„Poruka koju smo poslali Bosni i Hercegovini je da prije svega ostajemo privrženi razvijanju dobrosusjedskih i kvalitetnih odnosa sa snažnom potporom reformskom putu prema ispunjavanju kriterija za ostvarivanje daljnjih statusa u približavanju Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu“, rezimirao je svoj posjet Mostaru predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvarajući današnju sjednicu Vlade.
Predsjednik Vlade naveo je kako Hrvatska želi da Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivan narod, budu u cijelosti ravnopravni s druga dva naroda u BiH, kao i svima drugima koji žive u toj zemlji. Kazao je da je u razgovoru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora još jednom jasno izrazio žaljenje i sućut zbog svih žrtava u Bosni i Hercegovini, onih koji su vezane za kaznena djela i zločine u presudi šestorci, za sve druge žrtve zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, kao i za žrtve hrvatskoga naroda koje su također bile brojne.
Naglasio je da je Vlada Republike Hrvatske bila sasvim jasna u svojim izjavama i ocjenama presude te da Republika Hrvatska, kao odgovorna članica UN-a, NATO-a i Europske unije, poštuje presude Međunarodnoga kaznenog suda.
„To nikada nije bilo upitno. Ali, jednako tako, možemo i hoćemo izraziti nezadovoljstvo nekim dijelovima ove presude, osobito onih dijelova koji se odnose na određene aluzije o ulozi hrvatskoga državnog vrha početkom devedesetih godina“, rekao je predsjednik Vlade, posebno istaknuvši cjelinu aktivnosti koje je Hrvatska učinila prema Bosni i Hercegovini i uloga Hrvata u Bosni i Hercegovini.
„Da nije bilo Hrvata u Bosni i Hercegovini, ne bi bilo niti većinske volje građana Bosne i Hercegovine na referendumu o neovisnosti, ne bi bilo obrane Bosne i Hercegovine, ne bi bilo nje kao cjelovite države kakvu je poznajemo danas, a ne bi bilo ni ovakvog Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma koji sadrži i Ustav Bosne i Hercegovine“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da je u ovome slučaju Hrvatska tri puta pokušala biti prijatelj suda te stoga ima pravo dati svoje ocjene, što je vrlo jasno učinila.
„Istodobno ćemo raditi na procesu pomirbe i suradnje sa svim zemljama u našem okruženju jer smo odgovorna članica međunarodne zajednice i želimo se okrenuti budućnosti i graditi odnose na temelju istine i na temelju pomirbe“, poručio je Plenković.
Uoči Dana dubrovačkih branitelja, predsjednik Vlade posjetio je Dubrovnik. Kazao je da je to bila prigoda za podsjećanje na stradanja juga Hrvatske, kao i na žrtvu dubrovačkih, ali i svih drugih branitelja, koji su dali sve za obranu Hrvatske u trenucima kada je bilo najteže.
Ovaj tjedan, predsjednik Vlade Plenković obilježio je i niz važnih gospodarskih zbivanja.
Uz gospodarstvenike, proglašeni su i gospodarski događaji godine, a to su donošenje Zakona o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i osiguranje sredstava za izgradnju Pelješkoga mosta. Predsjednik Vlade rekao je da će izgradnja Pelješkoga mosta, za koju je osigurano 357 milijuna bespovratnih europskih sredstava, biti najvidljiviji projekt kojeg će sufinancirati Europska unija u Hrvatskoj u ovoj financijskoj perspektivi.
„Očito oni koji pomno prate gospodarska zbivanja shvaćaju koliko je taj Zakon pridonio gospodarskoj i financijskoj stabilnosti zemlje i spriječio zasigurno negativne posljedice koje bi utjecale na sve pokazatelje o gospodarskoj slici zemlje. Sigurno je taj potez poboljšao ukupne prilike u Hrvatskoj, pomogao nam da nastavimo s procesom smanjenja deficita, smanjenja javnoga duga, smanjenja nezaposlenosti, rasta izvoza, rasta produktivnosti i općenito pozitivnih kretanja koja ocjenjuju i međunarodne financijske institucije“, poručio je predsjednik Vlade, osvrnuvši se na proglašenje donošenja Zakona o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja gospodarskim događajem godine.
U nastavku je istaknuo je da su pomorstvo i unutarnja plovidba važne grane hrvatskoga gospodarstva te najavio novi zakonski paket u tom segmentu koji je predviđen za iduću godinu.
Ocijenio je da će novi studentski dom, koji je otvoren prošle subote u Varaždinu, a također je financiran bespovratnim europskim sredstvima, pridonijeti tome gradu kao sveučilišnom središtu sjevera Hrvatske.
Osvrnuo se i na sjednicu Vlade koja je prošloga tjedna održana u Osijeku i istaknuo da je u Osječko-baranjskoj županiji ocijenjena jako dobrom za Slavoniju, s obzirom na niz projekata vrijednih preko 2 milijarde kuna. Dodao je da Vladini partneri u Slavoniji, gospodarstvenici, akademska zajednica, razvojne agencije, jedinice lokalne i područne samouprave, shvaćaju koliko je već sadržaja ostvareno kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem te je najavio da će se iduća, 4. sjednica Savjeta održati u veljači u Virovitici.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
