Danas je u Banskim dvorima održana 56. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i tri točke dnevnog reda.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine.
Podsjetio je da su nastavljena pozitivna kretanja svih makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2017. godine, dodavši da je Bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio realni rast od 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Govoreći o proračunskim prihodima, ministar financija kazao je da su u prvih šest mjeseci 2017. godine iznosili 58,3 milijarde kuna, što je na međugodišnjoj razini rast od 3,5 posto. Pritom je istaknuo da su porezni prihodi iznosili 35,1 milijardu kuna, što je rast od 2,4 posto.
Ministar Marić izvijestio je da su prihodi od poreza na dohodak iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je na međugodišnjoj razini smanjenje za 8,3 posto, pojasnivši da to još uvijek iznad plana i posljedica je porezne reforme čiji je primarni cilj bio porezno rasterećenja rada i oporezivanja poduzeća.
Prihodi od poreza na dobit u prvih šest mjeseci iznosili su 4,9 milijardi kuna, što je povećanje za 16,5 posto, dok su prihodi od PDV-a iznosili 21,4 milijarde kuna, što je rast od 4,6 posto. „Tu također imamo značajne efekte porezne reforme, odnosno korekcije sniženih stopa“, pojasnio je ministar Marić.
Od posebnih poreza, odnosno trošarina, prikupljeno je 6,7 milijardi kuna, što je određeno smanjenje prvenstveno kod trošarina na duhan. Ministar Marić podsjetio je da su se lani u istom razdoblju zbog izmjena u trošarinama na duhanske proizvode pojačano izdavale markice, a taj bi efekt do kraja godine trebao iščezavati.
Ministar je izvijestio i da su prihodi od doprinosa iznosili 11,3 milijarde kuna, objasnivši da se radi o povećanju od 3,6 posto.
Što se tiče rashoda državnog proračuna u prvoj su polovici godine, ministar je pojasnio da su izvršeni u iznosu od 59,9 milijardi kuna.
„Rashodi za zaposlene u prvih šest mjeseci izvršeni su u iznosu od 12,9 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 336 milijuna kuna, najvećim dijelom zbog dogovora sa sindikatima državnih službenika i odluke Vlade da i zaposlenima u javnom sektoru od veljače osnovica plaća raste za 2 posto“, pojasnio je ministar Marić.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje za 196 milijuna kuna. „Ovo povećanje je dobrim dijelom zbog isplate duga koji je zdravstveni sustav imao prema veledrogerijama“, dodao je ministar financija.
Ministar je izvijestio da su financijski rashodi izvršeni iznosu 5,2 milijarde kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjenje za 226 milijuna kuna.
Povećani su rashodi za naknade građanima i kućanstvima, i to za 250 milijuna kuna, na 18,6 milijardi kuna, jer je već provedena jedna od dvije planirane indeksacije mirovina u ovoj godini.
Ministar Marić je kazao i da je Državni proračun u prvih šest mjeseci ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. „Kada se dodaju i izvršenja izvanpororačunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava ostvaren je nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina, a to je da je proračun opće države u suficitu od 35 milijuna kuna“, istaknuo je.
Naglasio je da su ti su rezultati snažna poruka kako se vode javne financije, koju je prepoznala i međunarodna zajednica te je Hrvatska po prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga. „Prepoznala su to i financijska tržišta i u prvom je polugodištu država izdala dvije obveznice - jednu međunarodnu desetogodišnju uz najniži trošak te jednu na domaćem tržištu, također uz najniži trošak i najdulju ročnost, od 15 godina“, dodao je ministar.
„Možemo očekivati da ćemo ovu godinu završiti i bolje nego što smo planirali“, naglasio je ministar Marić, kazavši kako se procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da je intencija Zakona o lokalnim porezima, kao i cijele porezne reforme bila pod jedan zakonski okvir staviti sve izvore prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ministar je kazao da predstavljanje toga zakona „nije najsjajnije provedeno“ jer su pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali pomalo zbunjujuće. „Procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu“, dodao je.
Ovim izmjenama Zakona u bitnome brišu se odredbe o porezu na nekretnine, kao lokalnom porezu jedinica lokalne samouprave, koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim se provodi usklađenje s odredbama Direktive Vijeća od 6. prosinca 2016. u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (tzv. DAC5). Rok za implementaciju navedene direktive je 31. prosinca 2017. godine.
Ministar Marić pojasnio je da se novim zakonskim odredbama propisuje mogućnost pristupa Porezne uprave informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, a koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Ti podaci se odnose na stvarne korisnike posredničkih struktura - razni financijski aranžmani, udjeli u vlasništvu te udjeli u kapitalu.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila je Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, kazavši da je on jedna od mjera u Nacionalnom programu reformi, s ciljem uklanjanja identificiranih problema.
Prijedlogom zakona predlaže se uređivanje sustava strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama, odnosno priprema, izrada, provedba, izvještavanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela.
Isto tako predlaže se izrada Nacionalne razvojne strategije za razbolje od 10 godina koja će sadržavati dugoročnu viziju razvoja Republike Hrvatske te definirati razvojne smjerove i strateške ciljeve koji će se detaljnije razrađivati u nacionalnim planovima te planovima jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave.
Ministrica Žalac istaknula je da se provedbom ovog Prijedloga zakona očekuje niz poboljšanja u oblikovanju i provedbi javnih politika s učincima na razvoj Republike Hrvatske.
Prijedlog zakon osigurava standardizaciju postupaka strateškog planiranja, uspostavljanje jasne hijerarhije između dokumenata strateškog planiranja i njihovu poveznicu s proračunom, osnaživanje institucionalnih kapaciteta za upravljanje razvojem i sustavno praćenje provedbe dokumenata strateškog planiranja.
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (EU), kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu (EU).
Raspravljalo se i o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o europskim radničkim vijećima (EU), Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu te o Prijedlogu zakona o upravnoj inspekciji.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2017.-2021., koji obuhvaća medicinske, javnozdravstvene, obrazovne i mjere društvene zajednice, uzimajući u obzir obrazovna, etička i pravna načela, socijalne i ekonomske čimbenike, važnost suradnje različitih partnera/dionika, kako bi se uspostavilo koordinirano sinergističko sudjelovanje svih segmenata društva u suzbijanju i sprečavanju HIV/AIDS-a.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da je glavni cilj Programa osigurati i dalje nisku razinu pobola od HIV infekcije i AIDS-a te do 2021. godine ostvariti preduvjete za završetak epidemije u Republici Hrvatskoj, što znači da je 90 posto zaraženih osoba dijagnosticirano, 90 posto dijagnosticiranih uzima antiretrovirusne lijekove i 90 posto liječenih ima nemjerljivu viremiju.
Obrazlažući Odluku o osnivanju Vijeća za genetski modificirane organizme, ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je dosadašnjim članovima Vijeća istekao mandat.
Vijeće za genetski modificirane organizme je znanstveno stručno tijelo koje se sastoji od sedamnaest članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog tijela za zaštitu prirode, zaštitu okoliša, znanost, zdravlje, poljoprivredu i šumarstvo te gospodarstvo, na vrijeme od četiri godine. Ministar Kujundžić kazao je da Vijeće prati stanje i razvoj na području korištenja genetske tehnologije i uporabe GMO-a, prati stručno-znanstvena postignuća i daje mišljenja i poticaje u vezi s uporabom genetske tehnologije i uporabom GMO-a, daje mišljenja u svezi sa socijalnim, etičkim, tehničkim i tehnološkim, znanstvenim i drugim uvjetima korištenja GMO-a.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je Ministarstvo financija od siječnja do kolovoza 2017. godine zaprimilo više dopisa Zaklade Ana Rukavina, s molbama da im se doniraju sredstva u iznosu od 267.822,51 kuna, odnosno u visini PDV-a ostvarenog u humanitarnoj akciji „Želim život“, održanoj u Zagrebu u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2016. godine. Sredstva se odobravaju na teret Posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, a koristit će se za nabavu seta i lijeka za uređaj za ekstrakorporalnu fotoferezu te za stručno usavršavanje na području hematologije i drugih srodnih specijalizacija, kao i na području alogenične transplantacije matičnim stanicama.
Izmijenjena je i dopunjena Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za kreditno zaduženje Kliničkog bolničkog centra Rijeka, radi financiranja izgradnje objekata i nabave opreme za novu bolnicu na lokalitetu Sušak. Također, dana je suglasnost Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 2018. do 2033. godine za sklapanje Ugovora o kreditu između Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Kliničkog bolničkog centra Rijeka, za kreditno zaduženje, radi financiranja izgradnje objekata i nabave opreme za novu bolnicu na lokalitetu Sušak.
Dana je suglasnost i na Poslovno i financijsko izvješće o radu Agencije za vodne putove za 2016. godinu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zaključaka iz Interpelacije o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja u vezi s učestalom zlouporabom ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, koju je predložilo 28 zastupnika u Hrvatskome saboru.
„Vlada u potpunosti odbacuje navode iz interpelacije koju je predstavio SDP, u našem programu za razdoblje 2016-2020. jedno od temeljnih polazišta je osuda svih nedemokratskih sustava koji su kroz proteklo stoljeće prouzročili tragična stradanja, progone i likvidacije političkih neistomišljenika. To smo u nizu javnih nastupa i navrata vrlo jasno kazali i odbijamo teze o relativizaciji ustaških zločina i prihvatljivosti korištenja znakovlja“ kazao je, predsjednik Vlade.
Govoreći o ploči udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba postavljenu početkom studenoga 2016. u Jasenovcu, predsjednik Vlade je podsjetio da je ploča postavljena u spomen na 11 poginulih hrvatskih branitelja. Naveo je njihova imena i u ime Vlade još jednom izrazio pijetet prema njihovoj žrtvi i suosjećanje s njihovim obiteljima, kao i sa svim drugim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.
„Ključno je da su riječi koje se nalaze u statutu ove udruge upisane u Registar udruga nakon modifikacije statuta u travnju 2003. godine. Međutim, za nas je sasvim jasno da se taj pozdrav predominantno vezuje uz ustaški režim. Zbog toga je taj dio sadržaja na ploči neprihvatljiv u Jasenovcu. Zbog toga je i došlo do kontakta predstavnika Vlade s udrugama i ploča je premještena na spomen obilježje 'Trokut' u Novsku“, pojasnio je Plenković.
Predsjednik Vlade je istaknuo važnim, a to je sukladno i Vladinoj odluci o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima, da Vlada to pitanje želi regulirati dugoročno i cjelovito, sustavno, institucionalno i zakonski.
Najavio je da će na današnjoj sjednici vrlo jasno dati zadaću članovima Vijeća da intenziviraju rad i ubrzaju preporuke za precizno zakonsko reguliranje ovog pitanja.
„Iz svega navedenog u našem odgovoru predlažemo Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zaključaka Interpelacije 28 zastupnika Kluba SDP-a“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
