Po završetku današnje sjednice Vlade, na kojoj je usvojen prijedlog proračuna za 2018., kao i rebalans proračuna za 2017., ministar financija Zdravko Marić održao je konferenciju za medije na tu temu.
Govoreći o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, istaknuo je da je napravljena kvalitetna preraspodjela unutar pojedinih razdjela, s najvećim naglaskom na segment zdravstva kako bi se sanirale određene obveze KBC-ova i županijskih bolnica za ovu godinu.
Povećana su i sredstva za elementarne nepogode, kao što je bilo najavljeno, sa 20 milijuna kuna na 100 milijuna kuna. Također, povećana su sredstva za Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Što se tiče prihodne strane proračuna, naglasio je da Vlada ostaje pri originalnoj projekciji rasta BDP-a, a to je 3,2 posto. „Međutim, evidentno je da su pojedini porezni oblici, poglavito PDV i porez na dobit, ostvareni u značajno boljem iznosu u odnosu na prvotno planirane tako da smo taj višak poreznih prihoda iskoristili za smanjivanje deficita, a posljedično i duga, odnosno za stvaranje dodatnog prostora za sljedeće etape poreznog rasterećenja“, naglasio je Marić i podsjetio da je ove godine ostvareno porezno rasterećenje u ukupnom iznosu od 2,5 milijarde kuna.
Najvažnijim je istaknuo da je deficit državnog proračuna manji za 2,5 milijarde kuna, što je još niže od rekordno niskog deficita 2016. godine.
Ukupni prihodi proračuna povećani su za 876 milijuna kuna, u odnosu na originalni plan. Istovremeno, rashodi su niži za 1,6 milijardi kuna, što rezultira 2,5 milijardi kuna nižim deficitom.
Što se tiče proračuna za 2018. godinu, planiran je uz gospodarski rast od 2,9 posto, dok je predviđena inflacija od 1,5 posto.
„Temeljem makroekonomskih pretpostavki, a uzevši u obzir i ostvarenje proračuna do danas, planirali smo prihode od 129 milijardi kuna“, kazao je ministar Marić.
Što se tiče rashodne strane, ona je planirana na 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi više u odnosu na postojeći plan za 2017. godinu, prije rebalansa. Pojasnio je da je tu potrebno napraviti razliku. Jedan dio, iz općih primitaka i izvora, odnosno ono što stvara deficit, je povećanje u iznosu od milijardu i 472 milijuna kuna. Sav preostali dio, dakle nešto više od 3,5 milijarde kuna, se odnosi na rashode koji su deficit neutralni i koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih prihoda, odnosno prvenstveno europskih fondova.
Najveće stavke koje se povećavaju u 2018. su mirovine, koje rastu za 1,42 milijarde kuna. Druga stavka su plaće državnim i javnim službenicima, u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Rastu i izdvajanja za Ministarstvo obrane, u smislu povećanja proračuna, kao i za Ministarstvo hrvatskih branitelja. Također, podsjetio je ministar, planirana su i sredstva koja se tiču povećanja izdvajanja za doprinos europskom proračunu, što iznosi oko 347,8 milijuna kuna.
Za iduću godinu, kazao je ministar, projekcija deficita opće države je 2 milijarde kuna odnosno 0,5 posto BDP-a. Podsjetio je da je unazad tri ili četiri godine Hrvatska bila na razinama deficita opće države između 15 i 20 milijardi kuna. „Mi smo, znači, razine deficita od gotovo 20 milijardi kuna sveli na 2 milijarde kuna ove i iduće godine. Za 2019. računamo izbalansirani proračun, a 2020. i suficit proračuna od preko 3,5 milijarde kuna“, naglasio je.
Što se tiče javnog duga, podsjetio je da je prema planu iz Strategije upravljanja javnim dugom bilo predviđeno godišnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za oko 2,5 posto. „Prema ovim brojkama ostvarenja proračuna u 2017. i projekcijama za 2018. mi čak to i ubrzavamo na 3 postotna boda godišnje, čime ćemo do 2020. doći na razinu unutar 70 posto BDP-a“, poručio je ministar Marić.
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
