Nakon svečanosti, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.
„Čestitke gospodarstvenicima, ljudima s ambicijom, idejom, poduzetničkim duhom i mogućnošću da pridonesu gospodarskom rastu zemlje, zapošljavanju, izvozu i svemu onome što je kreativno u društvu“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Vlade čestitao je i ministrici gospodarstva Martini Dalić na nagradi koja se odnosi na donošenje Zakona o izvanrednoj upravi u društvima od sistemskog značaja, kao i ministru mora, prometa i infrastrukture Butkoviću za Pelješki most, projekt od strateškog značenja za Republiku Hrvatsku. Ponovio je da taj projekt koji povezuje južnu Dalmaciju s ostatkom Hrvatske, koji će se realizirati sufinanciranjem s 357 milijuna eura europskih sredstava, predstavlja najvidljiviji, najkonkretniji projekt u ovoj financijskoj perspektivi EU-a, dodavši da će most omogućiti trajnu korist svim ljudima koji žive u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na Pelješcu i na otocima u južnoj Hrvatskoj.
„Vidjeli ste ocjenu gospodarske godine, svih izazova s kojima smo bili suočeni. Odlično je da smo izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, dobro je da smo smanjili nezaposlenost, osobito mladih, povećali gospodarski rast, smanjili deficit, smanjili javni dug“, kazao je.
Predsjednik Vlade Plenković spomenuo je i ovogodišnju, najbolju turističku sezonu, te kazao da dobre trendove treba pretvoriti u ono što je najbitnije i najkonkretnije za ljude - veća primanja, veći standard, veća potrošnja, a time i veći rast.
„Porezna reforma je omogućila da ljudi imaju, u velikome dijelu, veće plaće, a društvena solidarnost na kojoj radimo mehanizmima proračunske redistribucije, ide za tim da riješimo probleme najranjivijih skupina u društvu i na tom će tragu biti svi napori u provedbi Nacionalnog programa reformi i Programa Vlade, baziranog na gospodarskom rastu i razvoju i na načelu solidarnosti“, poručio je predsjednik Vlade.
Najavio je da će Vlada već ovoga tjedna usvojiti mjere glede povećanja minimalne plaće, te da će donijeti kompenzacijske mjere za poslodavce i povećati kvote za uvoz radnika u osobito deficitarnim sektorima, koji su uočeni ove godine u građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu, brodogradnji pa i IT sektoru.
„Povećat ćemo minimalnu plaću i nastojati da bude otprilike 43% prosječne plaće, dakle povećati je za 5% u ovom trenutku. Nastavit ćemo s tim u godinama pred nama. Što se tiče davanja poslodavaca, smanjit ćemo za 50% doprinose koje daju. Na taj način će ukupan bruto trošak poslodavca biti manji nego danas, što znači da će poslodavcima ostati više novca, a zaposlenici će dobiti više“, pojasnio je predsjednik Vlade.
Dodao je da će se, u vezi s paketom mjera koji se tiče uvoza radnika za one koji zapošljavaju u sezoni, ići s nizom poreznih olakšica glede smještaja, prehrane i dodatnih troškova. Predsjednik Vlade očekuje da će se na taj način dinamizirati tržište rada i spriječiti da povećanje minimalne plaće za posljedicu ima otpuštanje radnika. Smatra da je Vlada ovim potezom pronašla formulu s kojom će brojni akteri u društvu biti zadovoljni. Naveo je kako će se mjere donijeti ovoga tjedna te će tako svi moći planirati svoju poslovnu godinu od 1. siječnja, dok će se u hitnoj proceduri mijenjati i Zakon o minimalnoj plaći.
„Ne želimo zlorabljenje tog instituta na način da se u minimalnu plaću uračunava prekovremeni rad, to nećemo dopustiti. Uočili smo da se u pojedinim sektorima i to događa, što nije pravedno ni pravično i to ćemo zakonski regulirati“, upozorio je Plenković.
Na novinarski upit o potvrđivanju Mislava Galića predsjednikom Uprave Jamnice, predsjednik Vlade Plenković kazao je da se Vlada u to nije miješala, jer se radi o odluci Nadzornog odbora društva. Potpredsjednica Vlade Dalić komentirala je da je Odluku u skladu s Zakonom o trgovačkim društvima donio Nadzorni odbor Jamnice, u kojem ne sjede samo predstavnici Agrokora, budući da Jamnica nije u stopostotnom vlasništvu Agrokora.
,,U našem pravnom sustavu postoji presumpcija nevinosti, koja se odnosi na sve ljude protiv kojih se pokreću bilo kakvi postupci“, kazala je Dalić te dodala kako vjeruje da su odluke Nadzornog odbora donesene sukladno najboljem interesu Jamnice.
Upitan o najavljenom putu u Mostar u povodu posljednje presude Haškoga suda, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da bi volio da se izjava sa razine Vlade nakon presude ne interpretira krivo, nego da se čita onako kako je izgovorena.
„Da se ne stvara dojam da Hrvatska ne poštuje presudu. Mislim da je jedno izraziti nezadovoljstvo nekim dijelovima presude, pogotovo kad kao država tri puta pokušate biti prijatelj suda i to ne uspijete. To je pokušala Vlada 2006. i 2016. te moja Vlada 2017. godine, a onda na kraju ostaju aluzije na odgovornost hrvatskoga državnog vrha iz tog vremena. Razgovarat ćemo s Hrvatskim narodnim saborom, političkim vodstvom Hrvata u Bosni i Hercegovini i razmotrit ćemo cijelu situaciju. Naravno, uvijek i uz puni pijetet i punu sućut prema žrtvama koje su se dogodile, vezano uz ovu presudu, ali i svih ostalih zločina koji su se dogodili“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade novinarima je pojasnio da mogućnost revizije same presude mora doći od jednog od petoro osuđenika, te tek ako se to eventualno pokrene, Hrvatska kao država može ponovno tražiti neku vrstu involviranja, ili u svojstvu prijatelja suda ili nekim drugim oblikom podneska.
„Za dva dana predstoji nam posebna tematska rasprava Vijeća sigurnosti na kojoj bi trebalo rezimirati čitav rad Haškoga suda. Predsjednica Republike iznijet će političke i pravne ocjene ukupnog rada Haškoga suda, s osvrtom na posljednju presudu“, dodao je predsjednik Vlade.
Na novinarski upit o tome kako napreduju aktivnosti na odabiru savjetnika koji bi trebali pomoći vraćanju INA-e u vlasništvo Republike Hrvatske, predsjednik Vlade je odgovorio da je zahtjev za savjetnike napisan te postoji lista savjetnika koji su uobičajeno konzultirani u takvim procesima. Ocijenio je i da su poruke mađarskog premijera nakon njegovog posjeta Budimpešti vrlo jasne, naglasivši da je čvrsti stav mađarske države da ovakva situacija nije održiva te žele rješenje koje je brzo i pravično.
,,Obje su opcije na stolu, i otkup dionica i pronalaženje strateškog partnera, a zahtjev je napisan tako da vidimo i jednu i drugu opciju. To je ono što je važno, mi želimo održivost poslovanja, vertikalno integriranu kompaniju, gdje ćemo sve ono što se odnosi na energetsku sigurnost Hrvatske, a INA je tu godinama ključna, učiniti u najboljem interesu Republike Hrvatske“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.