Predsjednik Vlade Plenković: Ključna je zaštita vanjskih granica EU i partnerstvo sa zemljama iz kojih migranti dolaze

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji boravi u Bruxellesu na radnim sastancima Europskoga vijeća, prije početka današnjega sastanka novinarima je rezimirao tijek jučerašnjih razgovora. Kazao je da se poslijepodnevna rasprava na Europskome vijeću očekivano odnosila na stalnu strukturiranu suradnju u području obrane i sigurnosti. 

„Zaključci su usuglašeni, glavni tajnik NATO-a još je jednom apelirao na kvalitetnu i tijesnu  suradnju između Europske unije i NATO-a. Hrvatska je poslala vrlo čvrstu poruku da želi biti u najužem krugu onih zemalja koje rade na jačanju europske obrane i europske sigurnosti“, istaknuo je predsjednik Vlade. 

 Dodao je da se nakon toga govorilo o temama koje se odnose na socijalnu politiku, obrazovanje i kulturu i na nekoliko novih ideja koje su proizašle iz  neformalnih sastanaka i u Tallinnu i u  Göteborgu.

Predsjednik Vlade Plenković ocijenio je važnim uključivanje Europskoga socijalnoga stupa u reference u zaključcima na način da države na nacionalnoj razini nastoje primijeniti njegovih  20 načela, posebice u području kulture i obrazovanja, da se u sljedećem razdoblju stvori mreža europskih sveučilišta radi poticanja mobilnosti studenata i dobivanja odgovarajućih  diploma i certifikacija za mlade, tako da budu konkurentni na europskom tržištu. Istaknuo je da je tema kulture posebno važna, s obzirom da slijedi godina kulturne baštine, a  2020. godine Rijeka je europska prijestolnica kulture, kao i da kultura dobiva sve vidljiviju dimenziju na raspravama Vijeća.

Predsjednik Vlade Plenković naveo je i  konsenzualno prihvaćeno produljenje režima sankcija prema Rusiji, s obzirom da se nisu  promijenili uvjeti koji  bi tu odluku mogli dovesti u pitanje.

Razgovaralo se i o situaciji na Bliskom Istoku.

 „Što se tiče Izraela, Palestine i Jeruzalema, Europska je unija samo naznačila da je njezin stav nepromijenjen, kad je riječ o politici dvije države i glavnome gradu“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da se sa zanimanjem pratilo izvješće britanske premijerke Therese May. Britanska premijerka govorila je o svemu što se zbiva na nacionalnoj razini, o želji da se ostvari dovoljan napredak, što se očekuje na današnjem sastanku posvećenom pregovorima o Brexitu. 

Predsjednik Vlade Plenković kazao je i da je uslijedila duga rasprava o politici migracija, čiji je  zajednički nazivnik, bez formalnih zaključaka, da se u sljedećih 6 mjeseci pripremi mehanizam kao svojevrsna podloga za rješavanje ovoga problema.

„Unija je doživjela veliku krizu 2015.  godine, s nekontroliranim izbjegličko-migracijskim valom koji je izazvao  pravne, ali i političke posljedice u mnogim državama članicama. Na to sam posebno ukazao jučer: on je usporio je kretanje unutar članica Europske unije, u projektu u kojem je jedna od temeljnih sloboda  sloboda kretanja, u kojoj dolazi do ograda, žica na granicama, utvrđuju se kontrole unutar schengenskog prostora... Sigurno je da je ta kriza izazvala velike posljedice pa i financijske“, ponovio je predsjednik Vlade.
 
Kazao je da je otvoreno pitanje solidarnosti, a za Hrvatsku je posebno važno da se sve mjere usmjere na vanjsku dimenziju migracijske politike i zaštitu vanjskih granica Europske unije.

 „Što su one čvršće, što je politika u partnerstvu sa zemljama iz kojih migranti dolaze učinkovitija, to će pitanja unutarnje migracijske politike i u pravnom i političkom smislu biti manje relevantna“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Kada se radi o pitanjima unutarnje sigurnosti, predsjednik Vlade je naglasio, kao i sinoć tijekom rasprave, da Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu i svoj položaj, sudjeluje u procesima koji se odnose na preseljenje i na premještaj migranata.

,,S te smo strane otvoreni, dajemo svoje zaloge, a zemlje iz kojih bi migranti trebali biti preseljeni u Hrvatsku ponekad čak i sporije reagiraju. U ovom su trenutku ti brojevi takvi da ne predstavljaju nikakav ozbiljniji problem, niti za našu administraciju, niti za ukupno ozračje u zemlji“, kazao je Plenković.

Na upit o mogućem susretu sa slovenskim premijerom Cerarom, predsjednik Vlade kazao je da ga očekuje nakon današnjega radnog sastanka. Ponovio je da Hrvatska temu razgraničenja sa Slovenijom vidi kao granično pitanje koje je otvoreno od 25. lipnja 1991. godine. Napomenuo je da su hrvatska stajališta jasna te da republičke granice iz toga vremena trebaju postati granice između država.

„Želimo to pitanje riješiti. Stav Sabora je jasan. Međutim, mislim da postoje mnogi aspekti gdje smo vrlo blizu dogovoru. I zato ćemo danas prije svega nastojati vidjeti kada bi kolega Cerar došao u Zagreb da se razgovori nastave. Rokovi do kraja godine o kojima se govori vezani su uz arbitražnu presudu, ali budući da je Hrvatska iz toga procesa izašla, na njih ne gleda na isti način kao Slovenija“, poručio je Plenković.

Podsjetio je da se sa predsjednikom slovenske Vlade Mirom Cerarom u zadnja tri, četiri mjeseca sastajao na svakom sastanku na vrhu.

 „Ono što je važno jest da dogovorimo njegov posjet Zagrebu, da jasno stavimo na stol našu i slovensku poziciju i da se pokušamo približiti kada je riječ o onim dijelovima graničnog pitanja gdje nisu sporni stavovi jedne i druge zemlje. To bi bio napredak u ovom trenutku“, naglasio je predsjednik Vlade.

 Istaknuo je i da prvi put danas kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske sudjeluje na summitu Eurozone, izrazivši očekivanje da bi Hrvatska u Eurozonu mogla ući u mandatu sljedeće hrvatske Vlade, u razdoblju između 2020. i 2024. godine.

 Predsjednik Vlade Plenković pojasnio je, vezano uz Fiskalni ugovor, da Ministarstvo financija završava unutarnju proceduru te bi dokument mogao biti na dnevnom redu sjednice Vlade sljedećega četvrtka.

„Dokument neće donijeti nikakvu štetu. Mi smo cijelu našu strategiju bazirali na temeljitoj analizi koju su napravili ugledni stručnjaci Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. Hrvatska želi poslati signal da se cijelim svojim sustavom i u kontekstu fiskalne politike približava razini Eurozone“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.



Pisane vijesti | Andrej Plenković