarstvu unutarnjih poslova za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 2018. do 2020. godine, za najam 545 vozila putem operativnog leasinga s ostatkom vrijednosti. Kao najpovoljnija ponuda odabrana je ponuda PBZ - leasing d.o.o. u iznosu od 46.367.700,75 kn s PDV-om. Sredstva potrebna za plaćanje operativnog leasinga u 2017. godini u iznosu od 5.151.966,75 kn osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu na pozicijama Ministarstva unutarnjih poslova. Za razliku sredstava u iznosu od 41.215.734,00 kuna, Ministarstvo unutarnjih poslova traži suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2018. do 2020. godine, i to u 2018. i 2019. godini s godišnjim iznosom od 15.455.900,25 kn i u 2020. godini u iznosu od 10.303.933,50 kn.
Izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlada je utvrdila dodatne zadaće Savjeta, i to: suradnju s hrvatskim predstavnicima civilnoga društva u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru u formuliranju stajališta civilnoga društva na razini Europske unije te kandidiranje i izbor predstavnika organizacija civilnoga društva u povjerenstva, savjetodavna ili radna tijela na zahtjev tijela državne uprave, ureda Vlade i drugih tijela javne vlasti. Time se normira već uspostavljena praksu suradnje hrvatskih predstavnika civilnoga društva, koje je imenovala Vlada u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Savjeta, budući da je glavna zadaća Europskog gospodarskog i socijalnog odbora povezivanje europskih institucija i organizacija civilnoga društva. Istodobno, normira se uobičajena praksa Savjeta da provodi kandidiranje i izbor predstavnika organizacija civilnog društva u povjerenstva, savjetodavna ili radna tijela. Ovime se povećava broj članova Savjeta sa 31 na 37 i to za dva predstavnika tijela javne vlasti iz Ministarstva turizma i Središnjeg državnog ureda za šport i za četiri predstavnika iz reda udruga i organizacija civilnoga društva (jedan predstavnik iz područja turizma, te tri predstavnika nacionalnih udruga lokalne i regionalne samouprave). Ministarstvo turizma financira projekte i programe organizacija civilnoga društva u turizmu, te je njegovog predstavnika potrebno uključiti u rad Savjeta. Predstavnici nacionalnih udruga lokalne i regionalne samouprave, odnosno predstavnici Udruge općina, Udruge gradova te Hrvatske zajednice županija, koje se Prijedlogom odluke predlažu uključiti u rad Savjeta, imat će zadaću koordinacije provedbe mjera i aktivnosti iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Hrvatskome saboru, Vlada je dala mišljenje o Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu. Državni ured za reviziju izrazio je uvjetno mišljenje navodeći razloge za svoju odluku te nalog i preporuke čijom provedbom bi se povećala učinkovitost proračunskih procesa. S obzirom da je očitovanje Ministarstva financija već ugrađeno u izvješće, Vlada na njega nije imala primjedbi i mišljenje je usvojeno.
Vlada je uputila amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Prema prvom amandmanu, Hrvati bez hrvatskoga državljanstva ne smatraju se strancima u smislu odredbi Zakona o strancima zbog ispunjavanja obveze zaštite hrvatskoga naroda i usklađivanje s odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Drugim se amandmanom jasnije definira što se ne smatra pomaganjem u nezakonitom prijelazu državne granice. Cilj je da se ne kažnjavaju osobe koje pomažu isključivo radi spašavanja života ili pružanja medicinske i humanitarne pomoći. Trećim se amandmanom regulira privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s članovima uže obitelji hrvatskoga državljanina koji nema važeću stranu putnu ispravu, jer je ne može pribaviti u diplomatsko-konzularnom predstavništvu strane države u Republici Hrvatskoj, ali mu se identitet nedvojbeno može utvrditi drugim načinima. Četvrtim amandmanom se u postupku odobrenja stalnog boravka za određene kategorije stranaca, djecu, izbjeglice, povratnike i strance koji su rođeni i od rođenja žive na području Republike Hrvatske, omogućuje reguliranje stalnog boravka bez putne isprave, ako je te osobe ne mogu pribaviti u diplomatsko konzularnom predstavništvu svoje države, ali svoj identitet mogu nedvojbeno dokazati na drugi način.
Vlada je dala i prethodnu suglasnost predstavniku Vlade za prihvaćanje amandmana Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i suglasnost za djelomično prihvaćanje amandmana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora. U postupku odobrenja stalnoga boravka osoba neće morati dokazivati uvjet osiguranog stanovanja, dok se amandman Odbora za zakonodavstvo, odnosi na brisanje kao suvišne odredbe kojom se ovlašćuje Odbor za zakonodavstvo da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o strancima.
Vlada je dala i amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Prvi se odnosi na ograničenje mogućnosti planiranja gradnje u pojasu najmanje 100 m od obalne crte za prostor izvan građevinskoga područja na kojem se planira gradnja igrališta za golf i sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom. Drugi se odnosi na osiguranje bolje provedivosti i stručne utemeljenosti prostornih planova. Naime, u postupku davanja suglasnosti Ministarstva omogućuje se dodatna provjera usklađenosti prostornih planova s posebnim propisima. putem traženja mišljenja od nadležnih javnopravnih tijela u roku od 15 dana. Također se omogućuje dogradnja vanjskih dizala na postojećim zgradama u slučajevima u kojima prostornim planovima takva gradnja nije planirana.
Vlada je dala prethodnu suglasnost predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na Konačni prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojim se briše odredba da zakon prestaje važiti 30. rujna 2022. godine.
Prihvaćeno je XI. izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom za 2016. godinu. Ono se odnosi na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. i iz njega je razvidno da se nastavljaju provoditi mjere za ispunjavanje svih uvjeta za pristupanje Schengenu, a vidljiv je i napredak u provođenju mjera međuresorne radne skupine.
Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o radu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za 2016. godinu
Glavne aktivnosti HZZO-a su posredovanje u zapošljavanju i provedba mjera aktivne politike zapošljavanja. Prošle je godine mjerama je obuhvaćeno više od 70.000 ljudi, i to s novouključenih više od 37.000, što je povećanje od oko 10% Ministar Pavić istaknuo je povoljne trendove i podatke. Na današnji dan nezaposlenost je pala ispod 170.000 s preko 17.000 oglašenih radnih mjesta. Na dan 31.5. ove godine, preko 55.000 ljudi više zaposleno je u odnosu na prošlu godinu. „Prve statistike korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja ukazuju da su one kvalitetno pripremljene, da su ugrađeni svi osigurači i da su sve kritike oporbe bile neosnovane“, naglasio je ministar Pavić. „To se vidi u smanjenom korištenju mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, u koje je uključeno 2000 osoba manje. Veseli da mjere koje potiču „pravo“ zapošljavanje, a to su potpore za zapošljavanje, korištene su za 1000 korisnika više nego u prethodnoj godini. Sve to, i povećanje zaposlenosti, dovelo je do povećanja osoba u radnom odnosu i i umirovljenika na 1,22. U fokusu su nam različite ciljne skupine, mladi, nezaposlene žene, osobe s invaliditetom i upravo ćemo na njih fokusirati programe iz Europskog socijalnog fonda koje ćemo uskoro i predstaviti“, dodao je ministar.
Vlada je prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka
Također je prihvaćeno i Godišnje izvješće o radu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za 2016. godinu
Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak. Sklapanjem ugovora postići će se značajan doprinos povećanju stupnja uzajamne gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ugovorom su postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država.
Na kraju sjednice, predsjednik Vlade Plenković kazao je da će u ponedjeljak, 3. srpnja, Vlada u Požegi održati drugi susret sa svim novoizabranim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, Udrugom gradova, Udrugom općina, predsjednikom saborskog Odbora za lokalnu i područnu samoupravu, uz suradnju sa predsjednikom Zajednice županija Paukom i u dogovoru sa domaćinom, županom Alojzom Tomaševićem, novim županom Požeško-slavonske županije. „Idemo nastaviti dijalog koji smo započeli 19. prosinca. Očekujem da će redoviti susreti svih članova Vlade sa svim županima, pridonijeti duhu partnerstva s jedinicama lokalne i područne samouprave i postati praksa“, kazao je i najavio dvije ključne teme: novu Strategiju regionalnog razvoja prihvaćenu na prošloj sjednici Vlade, u okviru koje će ministrica Gabrijela Žalac održati prezentaciju, i koja će poslužiti kao temelj za dokumente koji će se donositi na županijskoj razini. Druga tema bit će fiskalna decentralizacija u paketu zakona koji će se odnositi na financiranje jedinica lokalne i područne samouprave, te će taj susret biti i indikator za pripremu proračuna za 2018. godinu. Predsjednik Vlade najavio je i održavanje 2. Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, fokusiranog na poljoprivrednu politiku, zapošljavanje i predstavljanje projekata koji će se financirati iz europskih fondova. Predsjednik Vlade kazao je da je Projekt Slavonija naišao na dobar prijem, pa tako sada župani očekuju, a Vlada razmišlja i o Projektu Sjever, Dalmacija, Primorje, Istra. Intenzivan radni dan u Požegi, Vlada će također iskoristiti i za važnu poruku demografske obnove i revitalizacije, kao konstantnu temu svojih politika.
Pisane vijesti
