Danas je u Banskim dvorima održana 74. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i dvije točke dnevnog reda.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kazavši da on kvalitetno regulira raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Naglasio je da je riječ o jednom od najvažnijih resursa kojim se u zadnjih 20-ak i više godina nije dobro raspolagalo.
„Puno je bilo praznog hoda, djelomično u jednom segmentu i manipulacija i to je sve ono što se pokušava razriješiti ovim zakonom i omogućiti da poljoprivrednici koji žive u ruralnim područjima, osobito mlađa populacija, ostanu živjeti u tim područjima“, kazao je ministar.
Izvijestio da se zakonom vraćaju ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave, pojasnivši da će lokalne jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo, koje je zadnjih pet godina bilo isključeno iz postupka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Ministar Tolušić naveo je da se ponovo uvodi pravilo domicilnosti, što znači da se zemlja raspodjeljuje poljoprivrednicima s lokalnog područja, čime se potiče njihov ostanak na tim područjima.
„Ovo je prvi zakon od osnutka Hrvatske koji u fokus i kao svoj prvi cilj stavlja jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), znači zakon koji primarno daje prednost pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima te mikro i malim poduzećima“, istaknuo je.
Pojasnio je da se zakup raspisuje na 25 godina, što se može produžiti na još toliko bez natječaja, ako je korisnik bio dobar gospodar tim zemljištem. „Na taj način rješava se raspolaganje za nekoliko generacija poljoprivrednika koji se bave poljoprivredom“, dodao je ministar.
Sam prioritet pri dodjeli, rekao je ministar, imaju stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladi poljoprivrednici.
„Nadam se da ovim zakonom rješavamo problem zapuštenog privatnog zemljišta čiji su vlasnici nepoznati ili nepoznatog boravišta. To se zemljište može dati u zakup do 10 godina, novac od zakupa se stavlja na poseban račun, ako se vlasnik javi“, kazao je ministar, ocijenivši važnim stavljanje zemljišta u funkciju. Uzeo je za primjer područje Dalmacije i priobalja, rekavši da je uzrok dobrog dijela ovogodišnjih požara bio vezan i za zapušteno poljoprivredno zemljište.
Ministar Tolušić izvijestio je s obzirom da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prelazi u nadležnost općina i gradova, nema više potrebe za funkcioniranjem Agencije za poljoprivredno zemljište te se ona ukida.
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je tri novine koje donose izmjene i dopune ovoga Zakona.
„Prva se tiče povoljnijih uvjeta za ostvarenje potpora za projekte ulaganja mikro- poduzetnika, za koje se otvara mogućnost da poticaje mogu koristiti u slučaju nabave rabljene opreme/strojeva do maksimalno 5 godina starosti te da im se takva oprema priznaje kao trošak ulaganja. Do sada je takva mogućnost bila predviđena samo za nabavu nove opreme“, pojasnila je potpredsjednica Dalić.
Također, ovim zakonom omogućit će se i uvođenje povoljnijih uvjeta za ostvarenja potpora za ICT projekte ulaganja na način da se smanjuje minimalna visina početnog ulaganja sa 150 tisuća eura na 50 tisuća eura, uz otvaranje minimalno 10 novih radnih mjesta.
Treća novina, navela je potpredsjednica Dalić, vezana je uz uvođenje nove potporne mjere za ulaganje putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, koja se nalazi na prostoru jedinica područne (regionalne) samouprave ili na prostoru jedinica lokalne samouprave koje su prema stupnju razvijenosti razvrstane u potpomognuta područja, a koja nisu u funkciji i na kojoj se ne obavlja nikakva gospodarska aktivnost.
Projekt ulaganja za koji se odobrava potpora za gospodarsko aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja ulaganje u dugotrajnu imovinu korisnika potpore u iznosu protuvrijednosti kuna najmanje 3 milijuna eura.
Potpredsjednica Dalić kazala je da korisniku potpore koji realizira projekt ulaganja odobrit će se davanje u zakup neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske bez naknade u razdoblju od 10 godina od godine početka ulaganja, dodavši da je korisnik potpore tijekom razdoblja realizacije projekta ulaganja obavezan izvršiti izravno materijalno ulaganje u neaktivnu imovinu koja je dana u zakup bez naknade u visini od najmanje 50 posto procijenjene vrijednosti neaktivne imovine u trenutku davanja u zakup bez naknade.
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedloga zakona o upravnoj inspekciji, kojim se uređuju ustrojstvo, poslovi, način rada, prava i dužnosti upravne inspekcije.
U odnosu na dosadašnje normativno rješenje prema kojem je upravna inspekcija ustrojena u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav i ustrojstvo državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i službeničke odnose, odnosno Ministarstvu uprave, propisuje se ustrojavanje državne upravne inspekcije u Ministarstvu uprave i upravne inspekcije u uredima državne uprave u županijama.
Time se, pojasnio je ministar uprave Lovro Kuščević, ostvaruje dekoncentracija inspekcijskih poslova sa središnjih tijela državne uprave na urede državne uprave u županijama, odnosno ostvaruje se prijenos prvostupanjskih inspekcijskih poslove sa središnjeg tijela državne uprave – Ministarstva uprave na urede državne uprave u županijama, a prema utvrđenom u Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine i Akcijskim planom provedbe strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine.
Državna upravna inspekcija provodit će inspekcijski nadzor nad središnjim tijelima državne uprave i državnim tijelima, uredima državne uprave u županijama i upravnim tijelima Grada Zagreba, te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, ako obavljaju djelatnost na području Grada Zagreba, dok će upravna inspekcija ureda državne uprave u županijama provoditi nadzor nad jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti ako obavljaju djelatnost na području županije.
Ministar Kuščević izvijestio je da su Sredstva za provedbu Zakona osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske, u ukupnom iznosu od milijun i 600 tisuća kuna, a namijenjena su izradi e-očevidnika i edukaciji službenika, od čega je 15 posto osigurano u proračunu, a 85 posto iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.
Na sjednici je raspravljen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je glavni cilj izmjena i dopuna Zakona o obrani proširenje zakonskih osnova za operativnije i učinkovitije djelovanje obrambenog resora kako bi u potpunosti mogao preuzeti jednu od ključnih uloga u sustavu domovinske sigurnosti, sukladno zahtjevima Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Izvijestio je da dosadašnje odredbe Zakona o obrani u odnosu na obveze i prava pričuvnika nisu bile detaljno definirane, stoga se predlaže jasnije definiranje kategorija pričuvnog sastava, ročnika, razvrstanih i nerazvrstanih pričuvnika, pričuvnika koji se pozivaju na dragovoljno vojno osposobljavanje, a posebno pričuvnih dočasnika i časnika.
Implementacijom predloženoga Zakona proširit će se personalna baza za popunu kako profesionalnog tako i pričuvnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske i time omogućiti operativnost u provedbi zadaća koje proizlaze iz obveza utvrđenim Zakonom i strateškim dokumentima.
U pogledu unaprjeđivanja obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane, regulira se mogućnost osnivanja ustanova za njihovu provedbu.
Utvrđena je i potreba preciznijeg reguliranja donošenja odluke o prelasku granice postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske razine voda i niže, što do sada nije bilo izrijekom propisano. Na temelju iskustava iz prakse u potpori civilnim institucijama u zadaćama zaštite i spašavanja, utvrđuje se ovlast načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske da može, zbog povećanja operativnosti postupanja, zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da se njime predviđa povećanje određenih naknada i materijalna prava, poboljšanje smještajnih i radnih kapaciteta te je izjednačen i podignut standard prehrane pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Cilj predloženoga Zakona je učinkovitije ostvarivanje svrhe pojedinih instituta te se ovim Zakonom predlaže skraćenje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine. Ugovor o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine propisuje da probni rad traje šest mjeseci, dok specijalistička vojna obuka traje do četiri mjeseca. Ovom izmjenom omogućilo bi se raskidanje ugovora i tijekom ili nakon završetka specijalističke vojne obuke, ako vojnik/mornar na svojoj dužnosti u prvim mjesecima ne ispunjava kriterije.
Uz postojanje ugovora na određeno vrijeme u trajanju od dvije godine, predlaže mogućnost potpisivanja drugog ugovora na neodređeno vrijeme. Kako dob vojnika/mornara iz praktičnih razloga i zahtjeva službe ipak treba ograničiti, predviđeno je da vojnička služba po ugovoru na neodređeno vrijeme traje najdulje do 45 godine života vojnika/mornara ovisno o postojećim potrebama za osobljem.
U skladu s važećom odredbom Zakona nije moguće primiti u službu vojnog specijalista ili ugovornog pričuvnika koji je stariji od 29 godina i koji do tada nije služio vojni rok ili završio dragovoljno vojno osposobljavanje. Predloženom Zakonom omogućit će se da osobe završe određeni skraćeni program i da im se omogući pristup u Oružane snage Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade rekao je i da se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu, pojasnivši da je riječ o najčešćim zadaćama koje se obavljaju i izvan redovnog radnog vremena.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
„Hrvatski kvalifikacijski okvir daje nam vrlo važne alate za povezivanje potreba tržišta rada i obrazovanja“, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, naglasivši da su tijekom proteklih mjeseci imenovana sva sektorska vijeća te su angažirana značajna sredstva iz europskih fondova kako bi se izradili standardi zanimanja i standardi kvalifikacija.
Ministrica Divjak izvijestila je da je neposredni povod za doradu ovog Zakona Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine. Temeljem prijedloga za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, podnesenog od strane Sveučilišta u Zagrebu, ukinuta je odredba članka 8. stavka 1. predmetnog Zakona, u dijelu koji glasi: "specijalistički diplomski stručni studiji".
Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se različite vrste kvalifikacija na svim razinama obrazovanja i jasno navodi da se na određene razine, u nekim slučajevima, smještaju dvije vrste kvalifikacija (npr. kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih i sveučilišnih studija), pri čemu je postojeća razina 7 razdvojena na razinu 7.1 i 7.2, kako bi se jasnije razlikovali poslijediplomski specijalistički studiji (7.2.) od specijalističkih diplomskih stručnih i diplomskih sveučilišnih studija (7.1).
Također, sukladno Odluci Ustavnog suda, pojasnila je ministrica, propisano je da je preduvjet za pristup doktorskom studiju završen diplomski sveučilišni ili stručni studij.
Ovim Prijedlogom zakona izmijenjene su i odredbe kojima se propisuje imenovanje i razrješenje članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. Primjena Zakona u praksi ukazala je na poteškoće u provedbi postupaka imenovanja i razrješenja članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala jer se predsjednik i članovi mogu razriješiti dužnosti prije isteka mandata samo na osobni zahtjev ili u slučaju nesavjesnog obavljanja dužnosti, pa je stoga izvršena intervencija koja će omogućiti i institucijama zastupljenim u Nacionalnom vijeću da predlažu razrješenje svojih predstavnika prije isteka vremena na koje su imenovani.
Osim toga, izmijenjena je odredba koja se odnosi na HROO bodove (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja) u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, te su na dosljedan način izmijenjene odredbe koje se odnose na priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja.
Vlada je donijela i Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2018. – 2020., kojima se navode ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode i to u skladu s praksom Europske unije - za istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja, posebno u obliku regionalnih potpora. Prema Smjernicama, davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje, a riječ je o sektorskim potporama, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2018. – 2020. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Izmijenjena je i Uredba o radnim mjestima ovlaštenih carinskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, kao i Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida.
Obrazlažući Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ministar državne imovine Goran Marić kazao je da Ministarstvo predlaže izmjenu odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se broj tih tvrtki smanjuje za devet, sa 49 na 40.
Pritom bi se s liste brisalo 11 tvrtki - Autocesta Zagreb - Macelj, Bina-Istra, Brijuni rivijera, Brodarski institut, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Podzemno skladište plina, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), Zrakoplovno-tehnički centar, Luka Vukovar, Đuro Đaković Holding te Zračno pristanište Mali Lošinj.
Istodobno, naveo je ministar Marić, predlaže se da se na listu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od posebnog interes u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio uvrste društva ACI i Croatia Airlines.
Izmjenom Odluke predlaže se i da se društva koja se do sada vode u dijelu popisa trgovačkih društava od posebnog interesa u kojem Republika Hrvatska ima većinski udio, nadalje vode na popisu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i to: APIS IT, Državne nekretnine, HP – Hrvatska pošta i Jadrolinija.
Dana je suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini, za sklapanje Ugovora o nabavi Daljinski upravljane oružne stanice 30 mm s integriranim protuoklopnim raketnim sustavom UT30MK2 CRO integrirane na bazno vozilo Patria AMV 8x8 CRO.
Također, suglasnost je dana i Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu, za Ministarstvo obrane, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje od 2018. do 2022. godine, za sklapanje okvirnih sporazuma za nabavu motornih vozila putem operativnog leasinga za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić predstavila je Zaključak o prihvaćanju Sporazuma između Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i Vlade Republike Hrvatske: Obveza sprečavanja seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja.
Sporazum je službeno predstavljen na sastanku na visokoj razini 18. rujna 2017. godine, na marginama 72. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Sporazum je do kraja studenoga 2017. godine potpisalo 77 zemalja, a Republika Hrvatska službeno je iskazala namjeru potpisivanja.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad izložbom „Vlaho Bukovac u Parizu od 1878. do 1892.“, koja će se održati u Zagrebu, od 18. siječnja do 11. ožujka 2018. godine.
Pisane vijesti
