Danas je u Banskim dvorima održana 62. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točaka dnevnog reda.
Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kojim se utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG), te način i uvjeti za upis u Upisnik OPG-a, odgovornost i prava nositelja OPG-a i članova OPG-a, nadležna tijela i nadzor u primjeni Zakona.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak pojasnio je da je Prijedlog zakona temeljni propis za OPG, kao organizacijski oblik poljoprivrednika te se on predlaže kako bi se ostvarili ciljevi, od održivog razvoja, načela opće sigurnosti hrane, očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa, uz unapređenje i očuvanje konkurentnosti te jačanje društvene, socijalne i gospodarske i ekološke uloge OPG-a.
„Ciljana skupina obuhvaća preko 62 tisuće OPG-a koji imaju nositelje mlađe od 56 godina te kvalitetan obujam poljoprivredne proizvodnje, a koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima kako bi nastavili svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade te ih postupno usmjeriti profesionalizaciji i edukaciji“, rekao je državni tajnik.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ministar uprave Lovro Kuščević kazao je da se ovim izmjenama Zakona želi postići još bolja kohabitacija između predstavničkog i izvršnog tijela u jedinicama lokane i područne (regionalne) samouprave.
Ministar Kuščević izvijestio je su ovim izmjenama Zakona smanjeni rokovi u kojima se ne može raspisati referendum za raspuštanje čelnika tijela općine, grada ili županije. Taj rok se skraćuje na 6 mjeseci te se propisuje da se referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika ne smije raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv.
Nadalje, omogućuje se da član predstavničkog tijela ima pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela. Regulira se i pitanje naknada članova predstavničkih tijela na način da član dobiva naknadu po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan.
„Također omogućili smo da više jedinca lokalne samouprave mogu formirati jedinstvene upravne odjele za zajedničko obavljanje poslova poput računovodstvenih poslova i slično“, kazao je ministar Kuščević.
Jedno od zakonskih rješenja kojima se dodatno jača uloga predstavničkog tijela u odnosu na izvršno je i propisivanje ovlasti predstavničkog tijela za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, koja po važećem Zakonu pripada općinskom načelniku i gradonačelniku.
Ministar Kuščević pojasnio je da su regulirana prava osobe koja dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te njihovih zamjenika obavlja volonterski da ne može promijeniti način obavljanja dužnosti (u profesionalno) u godini održavanja redovnih lokalnih izbora, a sve kako bi se spriječilo da veliki broj dužnosnika ima naknadu 6+6, što onda opterećuje proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Što se tiče financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovim se Zakonom utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim Zakonom nije propisano. Propisuje se i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, i to u vidu njihovog razrješenja, isto kao i za slučaj da podneseni prijedlog proračuna povuče prije usvajanja istoga, a ne predloži predstavničkom tijelu novi prijedlog proračuna u roku koji omogućava njegovo donošenje.
Nadalje, detaljnije se razrađuje sam način financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naročito u situaciji kada ne bude donesen proračun.
U dijelu koji se odnosi na raspuštanje predstavničkog tijela, ovim se Zakonom utvrđuje novi razlog za raspuštanje, i to ako predstavničko tijelo u tekućoj godini ne donese proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju, te ukoliko ne donese proračun do proteka roka privremenog financiranja.
U važećem Zakonu nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju razlog je za primjenu instituta istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika koji su izabrani zajedno s njima.
Ovim se Zakonom redefinira i taj institut te se, nastavno na prethodno navedeni razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, odnos između predstavničkog i izvršnog tijela u slučaju kada se ne donese proračun niti odluka o privremenom financiranju razdvaja u dva koraka.
Prvi je korak raspuštanje predstavničkog tijela iz prethodno navedenog razloga, a drugi istovremeno raspuštanje predstavničkog i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika u slučaju ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja.
Ministar Kuščević ocijenio je da se radi o kvalitetnom prijedlogu izmjena Zakona koji će pridonijeti većoj političkoj stabilnosti, jačoj suradnji predstavničkog i izvršnog tijela u jedinicama lokane i područne (regionalne) samouprave te boljem neposrednom odlučivanju građana.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra da se radi o pozitivnim izmjenama koje će dovesti do svrhovitijeg odnosa između neposredno izabranih čelnika lokalne samouprave i predstavničkih tijela.
Govoreći o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pojasnio je da njime prestaje važiti Zakon o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te Centar prestaje s radom, a njegovu imovinu, opremu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze te djelatnike preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
„Time bi se postiglo povećanje učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima, objedinjavanje poslova te će se ostvariti uštede u proračunu Republike Hrvatske“, naglasio je ministar Ćorić.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman predstavila je Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2017. do 2020. godine.
Glavni je cilj Nacionalnog programa je osnažiti potrošača tako da postane aktivni sudionik na tržištu, te unaprijediti integraciju potrošačkih prava kroz sve sektorske politike, što će se postići izgradnjom kvalitetnog i modernog regulatornog okvira, učinkovitim nadzorom nad tržištem, brzim i ekonomičnim rješavanjem potrošačkih pritužbi i sporova kao i daljnjim jačanjem institucionalnog okvira za zaštitu potrošača, aktivnijom ulogom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi politike zaštite potrošača, jačanjem neovisnosti i reprezentativnosti udruga za zaštitu potrošača, permanentnom edukacijom i informiranjem potrošača i trgovaca te unaprjeđenjem suradnje svih dionika ove politike.
Mikuš Žigman izvijestila je da je kupnja putem interneta sve popularnija te je nužno osigurati mjere koje će pridonijeti da se potrošači osjećaju sigurno kod kupovine putem interneta u smislu da mogu jednostavnije i brže ostvarivati svoja potrošačka prava te da su proizvodi koje kupuju sigurni. Kazala je da će se u nacionalno zakonodavstvo prenijeti Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o putovanjima u paket aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima, kojom će se osuvremeniti i područje zaštite putnika prilikom kupovine usluga paket putovanja.
Obrazlažući Odluku o osnivanju Vijeća za djecu, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić kazala je da je Vijeće savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske sa zadaćom da trajno prati ostvarivanje Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine te koordinira i usklađuje rad državnih i ostalih tijela pri ostvarivanju planiranih mjera i aktivnosti.
Ovom Odlukom propisuje se da Vijeće ima predsjednika i 26 članova koji čine tijela i organizacije koji u svom djelokrugu ili nadležnosti imaju poslove u vezi zaštite i promicanja prava djece. Ministrica Murganić pojasnila je da se propisuju i zadaće Vijeća, osobito praćenje primjene Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih akata te postojećih propisa koji se odnose na zaštitu djece. Također, prati se i provođenje nacionalnih programa za djecu u drugim državama članicama Europske unije te ostali poslovi vezani uz promicanje prava djece.
Vlada je izmijenila Uredbu o Hrvatskom viznom informacijskom sustava, a donijela je i Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.
Prihvaćeno je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2016. godinu, a raspravljena je i Odluka o doprinosu Republike Hrvatske Kriznom uzajamnom fondu Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad 40. međunarodnim sajmom knjiga i učila – INTERLIBER, koji će se održati u Zagrebu, od 7. do 12. studenoga 2017. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
