Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na Izboru gospodarstvenika i gospodarskog događaja godine u Hotelu Esplanade u Zagrebu.
Na skupu su proglašeni najbolji mali i srednji poduzetnici u pet kategorija: Uzlet izvoza, Uzlet prihoda, Uzlet dobiti, Uzlet zaposlenosti i Uzlet investicija.
Također, uručene su nagrade i za gospodarski događaj te gospodarstvenika godine prema izboru čitatelja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika te prema izboru stručnog žirija.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
„Dobar dan, sve vas lijepo pozdravljam i zahvaljujem organizatorima – Večernjem listu i Poslovnom dnevniku na drugoj konferenciji Gospodarstvenik godine i petom događaju koji se odnosi na poslovni uzlet naših gospodarstvenika.
Pozdravljam lijepo sve ministre,
saborske zastupnike,
sve poduzetnike, gospodarstvenike,
predstavnike akademske zajednice,
predstavnike medija koji su ovdje s nama!
Dopustite mi, da na ovakvom događaju koji na određeni način rezimira postignuća svih onih koji imaju i hrabrosti, odvažnosti i znanja pronaći pravi projekt, pronaći pravi poslovni plan i program, pozicionirati se na domaćem i europskom i međunarodnom tržištu, kazati nekoliko riječi o pogledu Vlade na godinu koja je iza nas i na izazove koji su pred nama u 2018. godini.
Zasigurno možemo reći da je ovo jedna od najizazovnijih godina od proglašenja hrvatske neovisnosti, a u proteklim godinama sigurno ona koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.
Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani stav i cilj, a to je provoditi program, provoditi ona načela za koja smo se zalagali i u izbornoj kampanji, pretočili ih i u Program rada Vlade i u Nacionalni program reformi. I poduzetnici su u tom kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i prioriteta.
Na samom početku proveli smo poreznu reformu.
Ta porezna reforma, kada je gledamo s odmakom, ne samo da je učinila porezni sustav jednostavnijim, prohodnijim, pravednijim, učinila je i dugoročnu stabilnost poreznoga sustava, porezno je rasteretila ne samo poduzetnike nego i građane. Smanjena je opća stopa poreza na dobit s 20% na 18%.
Uvedena je i snižena stopa od 12% poreza na dobit za najmanje poduzetnike - one s prihodom manjim od 3 milijuna kuna i svi su oni to osjetili u svojim poslovnim aktivnostima u ovoj godini.
Relaksirali smo i određene odredbe poreza na dodanu vrijednost koje se tiču priznavanja troškova osobnog prijevoza i troškova reprezentacije. Sve to je utjecalo na bolje planiranje pa u konačnici i na veće prihode naših gospodarstvenika i poduzetnika.
Snizili smo i stopu poreza na dohodak, povećanjem osobnog odbitka osigurali smo povećanje raspoloživog dohotka građana, a to znači rast plaća. Ljudi imaju veće prihode, a 500.000 građana više ne plaća porez na dohodak.
Na taj način očito je, to se sada više nego jasno vidi, povećana kupovna moć građana. Od toga koristi naravno imaju i poduzetnici i građani, veća je potražnja za robama i uslugama, i u konačnici to se vidi i u gospodarskome rastu. Jasno je da su procijene, ne samo naše, nego i Državnog zavoda za statistiku i međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko 3 %, što nas ohrabruje u pogledu rezultata.
Podsjetit ću da smo snizili proračunske prihode od 2,5 milijarde kuna, ali svejedno deficit proračuna za 2017. je 0,6%, dakle još je niži od onog originalno planiranog. To govori i o fiskalnoj disciplini i o gospodarskom rastu, a i već drugu godinu za redom kontinuirano smo u primarnom suficitu i to na razini koja je najveća među članicama Europske unije.
To znači da se ne zadužujemo za plaćanje kamata već ih plaćamo iz vlastitih prihoda i zbog toga se udio javnog duga u BDP-u smanjuje već drugu godinu za redom i to dvostruko brže nego u drugim brojnim članicama Europske unije.
Mi želimo dalje jačati našu fiskalnu situaciju i smanjivati javni dug. Stoga su i planirani proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. na tragu ne samo naših projekcija iz srpnja već i na tragu jedne odgovorne politike koja ide za tim da već u idućoj godini naš javni dug ide ispod 80 % BDP-a, a da 2020. i godinama koje su pred nama polako idemo prema onom postotku koji je ključan i za ostvarivanje kriterija iz
Maastrichta
Naše aktivnosti fokusirane su i na socijalnu dimenziju.
U ovom proračunu smo uspjeli staviti u fokus i pitanja koja se odnose i na demografsku revitalizaciju društva, kao jedan od najkrupnijih društvenih problema s kojima se susrećemo već dugi niz godina. O njemu možda više govorimo u proteklih godinu, dvije dana, ali on je s nama jako dugo i ostat će kao ključno pitanje. Zato nastojimo nizom mjerapotaknuti demografsku obnovu društva,
Isto tako naš proračun vodi računa i o umirovljenicima, o ugroženim skupinama u društvu. Načelo solidarnosti provodimo kroz niz aktivnosti Vlade. Vodimo ih i kontekstu socijalnog dijaloga s našim partnerima – sa sindikatima i poslodavcima.
Podsjećam da je Vlada svoj stav da će dizati osnovicu za plaće za zaposlene u državnom i javnom sektoru primijenila u cijelosti u odnosu na start koji smo imali prošle godine prije početka pregovora. Riječ je povećanju u tri navrata po dva posto. I takav jedinstveni pristup i prema državnim i javnim službenicima zadržali smo kontinuirano.
Stabilnim proračunom koji uravnotežuje makroekonomska ograničenja i socijalne potrebe osnažili smo temelje daljnjeg održivoga gospodarskog rasta jer to je najvažnije za naše aktivnosti, osobito za poslovne aktivnosti gospodarstvenika, a pridonijeli smo i stvaranju uvjeta za zadržavanje niskih kamatnih stopa za gospodarstvo ili njihov daljnji pad.
Srednjoročni rast gospodarstva i pozitivni trendovi doveli su do toga da su sve tri vodeće svjetske rejting agencije Fitch, Moody's i Standard&Poor's naše izglede kreditnog rejtinga pretvorile iz negativnih u stabilne, a Standard & Poor's (S&P) je te stabilne pretvorio u pozitivne jer smatra da hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti.
Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi. Te strukturne reforme sadržane su u našem programu. Vlada je protekloga tjedna održala internu sjednicu gdje smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti koje se odnose ne samo na bolju apsorpciju europskih fondova nego i na provođenje strukturnih reformi u zdravstvu, mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, obrazovanju – svemu onome što je godinama na dnevnom redu svih vlada i mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog plana reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, moramo ići prema smanjenu makroekonomskih neravnoteža.
Mi jesmo ove godine izašli iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, međutim upravo aspekt makroekonomskih neravnoteža, po našem dubokom uvjerenju, ključ je uspjeha za daljnji kontinuiran rast hrvatskoga gospodarstva.
Također, posebno važno je, a tu ste bitni vi poduzetnici, da se nastavi opći trend rasta izvoza koji je u prvih devet mjeseci iznosio 13,5%.
Ohrabreni smo kvalitetnom i uspješnom turističkom sezonom, najboljom u povijesti Hrvatske, koja je bila takva zahvaljujući kvalitetnoj pripremi te sezone, ali i jednom sigurnosnom kontekstu s obzirom na ozračje na Sredozemlju. Ali ipak ako pogledate investicije u hrvatski turizam, sve što je učinjeno za podizanje kvalitete i ponude, dogovor sa Slovenijom po pitanju sustavne kontrole na granicama nakon revidiranog Schengenskog zakonika, možemo reći da je Vlada svojim aktivnostima učinila velike i konkretne napore da ta turistička sezona bude uspješna i da pridonese rastu gospodarstva, osobito kada nam je udio turizma u BDP-u skoro 20 posto.
Također, u saborskoj proceduri su izmjene Zakona o poticanju ulaganja. Time želimo osnažiti poticajne uvjete poslovanja za male poduzetnike, IT industriju, ali i po prvi puta omogućiti poduzetnicima da aktiviraju neiskorištenu državnu imovinu. Ići ćemo i s novim zakonom o upravljanju državnom imovinom koji je u ovom trenutku u završnoj fazi konzultacija na razini Vlade. Kada tome pridodamo i u saborskoj proceduri novi Zakon o strateškim investicijskim projektima to znači da gledamo na otvorenost hrvatskog gospodarstva, pouzdanost pravnog okvira i u konačnici brže vertikalno donošenje potrebnih dokumenata i odluka kako bismo omogućili ulagačima da realiziraju projekte sukladno propisima koji legitimiraju Hrvatsku kao članicu Europske unije, a ne da budu opterećeni hoće li završiti na nekoj međunarodnoj arbitraži.
Ići ćemo i s prijedlogom zakona o potpori za znanstveno istraživačku djelatnost u gospodarstvu, kojim će se ostvariti već dugo prisutan zahtjev poduzetnika za stvaranje instrumenata usmjerenih na poticanje inovacija u gospodarstvu.
Plan administrativnog rasterećenja uveden je na početku godine. Velik dio aktivnosti se ostvario, s tim ćemo nastaviti i mislim da će svi ti aspekti poboljšati položaj gospodarstvenika.
Što se tiče europskih fondova, povećali smo broj objavljenih natječaja i to sa 2,8 milijardi koliko je ugovoreno ukupno tijekom razdoblja od 2014. do kraja 2016. godine, na 5 milijardi eura, odnosno 47 posto od ukupne alokacije. Sva su ministarstva dobila vrlo precizne naloge, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije koordinira te aktivnosti. Očekujem da će se ubrzati ne samo natječaji, već i ugovaranje i isplate konkretnih sredstava kako bi se realizirala Lista strateških, ali drugih projekata i na taj način pridonijelo smanjenju nejednakosti u razvoju Hrvatske, što je za nas osobito važno.
U tom kontekstu nedvojbeno je da će financiranje Pelješkoga mosta u iznosu od 357 milijuna eura nakon ove financijske perspektive ostati upamćeno da je Hrvatska realizirala povezivanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje na strateški način i da je Europska unija sufinancirala taj projekt u iznosu koji je jako važan (85%).
Osvrnut ću se i na donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave, koji je nedvojbeno uzeo jako puno vremena i angažmana Vlade u ovoj godini. Smatramo da smo na taj način spriječili ne samo sve moguće negativne posljedice koji bi se dogodile za hrvatsko gospodarstvo, brojne dobavljače – male, srednje, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali i jedan potres koji bi našu ekonomiju učinio sigurno fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada smo spriječili sve te procese i osigurali zadržavanje radnih mjesta, zajamčili uspješnu turističku sezonu i našli potreban pravni okvir u skladu s Ustavom i zakonom. Vjerujemo da će on završiti nastavkom rada kompanije, generiranjem novih prihoda, zadržavanjem radnih mjesta i nagodbom s vjerovnicima.
Želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe na metodologiju i načine poslovanja u Hrvatskoj, rokove plaćanja, smanjivanja ovisnosti i na određeni način ozdravljenje funkcioniranja hrvatskoga gospodarstva.
Na kraju, želim se osvrnuti na aktivnosti koje ćemo usvojiti u četvrtak na Vladi.
Obično Vlada krajem godine nastoji usvojiti paket mjera koje se odnose na povećanje minimalne plaće. Ovaj put smo dogovorili paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, a ići ćemo i s kompenzacijskim mjerama prema poslodavcima. Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani i za određene industrije, osobito tekstilnu, drvnu i metaluršku. I na taj način bit će zadovoljni zaposlenici i poslodavci.
Ujedno, vrlo je jasan trend nedostataka radne snage u pojedinim sektorima te ćemo u 2018., uz postojećih 9000 dozvola, omogućiti dodatnih 22.000 dozvola, što je ukupno 31.000 dozvola za iduću godinu. Smatramo da je to dobro i korisno i da će riješiti probleme u građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.
Ići ćemo i s dodatnim mjerama za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni. Neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane kako bi poduzetnici imali manje troškove i kako bi im omogućili da zapošljavaju više ljudi, a onda da ti radnici imaju veće prihode.
Promijenit ćemo i Zakon o minimalnoj plaći na način da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću nego povrh tako da imamo vrlo jasan zakonski mehanizam koji bi izbjegao zlorabljenje toga instituta.
Želim poručiti da će Vlada nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine - voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet, o kojem govorimo danas, što rašireniji u Hrvatskoj.
Hvala vam lijepa!“
Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bili su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija, Zdravko Marić, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
