Danas je u Banskim dvorima održana 54. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je osamnaest točaka dnevnog reda.
Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je područje nuklearne i radiološke sigurnosti regulirano Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnost. Navedeni Zakon donesen je u postupku usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.
Ministar je naveo da je predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama predviđeno uvođenje stupnjevitog pristupa odobravanju djelatnosti na način da se za neke djelatnosti neće morati ishoditi odobrenje za obavljanje djelatnosti, već će se Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost samo obavještavati, a za neke djelatnosti postupak odobravanja bit će pojednostavljen (registracija). Ukida se dozvola za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja te se uvodi obveza izrade preporučenog doznog ograničenja. Izmjenama i dopunama Zakona definirat će se stručnjaci za medicinsku fiziku i obveze vezano uz njihovu uključenost u provedbu medicinskog ozračenja, kao i stručnjaci za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Donesena je Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Temeljnoga kolektivnoga ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade Republike Hrvatske.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić imenovan je predsjednikom pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanju Temeljnoga kolektivnoga ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, dok su članovima pregovaračkog odbora imenovani ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar financija Zdravko Marić, ministar uprave Lovro Kuščević, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Obrazlažući Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je da Vlada povećanjem osnovice od 2 posto za javne službenike izražava politiku društvene pravednosti, dijaloga i socijalne solidarnosti. „Na taj način brinemo ne samo o učiteljima, djelatnicima u kulturi i socijali, već stvaramo mogućnost za dijalog kako bi se taj temeljni kolektivni ugovor kvalitetno ispregovarao do 1. studenog“, kazao je ministar.
Osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje se u visini od 5.315,24 kune bruto i primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec kolovoz 2017. godine, koja se isplaćuje u mjesecu rujnu 2017. godine.
Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Povjerenstva za Imunološki zavod, čija je zadaća davanje prijedloga modela strateškog partnerstva između Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba s ciljem pokretanja proizvodnje u Imunološkom zavodu te utvrđivanje terminskog plana aktivnosti i nositelja tih aktivnosti.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izvijestio je da je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić predsjednik Povjerenstva, a članovi su državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Krunoslav Katičić, zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Ana Stavljenić Rukavina, zamjenik pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba Gzim Redžepi te pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba Mirka Jozić.
Usvojena je i Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je da Republika Hrvatska u skladu sa svojom ustavnom obvezom kontinuirano skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiti njihova prava kao konstitutivnog ravnopravnog naroda Bosne i Hercegovine, ali ujedno i time potvrđuje snažnu potporu prema Bosni i Hercegovinu kao susjednoj i prijateljskoj suverenoj državi.
Izvijestio je da su u 2017. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurana su financijska sredstva u iznosu od 23,5 milijuna kuna za potporu projektima i programima od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Državni tajnik naglasio je da su sredstva za ovu namjenu u odnosu na prošlu godinu povećana za skoro 18 posto, što pokazuje značaj koji Vlada Republike Hrvatske pridaje jačanju položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Nakon provedenog Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu pristigle su 363 prijave. Kriteriji kojima se Povjerenstvo vodilo prilikom donošenja Zaključka su financiranje većih, strateških i razvojnih projekata koji proizvode dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, financiranje programa i projekata koji imaju potencijal za direktno ili indirektno otvaranje radnih mjesta, financiranje programa i projekata u partnerstvu s lokalnom zajednicom u Bosni i Hercegovini, financiranje programa i projekata koji ostvaruju viši interes i značaj za širu društvenu zajednicu i ravnomjerna zemljopisna raspoređenost financiranih projekata.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da će u narednim danima, zajedno s državnim tajnikom Zvonkom Milasom, boraviti u Bosni i Hercegovini. Tom prigodom obići će gradove Žepče, Tuzlu, Orašje, Livno, Široki Brijeg i Mostar. „Predstavit ćemo dio ovih projekata i dogovoriti suradnju i način kako da i dalje pomažemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji su tamo konstitutivni ravnopravni narod“, kazao je.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Odluku o prestanku smanjenja mirovina odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.
Podsjetio je da su Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, mirovine i mirovinska primanja, odnosno dodaci mirovini, od 1. siječnja 2014. godine, smanjeni za 10 posto pri čemu tako smanjena svota mirovine, odnosno dodatka mirovini ne može iznositi manje od 5 tisuća kuna mjesečno.
Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini primjenjuje se od 1. siječnja 2014., a prestaje se primjenjivati ispunjenjem dva uvjeta: kada će realni rast bruto društvenog proizvoda u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznositi najmanje 2,0 posto te ako je deficit državnog proračuna Republike Hrvatske u istom razdoblju manji od 3 posto.
Ministar Marić naveo je da je prvi uvjet ispunjen završetkom prvog tromjesečja 2016. godine, a nakon što je Hrvatski sabor na 4. sjednici 14. srpnja 2017. donio Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, ispunjen je i drugi uvjet.
Za provedbu predložene Odluke osigurana su sredstva u iznosu od 90 milijuna kuna u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. Navedena sredstva uključena su u limite ukupnih rashoda utvrđene Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 27. srpnja 2017. godine.
Vlada je na sjednici donijela Uredbu o prestanku važenja Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
Također, donesena je i Odluka o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, kojom se naknada za obnovljive izvore energije uvećava sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatsatu (kWh) na 10,5 lipa po kWh.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je kako se naknadaa za poticanje OIE nije mijenjala posljednje četiri godine te da je financijska održivost Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) u kontekstu poticanja proizvodnje iz OIE već neko vrijeme upitna. Kazao je da će tom korekcijom doći do povećanje cijene električne energije u iznosu od 23,90 kuna na prosječnu potrošnju kućanstva, no ti računi će biti manji za 5,13 kuna u odnosu na račune u isto vrijeme prošle godine. Ministar je istaknuo kako nakon ove odluke o povećanju naknada za obnovljive izvore u idućoj i dobrom dijelu 2019. godine neće biti potrebe za daljnjom korekcijom.
Prihvaćeno je Drugo izvješće o provedbi Plana ulaganja za Europu u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac pojasnila je da je Plan ulaganja za Europu usmjeren na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredstava. Cilj mu je mobilizirati ulaganja u iznosu od najmanje 500 milijardi eura do 2020. godine i to putem
Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).
Ministrica Žalac navela je da je dosad u Republici Hrvatskoj odobreno sedam projekata, od čega pet tijekom drugog izvještajnog razdoblja od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine. Istaknula je da je u drugom izvještajnom razdoblju identificirano i 8 potencijalnih ulagačkih projekata koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine.
Procijenjena ukupna vrijednost ulaganja koja bi se mogla potaknuti uz podršku EFSU-a ovim projektima iznosi preko 4 milijarde eura.
Dana je suglasnost Koprivničko-križevačkoj županiji za zaduženje kod Podravske banke d.d. Koprivnica u iznosu od 8 milijuna i 190 tisuća kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje investicija u školstvu.
Također, dana je suglasnost Općini Kloštar Ivanić za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d.u iznosu 11 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnih projekata dogradnje i opremanja Dječjeg vrtića u Naftaplinskoj ulici i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta u naselju Čemernica Lonjska.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i pokroviteljstvo nad Hrvatskim danima sigurnosti 2017. „Domovinska sigurnost“, koji će se održati u Opatiji, od 11. do 13. listopada 2017. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
