„Najvažnija osobina rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose smanjivanju javnog duga i zaduženosti Republike Hrvatske“, istaknula je potpredsjednica Dalić.
S današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske Saboru je upućen Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, s prijedlogom projekcija za 2019. i 2020. godinu te Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da će deficit opće države biti na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.
Govoreći o prihodima, ministar je izvijestio da ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. projicirani su u iznosu od 129 milijardi kuna, što predstavlja rast od 6,1% u odnosu na plan 2017.
Porezni se prihodi sljedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je ministar Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.
Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija.
Porez na dobit u 2018. projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirani su na 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega su na oko 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu, rekao je ministar Marić.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.
Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju za preko 700 milijuna kuna prema 2017.
„Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijarde kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, 'otpada' na poljoprivredu“, kazao je ministar, podsjetivši kako 2018. godine više neće biti stavke za restrukturiranje brodogradnje.
Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna.
Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine, jer Vlada predviđa dvije indeksacije, prosječno oko 2 posto u cijeloj godini ili što je veći trošak za 1,42 milijarde kuna.
Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su na 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na 4 milijarde kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje.
„Kada se na sve te brojeve pridoda i 6 izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deficita opće države od 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna“, istaknuo je ministar financija.
„Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka i još poboljšanja rezultata započetog 2016. nastavljenog 2017. i sada idemo još dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a“, naglasio je.
Dodao je i kako je ova Vlada započela „jako bitan i važan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017 na dalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, oko 3 postotna boda godišnje i dolazimo do vrlo pozitivnih razina, u 2018. na 76,6 posto, 2019. na 73,4 posto i onda 2020. ispod 70 posto BDP-a“.
„Ovo je bazni scenarij, može biti i još snažniji pad, a to ovisi o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktivacije državne imovine“, istaknuo je ministar Marić.
Ministar Zdravko Marić predstavio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna.
Pritom je istaknuo da su uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, posebno na kamatnim rashodima
Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica.Transfer HZZO-u za povećane troškove za bolovanja iznosi, pak, 137,7 milijuna kuna, KBC-u Split za projekt energetske učinkovitosti dodjeljuje se 27,2 milijuna kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja 174 milijuna kuna za zaposlene, uslijed više osnovice za plaće u javnim službama.
Ministarstvo prometa dobit će dodatnih 100 milijuna kuna za županjske uprave za ceste, Ministarstvo rada 90 milijuna kuna zbog prestanaka smanjenja mirovina po posebnim propisima za 10 posto, a Ministarstvo financija 80 milijuna kuna za štete nastale elementarnim nepogodama.
Još 45 milijuna kuna preraspodjeljuje se MUP-u za pokriće rashoda izrade plativih iskaznica, 32,2 Ministarstvu vanjskih poslova za diplomatsko konzularna predstavništva, a ministarstvu pravosuđa 24,4 milijuna kuna za troškove odvjetnika, sudskih vještaka, i dr.
Ministarstvo financija dobiva još 21,3 milijuna kuna za transfere za 35 jedinica lokalne uprave u brdsko planinskim područjima, a ministarstvo državne imovine 13,4 milijuna, među ostalim i za kupnju poslovnog objekta.
„Kroz kvalitetnu preraspodjelu postojećih sredstava proračuna činimo značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koje u originalnom proračunu nismo mogli predvidjeti, poglavito elementarne nepogode. Posebno je važno spomenuti da ovu godinu deficit proračuna je manji za 2,5 milijarde kuna u odnosu na originalni plan proračuna, što znači da spuštamo deficit opće države za 2,2 milijarde kuna, odnosno na 0,6 posto BDP-a, što je za gotovo milijardu kuna bolje od povijenih rezultata koji smo imali prošle godine“, zaključio je ministar Marić.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić također se osvrnula na Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, kao i Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.
„Najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose i smanjivanju javnog duga i zaduženosti Republike Hrvatske, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast“, istaknula je potpredsjednica.
Čestitala je ministru financija i cijelom njegovom ministarstvu na odgovornom vođenju fiskalne politike, dodavši da „treba biti svjestan da tome daju doprinos i svi resori i da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove, kako bi se pojedinačno na razini svakog ministarstva pridonijelo ukupnom rezultatu“.
Pozvala je i da „pažnja na kontroli rashoda bude još veća, kako bismo smanjili dug, uravnotežili deficit i stvorili okruženje protuciklične fiskalne politike, koja stvara zalihe za kada i ako dođu lošija vremena, da se tada može reagirati punom snagom i kako bi izbjegli situaciju koja nam se dogodila početkom krize 2008. godine.“
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je Prijedlog zakona o arhivskom gradivu i arhivima, pojasnivši da se radi o prvom od triju zakona u sklopu revizije zakonodavstva u području kulturne baštine. Najavila je da će se u saborsku proceduru biti upućeni i zakoni o knjižnicama te muzejima.
„Osnovni cilj donošenja ovih zakona je omogućiti bolji zakonodavni okvir za očuvanje kulturne baštine u digitalnom vremenu te učinkovito povlačenje sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija vezano uz projekt digitalizacije kulturne baštine“, naglasila je ministrica.
Što se tiče Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, ministrica Obuljen Koržinek kazala je da se najvažniji iskoraci odnose na osposobljavanje arhiva za djelovanje u digitalnom društvu i stoga se ovim Prijedlogom zakona omogućuje transformacija klasičnog u digitalni arhiv. „Za razliku od važećeg Zakona koji datira iz '90-tih godina definira se stvaranje, čuvanje i predaja arhivskog u elektroničkom obliku, a Prijedlogom zakona se stvaraju pretpostavke za preuzimanje tog digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva“, istaknula je.
Ministrica je važnim ocijenila i značajno smanjenje troškova za sve javne ustanove koje su u obvezi čuvanja pohrane arhivskog gradiva, kao i za gospodarstvo.
Pojasnila je da će se Prijedlogom zakona unaprijediti dostupnost i korištenje arhivskog gradiva te se Prijedlogom zakona liberalizira dostupnost gradiva. „Javno arhivsko gradivo bit će dostupno od njegova nastanka, ako zakonom nije drugačije određeno, što do sada nije bilo slučaj“, rekla je ministrica, pojasnivši da se ukida rok od 30 godina nedostupnosti te sukladno Zakonu o prvu na pristup informacijama gradivo postaje odmah dostupno već kod stvaratelja.
Prijedlogom ovog zakona, navela je ministrica, kvalitetno se rješava i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog od 1945. do 1990. godine.
„U tom smislu, podaci o javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. godine dostupni su bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka, s tim da se osobnim podacima, u smislu ovog zakona, ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima u tom razdoblju“, kazala je.
Na kraju, navela je ministrica Obuljen Koržinek kroz dva instrumenta unaprijedit će se obavljanje javne arhivske službe, pojasnivši pritom da se radi o obvezi donošenja Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti, kojim će se u budućnosti operacionalizirati preuzimanje i smještaj arhivskog gradiva nastalog do i nakon 1990. godine, a posebno arhivskog gradiva koje se stvara u digitalnom vremenu. Ovim Prijedlogom zakona uredit će se i postupak imenovanja Hrvatskog arhivskog vijeća.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da se njime predlaže uvođenje povoljnijih uvjeta za ostvarenje potpora za projekte ulaganja mikro-poduzetnika, što znači priznavanje unosa i korištene opreme i strojeva do maksimalno 5 godina starosti, kao i produljenje razdoblja otvaranja novih radnih mjesta s jedne godine na tri godine od početka projekta ulaganja.
Novina je i uvođenje povoljnijih uvjeta za ostvarenja potpora za ICT projekte ulaganja, što znači smanjenje minimalne visine početnog ulaganja sa 150 tisuća eura na 50 tisuća, uz otvaranje minimalno 10 novih radnih mjesta.
Potpredsjednica Dalić kazala je da se uvode i nove potporne mjere za ulaganje putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koja se nalazi u prostoru jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno u skupini jedinica lokalne samouprave koje su prema stupnju razvijenosti razvrstana u potpomognuta područja. To znači, pojasnila je potpredsjednica Dalić, da će se privatni poduzetnici ubuduće moći javiti Ministarstvu državne imovine te zatražiti korištenje neaktivne državne imovine, uz uvjet da u roku od 3 godine investiraju 3 milijuna eura u svoj poslovni projekt za koji im je potrebna ta državna imovina te uz uvjet da vrijednost državne imovine koju će dobiti na korištenje povećaju za 50 posto, a korisniku potpore koji realizira ove uvjete odobrit će se davanje u zakup neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske bez naknade u razdoblju od 10 godina od godine početka ulaganja.
„Po isteku 10 godina, ukoliko su u prve tri godine investirali 3 milijuna eura, odnosno povećali vrijednost državne imovine za 50 posto, moći će tu državnu imovinu i otkupiti“, navela je. Potpredsjednica Dalić izvijestila je da je ovaj Prijedlog zakona raspravljen i s predstavnicima poslovne zajednice te su promjene koje se njime predlažu pozitivno ocjenjene.
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine te Konačni prijedlog zakona o prijenosu mirovinskih prava, a prihvaćeno je i Izvješće o konzultacijama o zaštiti interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
Vlada je donijela Nacionalnu strategiju poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, čiji je cilj razvoj kulture čitanja koja će omogućiti što većem broju pripadnika hrvatskog društva da čita sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je razlog za donošenje predmetne Nacionalne strategije pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti za život.
Ministrica je izvijestila da su Strategijom postavljena tri ključna strateška cilja, a to su uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoj čitalačke pismenost i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala.
Donesena je Uredba o načinu i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, a raspravljena je i Odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju dječjeg vrtića u naselju Pirovac.
Dana je suglasnost na Odluku o dopuni Statuta Pravosudne akademije, kao i na Odluku Županijske skupštine Zadarske županije o izmjenama Odluke o osnivanju lučke uprave za luke županijskog i lokalnog značaja.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad Konferencijom o sigurnosti informacijskih sustava, koja će se održati u Zagrebu, 6. prosinca 2017. godine te nad Međunarodnim interdisciplinarnim znanstveno-stručnim skupom „Međukulturalni i međureligijski dijalog: pozitivno iskustvo Hrvatske u europskom kontekstu“, koji će se također održati u Zagrebu, 21. studenoga 2017. godine.
Izvor: Vlada RH/Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
