Predsjednik Vlade: Čin generala Praljka najviše govori o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz BiH

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković obratio se danas javnosti u povodu pravomoćne presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

U ime Vlade Republike Hrvatske izrazio je najdublju sućut obitelji generala Slobodana Praljka. „Njegov čin, kojem smo nažalost svi svjedočili danas, kojim je za vrijeme izricanja presude Žalbenoga vijeća oduzeo sam sebi život, najviše govori o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a i hrvatskome narodu. Vlada Republike Hrvatske još jednom izražava svoju sućut svim žrtvama svih zločina koji su počinjeni u ratu u Bosni i Hercegovini“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
 
„Izražavamo naše nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude kojom su potvrđene kazne za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića“, naglasio je predsjednik Vlade.  
 
Ovom je prigodom još jednom podsjetio, hrvatsku i međunarodnu javnost, na pomoć, potporu i podršku Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je ona bila suočena s velikosrpskom agresijom i kada je bila ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost.
 
„Treba podsjetiti da je Hrvatska potpisala i Washingtonski sporazum, da su predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali Splitsku deklaraciju, kada je omogućeno korištenje teritorija Bosne i Hercegovine u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga, čime je obnovljena hrvatsko-bošnjačka vojna suradnja i uspostava Federacije Bosne i Hercegovine. Hrvatska vojska je, na temelju sporazuma s političkim vodstvom Bosne i Hercegovine, prekinula srpsku opsadu Bihaća, govorimo o prekretničkom značaju za odnos ravnoteže snaga koji je imala operacija Oluja, i time je spriječila ponavljanje najtežih zločina i genocida kao što se dogodio u Srebrenici“, podsjetio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
 
Podsjetio je i da je Hrvatska vojska u savezništvu s Armijom Bosne i Hercegovine i Hrvatskim vijećem obrane oslobodila veliki dio teritorija Bosne i Hercegovine, čime je zaustavljen rat i čime je omogućen Daytonsko-pariški mirovni sporazum.
 
„Hrvatska je, ujedno, niz godina pružala utočište stotinama tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, neovisno koje su nacionalnosti bili. Bila je, ujedno, i među državama koje su prve međunarodno priznale Bosnu i Hercegovinu. Želim podsjetiti da samostalnosti Bosne i Hercegovine ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. godine zajedno s Bošnjacima stvorili temelje za neovisnost i samostalnost Bosne i Hercegovine“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Kada je riječ o ovom konkretnom predmetu pred Haaškim sudom, predsjednik Vlade naglasio je da se Republika Hrvatska tri puta nastojala uključiti u postupak kao prijatelj suda, prvi puta 2006., potom 2016. i konačno 2017. u žalbenom postupku. Međutim, Sud je odbio te zahtjeve Republike Hrvatske.
 
Posebno važnim za Republiku Hrvatsku istaknuo je što je Žalbeno vijeće, još u srpnju 2016. godine kada je odbilo zahtjev Hrvatske u postupku za uključenje u svojstvu prijatelja suda, protumačilo sadržaj prvostupanjske presude iz 2013. godine na način da je reklo da u prvostupanjskoj presudi Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u onome što se naziva udruženi zločinački pothvat i nije ih osudilo krivim za bilo koji zločin.
 
„Pri tome je potvrđeno da u nadležnosti ovoga Suda nije utvrđivanje odgovornosti države te da se zaključci Raspravnoga vijeća ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske“, naglasio je predsjednik Vlade.
 
„Vlada Republike Hrvatske smatra kako se ovom presudom na pogrešan način aludira na ulogu hrvatskoga državnog vrha u ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini devedesetih godina“, istaknuo je. Pojasnio je da se pritom misli na neuvažavanje argumenata iz žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku odluku, koja se odnosi na kvalifikacije o UZP-u. Vlada smatra da državni vrh u tim ratnim događanjima nije ni na koji način mogao biti povezan s onim činjenicama i onim interpretacijama kako su nastojale biti rastumačene i interpretirane u presudi iz 2013.
 
„Istodobno želimo kazati kako je apsurdno da niti u jednoj pravomoćnoj presudi Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju za Bosnu i Hercegovinu nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u UZP-u usmjerenom na uspostavu Velike Srbije, a kroz počinjenje niza niza najtežih zločina na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine, čemu smo imali prigodu svjedočiti prošloga tjedna kada je izrečena kazna doživotnog zatvora Ratku Mladiću“, upozorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
 
Dodao je da će Vlada Republike Hrvatske, u svjetlu svega navedenoga, razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila određene navode iz današnje presude.
 
„Želim još jednom jasno poslati poruku podrške opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.  Želim poslati i poruku  i okrenutosti budućnosti prijateljskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini čiji teritorijalni integritet respektiramo i za koji smo se kao država zalagali sve ove godine od neovisnosti i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U svim našim aktivnostima suradnje vodit ćemo računa o tome da i dalje budemo najveći zagovornik europskoga puta Bosne i Hercegovine“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
 
Odgovarajući na pitanja novinara, istaknuo je kako Vlada smatra da je dio presude, koji se odnosi na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata iz BiH, a koji u prvostupanjskoj presudi dovodi u vezu vodstvo  Republike Hrvatske, u cijelosti nepravedan i neutemeljen i kosi se s povijesnom istinom i činjenicama i stoga je u političkom smislu takav segment tumačenja drugostupanjske presude Hrvatskoj neprihvatljiv.
 
Što se tiče presude Milanu Martiću, gdje je vrlo jasno postojala UZP poveznica s tadašnjim vodstvom Srbije, predsjednik Vlade poručio je da iznenađuje što taj isti sud to nije vidio i za Bosnu i Hercegovinu prošloga tjedna. Dodao je kako smatra da svi oni koji su živjeli taj period i koji znaju što se zbivalo i odakle su procesi krenuli i na koji način je vođena agresija i politika tadašnjeg Miloševićevog režima, od Slovenije, Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine i Kosova, sasvim je jasno da je to bit cijelog procesa i glavni razlog brojnih žrtava koje su se dogodile u svim državama nastalih raspadom bivše SFRJ.
 
Novinare je zanimalo smatra li predsjednik Vlade da će ova presuda imati utjecaj na buduće odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH. Kazao je kako misli da neće. „Mislim da je odnos između Hrvatske i Bosne i Hercegovine odnos povjerenja, odnos partnerstva, odnos međusobnog uvažavanja i potpore. Tu će politiku Republika Hrvatska nastaviti voditi. Želimo biti okrenuti budućnosti, pomirbi, stabilnosti i satisfakciji svih žrtava svih kaznenih djela i zločina koji su se dogodili na području Bosne i Hercegovine. Siguran sam da većeg zagovornika za daljnji reformski napredak i europski put Bosne i Hercegovine od Hrvatske u međunarodnoj zajednici zasigurno nema. Mi ćemo takvu politiku, kroz otvoreni dijalog i suradnju, nastaviti s Bosnom i Hercegovinom“, poručio je.
 
Što se tiče položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ponovio je da je on je jedan od tri konstitutivna naroda, koji ima svoju ulogu, svoj položaj i prava, naglasivši da očekuje da sva ta prava budu zajamčena i respektirana od strane druga dva konstitutivna naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.
 
„Kada je riječ o mehanizmima koji su nam na raspolaganju, ovo je zadnja presuda haškog suda kao takvog, ali ostaju elementi za reviziju postupka. S druge strane politički mehanizmi su pokretanje ovog postupka pred Vijećem sigurnosti, koje je utemeljitelj suda za bivšu Jugoslaviju“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Upitan je li došlo do sigurnosnih propusta u Haaškoj sudnici, predsjednik Vlade je ustvrdio da nije uobičajeno da se tako nešto događa u sudnici, pogotovo u sudnici Međunarodnog kaznenog suda, dodavši da je na Sudu i njihovim sigurnosnim službama da ocijene kako je do ovoga propusta došlo.
 
Što se tiče odnosa Vlade prema šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Plenković je podsjetio na potporu Vlade Republike Hrvatske u smislu dokumentacije koja je bila potrebna, konzultacija tijekom godina koliko je proces trajao, posjeta u Haagu, od ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića koji je u kolovozu boravio u Haagu, do diplomatske predstavnice i konzularnih službenika koji su sve ove godine bili angažirani, neovisno o tome koja  je Vlada imala mandat. „Nismo razmatrali tehnička pitanja koja bi se odnosila na prijevoz, ali bit ćemo u kontaktu kao i dosad i vodit ćemo računa o njima osobito u ovako zahtjevnom trenutku i posebno nakon ovoga što se dogodilo u sudnici“, kazao je.
 
Predsjednik Vlade novinarima je kazao da je vrlo emotivno doživio čin generala Praljka. „Izrazito emotivno i ja i svi članovi Vlade koji smo bili ovdje. Iskreno, izuzetno nam je žao. To pokazuje toliki stupanj uvjerenosti kod Slobodana Praljka da je sve ono što je radio -  radio s ciljem da radi dobro za hrvatski narod. Ovakav čin ne sjećam se da je uopće viđen. Mislim da predstavlja još jednu njegovu poruku svima da učinimo sve da se presuda koju je on očito smatrao nepravednom i neprihvatljivom i njene eventualne posljedice na hrvatski narod, osobito u BiH, ne učini onakvom kakva je mogla izgledati u današnjem trenutku“, poručio je.
 
Predsjednik Vlade Plenković ponovio je da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, zajedno s hrvatskim narodom i braniteljima najzaslužniji što danas imamo neovisnu Hrvatsku, kazavši da je njegova politika prema Bosni i Hercegovini uvijek bila usmjerena da se održi njezina teritorijalna cjelovitost. „Ne prihvaćam takve ocjene, naprotiv, povijesna istina pokazat će da je Hrvatska uvijek bila ona koja je podupirala i stajala uz Bosnu i Hercegovinu, kao što to radi danas“, naglasio je.

Istaknuo  je da Hrvatska želi da se odnosi sa svim državama nastalim na području bivše SFRJ razvijaju u duhu dobrosusjedstva, međusobne suradnje i pomirbe. „Hrvatska želi riješiti preostala otvorena pitanja, od kojih su mnoga iz vremena agresije, gdje su bolne rane među narodima. Ali moramo se okrenuti budućnosti, uvijek imati pijetet prema žrtvama, bez obzira iz kojega naroda dolaze, i okrenuti stranicu povijesti i ići prema budućnosti“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

Pisane vijesti | Andrej Plenković