Organizirani su i sastanak na razini ministara gospodarstva, vanjskih poslova i prometa, poslovni forum, forum civilnoga društva, što je sadržajan i bogat program koji ima za cilj staviti u fokus gospodarski razvoj zemalja jugoistoka Europe, u kontekstu proširenja Europske unije i pristupnoga procesa.
„Dobro je da je Hrvatska za tim stolom, to je jedinstvena prilika za čelnike nama susjednih zemalja da razgovaraju s liderima Europske unije i izvijeste ih o svom napretku“, istaknuo je Plenković.
Plenković je naglasio da je proces koji je ove godine okončan u Trstu vrlo koristan i da će u pogledu brojnih infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz pretpristupnih fondova, relevantnih i za Hrvatsku poput Vc koridora, osobito 33 kilometra od Osijeka do mađarske granice, biti bitan i za razvoj i Bosne i Hercegovine.
Jučerašnji posjet Ljubljani i razgovor sa slovenskim premijerom, predsjednik Vlade ocjenjuje posebno relevantnim. Razgovaralo se o otvorenom graničnom pitanju, pri čemu je pozicija Slovenije na crti nastojanja da se provede odluka Arbitražnoga suda, dok je pozicija Hrvatske definirana ne samo izjavom Vlade otprije nekoliko tjedana, nego i jasnom i konsenzualnom odlukom Hrvatskoga sabora iz srpnja 2015. o izlasku Hrvatske iz tog Arbitražnoga procesa.
„Pokazali smo signal političke zrelosti i odgovornosti, kao čelnici Vlada, da otvorimo dijalog. Naš je stav da tijekom rujna, kad očekujem uzvratni posjet predsjednika Vlade Slovenije Cerara, pripremimo niz otvorenih pitanja koja postoje u odnosima Hrvatske i Slovenije, da ih stavimo na stol i pokušamo dogovoriti hodogram njihovoga rješavanja“, kazao je Plenković.
Dosao je da će Vlada u smirenom i razboritom dijalogu sa Slovenijom, s kojom imamo preko 3,7 milijardi eura trgovinske razmjene i velik broj slovenskih turista u Hrvatskoj i s kojom nas povezuje više nego što bi nas trebalo razdvajati - težiti k nalaženju rješenja.
Plenković se osvrnuo i na prošlotjednu zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
„Mislim da je to bio zaista referentan, povijesni događaj u odnosima BiH i Hrvatske. Prvi put u 26 godina neovisnosti, otišli smo kao Vlada u Sarajevo i potpisali pet vrlo korisnih i konkretnih ugovora, prethodno odobrenih na sjednici Vlade'', naveo je.
Plenković je izrazio uvjerenje da će taj događaj i sadržajna rasprava u kojoj su sudjelovali svi ministri, zajedno s kolegama iz Bosne i Hercegovine, pokazati da i na ovome planu našeg susjedstva, Hrvatska može rješavati pitanja koja su na dnevnome redu. Plenković očekuje da svi ministri nastave uspostavljenu suradnju, s ciljem ubrzavanja rješavanja pojedinih pitanja koja su već predugo na dnevnome redu.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo velikim uspjesima ostvarenima proteklog vikenda na sastanku UNESCO-a u Poljskoj, na kojem je čak pet hrvatskih kulturnih dobara ušlo na popis svjetske baštine, čestitavši svima koji su u tome sudjelovali s ciljem još jedne valorizacije hrvatske baštine.
Iznimno dobrim i korisnim, predsjednik Vlade ocijenio je i susret u Dubrovniku s čelnicom MMF-a Christine Lagarde, s kojom se sastao zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem i potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić.
„Vidjeli smo kako MMF, u dijalogu s ministrima financija i guvernerima središnjih banaka, nastoji ojačati neovisnost institucija, osobito središnjih banaka u Europi, a posebno u Srednjoj Europi i na jugoistoku Europe“, istaknuo je Plenković dodavši da je to bila prigoda za razgovor o svemu što Hrvatska poduzima u pogledu fiskalne konsolidacije i gospodarskoga rasta i provedbom Nacionalnoga programa reformi, uz strukturne reforme koje su na dnevnom redu.
„Vjerujem da u svjetlu političke stabilnosti koju smo osigurali, Vlada treba u miru nastaviti na prioritetnim zadaćama koje su dio našega programa“, naglasio je Plenković, poručivši da od svojih ministara očekuje maksimalan angažman, kako bi od jeseni, fokus rada Vlade bio na ispunjavanju gospodarskih i socijalnih mjera i ciljeva Vlade Republike Hrvatske.
Najavio je da će nakon sjednice održati i uvodni sastanak o pripremi proračuna za 2018. godinu, kako bi se sve stručne službe u ministarstvima mogle pravovremeno organizirati i pripremiti za proračunsko planiranje koje će se dinamizirati tijekom jeseni.