Ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade na konferenciji za novinare govorio je o Uredbi o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2018. godinu.
Uvodno je podsjetio da se sav prihod od poreza na dohodak ustupa županijama, gradovima i općinama.
„Iz ove je Uredbe vidljivo da država preuzima na sebe s pozicija pojedinih ministarstava ta sredstva za izravnanje kako bi se omogućio, barem fiskalno, čim ujednačeniji i ravnomjerniji razvitak svih hrvatskih regija, odnosno da svi građani i korisnici javnih usluga imaju jednake standarde usluga, bilo da govorimo o školstvu, socijali, zdravstvu ili vatrogastvu“, poručio je ministar.
Ukupni iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za ovu godinu predviđen je u visini od 2,3 milijarde kuna i uvećan je za 4,0 posto u odnosu na 2017. godinu.
„I na ovaj smo način dodatno osnažili proračune lokalne samouprave“, poručio je ministar Marić upozorivši da su proteklih godina brojnim intervencijama u poreznom sustavu proračuni lokalne samouprave bili dosta smanjeni što je dovelo u pitanje realizaciju nekih projekata.
„Ovim paketom jačanja fiskalne decentralizacije te anomalije ispravljamo, a o tome ćemo voditi itekako brigu i u razdoblju koje slijedi“, naglasio je i dodao da će to značiti jače kapacitete za razvojne projekte na dobrobit svih građana.
Odgovarajući na upit novinara, kazao je da država prema svim vjerskim zajednicama ispunjava svoje obveze, sukladno međunarodnim ugovorima i obvezama koje je preuzela. Što se tiče izdvajanja države za vjerske zajednice, definirana su određena načela praćenja korištenja tih sredstava, a država postupa sukladno tim ugovorima i zakonima. Pojasnio je da je isključiva odgovornost države ispunjavanje tih ugovora i zakona te praćenje da se sredstva koriste na propisan način i da nema nikakve zlouporabe. Naglasio je da država skrbi o imovini u koja je u njenom vlasništvu te da o njoj vodi evidenciju, a što se tiče imovine koja je u vlasništvu drugih poručio je da svatko ima svoj dio odgovornosti.
Na upit novinara hoće li eventualno smanjivanje stope PDV-a, koristiti samo trgovcima, ministar Marić je rekao da se vidi da u posljednje dvije godine hrvatske javne financije puno bolje stoje, čak i znatno iznad očekivanja te da najbolje potvrde toga dolaze od domaće stručne i opće javnosti i s međunarodnih tržišta. Spomenuo je u tom kontekstu Fitchovo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske prošli petak za jedan stupanj, na BB+.
Podsjetio je da je Vlada već u prvoj godini hrabro krenula u porezno rasterećenje. Dodao je da su se pritom dobri rezultati pokazali i u segmentima poreza na dobit i poreza na dohodak, na koji je stavljen najveći naglasak u prvoj godini mandata, pa je došlo do dizanja raspoloživog dohotka i stimuliranja potrošnje dakle dizanje standarda.
Iako je PDV najznačajniji prihod državnog proračuna, koji bi prema planu za ovu godinu trebao iznositi oko 50 milijardi kuna, kombinirat će se različite mjere u poreznom sustavu koje će značiti dodatni krug rasterećenja. A da to ne bi bilo samo prelijevanje prema maržama trgovaca, napomenuo je da će se pomno razmotriti koji će biti najbolji način za porezno rasterećenje.
O detaljima vezanim uz smanjenje PDV-a vodit će se razgovori. "U ovom trenutku to je tema koju smo najavili da ćemo na njoj raditi, kao i na ostalim porezima", naveo je, najavivši da će se nastaviti smjerom poreznog i administrativnog rješenja.
Kada je u pitanju sektor cesta i autocesta, ministar Marić je ustvrdio da je napravljen veliki iskorak u početku njihova financijskog restrukturiranja te kako je prva četvrtina od ukupno gotovo pet milijardi eura duga tri cestarske kompanije uspješno restrukturirana i refinancirana na međunarodnom tržištu obveznicom uz povijesno niski kamatnjak.
"Više nitko ne govori o prodaji, monetizaciji i sličnome, autoceste i ceste ostaju u Hrvatskoj, u našim rukama i pod našim upravljanjem", kazao je Marić.
Što se tiče druge i treće četvrtine duga, njega se planira refinancirati na domaćem tržištu, a kako je kazao ministar Marić, razgovori s domaćom financijskom industrijom, poglavito bankama, u visokoj su fazi.
Ministar Marić kazao je da očekuje da će taj proces biti okončan do kraja prvog tromjesečja, a možda i ranije, čime će se moći konstatirati da su tri četvrtine, pa čak i nešto preko toga, uspješno financijski restrukturirane, a time je osiguran potrebni kisik tim kompanijama, resornom ministarstvu i ministru.
Ova je godina po pitanju ukupnih dospijeća za državni proračun, ustvrdio je ministar financija, ipak nešto lakša i manje složena nego što je bila prethodna, no kazao je da to neće ništa promijeniti u pristupu upravljanja javnim financijama, a ustvrdio je da će se na vrijeme početi pripremati za obveznice, jednu međunarodnu i domaću, koje dospijevaju u sedmom mjesecu.
Naveo je da na globalne tijekove, u vidu politike Federalnih rezervi i Europske središnje banke, ne možemo utjecati, ali da će s druge strane učiniti sve da se dodatno smanji premija rizika za hrvatske obveznice.
"Ona je značajno smanjena, ali ja bih volio da se čim prije i više približimo nekim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Dakle da svi skupa plaćamo manje kamate, ne samo državni proračun odnosno mi kao porezni obveznici, nego i individualno kao građani i poduzetnici", poručio je Marić.
Vlada RH / Hina
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
