S današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske Saboru je upućen Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Obrazlažući Prijedlog zakona, ministar financija Zdravko Marić pojasnio je nedostatke osnovne raspodjele poreza na dohodak jer se primjenjuje na samo 207 jedinica lokalne samouprave, od ukupno njih 556. Na ostalih 349 jedinica lokalne samouprave primjenjuje se posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 jedinice imaju status potpomognutog područja, dok 35 jedinica imaju status brdsko-planinskog područja, a 50 jedinica lokalne samouprave je na području otoka. „Ni jedna od navedenih 349 jedinica lokalne samouprave, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, ne izdvaja u fond za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije“, kazao je ministar.
Nadalje, pojasnio je ministar Marić, županijama s područja 299 jedinica lokalne samouprave, od toga su 264 jedinice sa statusom potpomognutog područja i 35 jedinica brdsko-planinskog područja, pripada samo 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od dvadeset županija samo Istarska i Primorsko-goranska županija nemaju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak. „To znači da niti jedna županija nema udio u porezu na dohodak od 16,5 posto sa cijelog svog područja, osim Grada Zagreba“, rekao je ministar.
Ovim Zakonom namjerava se na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Također se namjerava definirati sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, dok će se u okviru drugih zakonskih propisa poticati regionalni razvoj i demografska obnova.
Govoreći o ključnim izmjenama Zakona, ministar je naveo da se prihod od poreza na dohodak u cijelosti prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u 2016. godini je iznosio 368,8 milijuna kuna. Nadalje, 16 posto udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, što je u 2016. godini iznosilo 1,6 milijardi kuna, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.
Ministar financija pojasnio je da je raspodjela prihoda od poreza na dohodak pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela na način da je udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu od poreza na dohodak 60%, udio županije 17% , udio za decentralizirane funkcije 6% te udio za fiskalno izravnanje 17%.
„Ukupni neto efekt predloženog zakona bit će 1,4 milijarde kuna“, kazao je ministar Zdravko Marić.
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Govoreći o osnovnim pitanjima koja se uređuju Konačnim prijedlogom zakona, ministar financija Zdravko Marić naveo je da se propisuju mjere, radnje i postupci koje obveznici (banke i dr.) i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, snižava se prag ograničenja poslovanja s gotovinom sa 105 tisuća kuna na 75 tisuća kuna za pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Uspostavlja se Registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske. Propisuje se prikupljanje podataka o izvoru sredstava za gotovinske transakcije u vrijednosti od 200 tisuća kuna i većoj, a uvedena je i nova definicija pojma „politički izložene osobe“.
Uvažavajući primjedbe iznesene tijekom rasprave u Hrvatskom saboru, u članku 46. stavku 3. u popisu politički izloženih osoba koji je preuzet iz Direktive (EU) dodana je nova točka 10. koja glasi: „općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj“. Članak 52. izmijenjen je i dopunjen na način da su dodani novi stavci 6., 7. i 8. kojima je uvedena mogućnost utvrđivanja i provjere identiteta stranke na daljinu na temelju video elektroničke identifikacije u svrhu uspostavljanja poslovnog odnosa (npr. otvaranje računa). Također, ministar financija donosi pravilnik kojim propisuje minimalne tehničke uvjete koje moraju ispunjavati sredstva video elektroničke identifikacije koja će obveznici (banke i dr.) koristiti u svrhu video elektroničke identifikacije stranke.
Donesena je Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izvijestila je da iz popisa stanovništva 2011. godine proizlazi da je hrvatsko društvo, s udjelom od 17,7% osoba starijih od 65 godina "staro društvo" te da po udjelu starijih osoba u populaciji nadilazi prosjek Europske unije (17%). Dodala je da navedeni demografski pokazatelji govore da je Hrvatska zakoračila u "demografsku starost".
Kako bi se starijim osobama, koje su u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno osjetljiva kategorija korisnika, omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu društvenu uključenost, potrebna je uspostava cjelovitog pristupa i dugoročne strategije socijalne skrbi.
Ministrica Murganić naglasila da je glavni povod za izradu Strategije bio osigurati višu razinu kvalitete socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj što je među ostalim omogućilo da pružatelji usluga mogu koristiti sredstva iz fondova EU za financiranje usluga za starije osobe u zajednici koje nisu obuhvaćene Zakonom o socijalnoj skrbi. Strateški okvir podijeljen je u tri područja unutar kojih su definirani ciljevi, mjere, aktivnosti, nositelji, rokovi, indikatori provedbe te potrebna financijska sredstva.
Vlada je usvojila i Nacionalnu strategiju za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je da je cilj Nacionalne strategije povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda i edukacija učenika u cilju smanjenja otpada od hrane. Ciljana skupina su učenici u osnovnim i srednjim školama kojima se u okviru
Školske sheme raspodjeljuje voće i povrće te učenici od 1. do 4. razreda u osnovnim školama kojima se raspodjeljuje mlijeko i mliječni proizvodi.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova predstavila je Prijedlog nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2021. godine, pojasnivši da se radi o dokumentu kojim se utvrđuje smjer međunarodne razvojne i humanitarne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2021. godine, kao i globalni okvir, kapaciteti i izazovi te zemljopisni i sektorski prioriteti hrvatske politike razvojne suradnje.
Donošenje Nacionalne strategije je preduvjet za izradu godišnjih provedbenih programa koji će omogućiti realizaciju projekata međunarodne razvojne suradnje nacionalnih resornih tijela. Dokument je temeljen na ciljevima međunarodne razvojne politike koja koristiti financijske i nefinancijske kapacitete kako bi se dugoročno i trajno suzbilo globalno siromaštvo i stvaranje ovisnosti o pomoći te pomoglo osobama, zajednicama, državama i regijama u preuzimanju odgovornosti za vlastiti napredak.
Potpredsjednica Vlade Pejčinović-Burić kazala je da je položaj Republike Hrvatske u globalnim okvirima razvojne politike određen veličinom, kapacitetima i izazovima nove zemlje davateljice, ali i iskustvom poslijeratne tranzicije koje je prepoznato kao dodana vrijednost u razvojnoj politici. Donošenjem Nacionalne strategije nastavit će se ugrađivati vlastita tranzicijska iskustva u razvojni instrumentarij Europske unije, a na globalnoj razini omogućiti prenošenje iskustva vlastitog razvoja zemljama koje prolaze kroz slične izazove tranzicije.
Obrazlažući Prijedlog zaključka u vezi s potpisivanjem Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022., ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da se njime predlaže prihvaćanje Prijedloga ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022., a sukladno članku 13. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da se programske obveze Hrvatske radiotelevizije te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje utvrđuju ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske, koji sadrži vrstu, opseg i sadržaj svih javnih usluga koje Hrvatska radiotelevizija pruža prema ovom Zakonu.
U Ugovoru se, pojasnila je ministrica, razrađuju misija, vrijednosti i načela HRT-a. Ugovor sadrži kvalitativno izražene zahtjeve za javne usluge koje je HRT obvezan pružati u ugovorenom razdoblju.
Ministrica je pojasnila da Ugovor osobito uređuje radijske i televizijske kanale koje HRT emitira, njihovu vrstu, svrhu i programsku osnovu, broj vrstu i sadržaj internetskih stranica i portala HRT-a, programske obveze sukladno Zakonu te dodatne obveze u odnosu na međunarodne sadržaje, sadržaje namijenjene nacionalnim manjinama i manjinskim skupinama, zaštitu i očuvanje audio i audiovizualne građe, dijalog s javnošću i jačanje svijesti o javnim vrijednostima, obveze informiranja u hitnim situacijama. Također, Ugovorom se uređuje glazbena proizvodnja HRT-a, pitanja tehnološkog razvoja javne radiotelevizije, financiranje strateških projekata i drugih ulaganja, mjerila i postupak za provedbu testa javne vrijednosti javnih usluga te uvrštavanje sportskih događaja u programe HRT-a, on-line usluge koje ispunjavaju kriterije iz Zakona.
Ministrica Obuljen Koržinek navela je da se HRT obvezuje proizvoditi program i emitirati ga na četiri televizijska, tri nacionalna radijska i osam regionalnih radijskih mreža, i to u skladu sa Zakonom o HRT-u i ostalom zakonskom regulativom.
Dana je suglasnost za sklapanje Ugovora o pružanju usluga uspostave, operativnog vođenja i održavanja centralnog sustava za razmjenu strukturiranih računa u elektroničkom obliku za središnja tijela državne uprave. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić pojasnila je da se ovim Ugovorom uspostavlja sustav koji će omogućiti razmjenu i zaprimanje elektroničkih računa među tijelima državne uprave.
Prihvaćeno je Godišnje izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu te Izvješće o radu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža za 2016. godinu.
Također, Vlada je prihvatila i Izvješće o radu Upravnog vijeća Hrvatske akreditacijske agencije za 2016. godinu te Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, za srpanj 2017. godine.
Obrazlažući Prijedlog zaključka o imenovanju izaslanstva Republike Hrvatske na 10. europskom regionalnom sastanku Međunarodne organizacije rada, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević izvijestila je da se u Istanbulu se od 2. do 5. listopada 2017. godine, održava 10. Europski regionalni sastanak Međunarodne organizacije rada na kojem će sudjelovati Republika Hrvatska. Dodala je da je prema pravilima Međunarodne organizacije rada, vlada svake države dužna imenovati i podmiriti troškove boravka na regionalnom sastanku.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad 16. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza, koja će se održati u Zagrebu, 6. studenoga 2017. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
