Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na presudu Suda Europske unije u predmetima C-490/16 A. S./Republika Slovenija i C-646/16 Khadija Jafari i Zainab Jafari, koji se odnose na razmatranje zahtjeva za međunarodnom zaštitom osoba koje su ušle na teritorij Europske unije za vrijeme izbjegličko-migrantske krize.
Istaknuo je da će nadležna ministarstva, prije svega Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, detaljno analizirati sadržaj ovih presuda.
„Želim naglasiti da je pogrešna interpretacija kako su ove presude bile donesene protiv Republike Hrvatske. Podsjećam, Hrvatska nije bila strankom u postupku pred Sudom Europske unije, već je riječ o očitovanju suda na inicijativu slovenskoga i austrijskoga pravosuđa“, rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako je ovim presudama utvrđeno je da se masovni prolazak migranata kroz prvu državu članicu, s ciljem podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici, treba kvalificirati kao nezakonit ulazak u smislu provedbe Dublinske uredbe, ako nisu ispunjene pretpostavke ulaska koje se u načelu zahtijevaju u prvoj državi članici.
Napomenuo je da su u to vrijeme velikog i masovnog izbjegličkoga vala, od rujna 2015. do travnja 2016., na osnovi humanitarnih razloga mnoge države članice Europske unije preuzele odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Predsjednik Vlade naglasio je da se i u samoj presudi stoga ističe da se prihvat državljana trećih zemalja može olakšati tako da druge države članice, jednostrano ili zajedno u duhu solidarnosti, iskoriste „klauzulu suverenosti” koja im omogućuje da razmotre zahtjeve za međunarodnu zaštitu koji su im podneseni, čak i ako na temelju kriterija utvrđenih Uredbom Dublin III nisu odgovorne za to razmatranje.
Pojasnio je da, s obzirom na sve navedeno, presude Suda Europske unije ne mijenjaju dosadašnju praksu i proceduru postupanja Republike Hrvatske, koja će biti u skladu sa nacionalnim propisima, pravnom stečevinom Europske unije i međunarodnim pravom.
„Tumačenjem propisa Europske unije ocjenjujemo da zbog proteka vremena od nezakonitih ulazaka migranata na teritorij država članica ne postoji bojazan da će ove presude rezultirati vraćanjem osoba koje su u razdoblju od rujna 2015. do travnja 2016. prošle kroz teritorij Republike Hrvatske“, naglasio je Plenković.
Predsjednik Vlade još jednom je izrazio sućut obitelji Hrvoja Šarinića, ističući važnost njegova djelovanje u ključnim trenucima za Hrvatsku, njezinu samostalnost, međunarodne pregovore i stjecanje teritorijalnoga integriteta, a osobito mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja.
Osvrnuo se i na posjet zrakoplovnoj bazi u Zemuniku, koju je obišao s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, zahvalivši pilotima kanadera i svima drugima koji su ovoga ljeta sudjelovali u gašenju niza požara. Izrazio je zadovoljstvo i otvaranjem vojarne 126. brigade Hrvatske vojske u Sinju.
Razgovore s predsjednikom Vlade Republike Estonije Jürijom Ratasom, koji je boravio u posjetu Hrvatskoj i predstavio ključne prioritete estonskoga predsjedanja Vijećem EU, Plenković je ocijenio vrlo kvalitetnim.
Napomenuo je da su Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo kulture osigurali sredstva za raspisivanje posebnog poduzetničkog natječaja radi jačanja oslabljenih kapaciteta u području nakladništva i knjižarstva, ističući da je iznos povećan s postojeća dva na četiri milijuna kuna.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
