Predsjednik Vlade: Hrvatska je među 25 država članica EU koje žele tješnju suradnju u području sigurnosti i obrane >
Objavljeno: 14.12.2017.
Predsjednik Vlade: Hrvatska je među 25 država članica EU koje žele tješnju suradnju u području sigurnosti i obrane
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra na sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu.
Uoči sastanka Europskoga vijeća, sudjelovao je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke na kojem su razmotrene sve glavne teme o kojima će raspravljati Vijeće, prije svega jačanje daljnje suradnje u području sigurnosti i obrane.
„Hrvatska je među 25 država članica koje žele tješnju suradnju u toj domeni“, istaknuo je predsjednik Vlade. Dodao je da je bilo riječi i o temama koje se odnose na migracije te socijalnim temama, kao svojevrsni nastavak summita u Göteburgu.
Posebno važnim istaknuo je što će sutra prvi puta kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske sudjelovati na summitu eurozone. „To je prilika da artikuliramo naše želje i nastavimo s ispunjavanjem kriterija iz Maastrichta“, rekao je.
Kada je riječ o Brexitu, predsjednik Vlade kazao je kako se čini da će na Europskom vijeću biti konstatiran dostatan napredak u pregovorima po sve tri ključne teme - financijska omotnica, pravo građana i pregovori s Irskom.
Odgovarajući na pitanje o migracijama, predsjednik Vlade naglasio je da je za Hrvatsku ključno europsko načelo solidarnosti. „Ono je temelj cijeloga projekta i ono se mora preliti na ovu važnu temu migracija“, kazao je.
Pojasnio je da postoje dvije škole mišljenja o ovome pitanju. Jedna razmatra kako bolje upravljati migracijama, odnosno učiniti ih zakonitim i održivim sukladno međunarodnom i europskom pravu te nacionalnim propisima, dok druga razmatra treba li zaustaviti taj proces u cijelosti.
Važnim je ocijenio to što se mjerama zajedničkog vanjskog djelovanja uspjelo, kao i u dogovoru s Turskom, smiriti priljev migranata u odnosu prije dvije godine.
„Ispunjavamo svoje obveze glede premještaja i glede preseljenja migranata, što je posebno važno za Hrvatsku u kontekstu ispunjavanja kriterija za Schengen“, poručio je.
U tom je smislu izrazio zadovoljstvo jučerašnjom afirmativnom raspravom u Europskom parlamentu, koji je podržao ulazak Hrvatske u schengenski prostor, kao i izlaganjem povjerenika Dimitrisa Avramopulosa. Zahvalio je pritom hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu na njihovom angažmanu. Ponovio je da Vlada čini sve da do 2019., uoči hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, Hrvatska bude spremna pridružiti se Schengenu.
Novinare je zanimalo za koje je projekte Hrvatska zainteresirana, u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO). Predsjednik Vlade kazao je da se Hrvatska u prvoj fazi prije svega želi orijentirati na pomoć u prirodnim katastrofama, razmjestivost snaga, vojnu mobilnost i kibernetičku sigurnost.
Upitan hoće li se susresti sa slovenskim premijerom Cerarom, predsjednik Vlade kazao je da će imati prigode za razgovor u ova dva dana.
Također, na upit novinara osvrnuo se na najave tužbi logoraša iz BiH protiv Republike Hrvatske. Ponovno je naglasio da su haaške presude usmjerene prema pojedincima te da u njima nema odgovornosti država niti je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju sudio o odgovornosti država.
Što se tiče dovršetka istrage o raketiranju Banskih dvora 1991. godine, predsjednik Vlade izrazio je žaljenje što ta istraga nije završena ranije te zahvalio svima koji su u njoj sudjelovali i pridonijeli identificiranju počinitelja i nalogodavaca tog raketiranja.
