Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra u Davosu na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma.
Posjet Davosu započeo je sastankom s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, zatim grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom te nizozemskim premijerom Markom Rutteom.
U izjavi za medije predsjednik Vlade Plenković kazao je da su teme tih razgovora prvenstveno bile unaprjeđenje gospodarskih i političkih odnosa između Hrvatske i tih zemalja.
Naglasio je da s Izraelom očekuje daljnji razvoj gospodarske suradnje, osobito u području poljoprivrede i mediteranske suradnje.
„Ponudili smo suradnju koja bi se odnosila na brodogradnju te naravno u području političkih multilateralnih foruma i obrambene suradnje“, naveo je Plenković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković prije godinu dana bio je u službenom posjetu Izraelu, a uzvratni posjet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je prihvatio njegov poziv, očekuje tijekom ove godine.
„To će biti bitan signal za daljnje jačanje hrvatsko-izraelskih odnosa“, istaknuo je Plenković.
Što se tiče Grčke, kazao je da je to zemlja s kojom Hrvatska nažalost ima premalu gospodarsku razmjenu.
„Hrvatska i Grčka trebaju zajednički ojačati suradnju u jadransko-jonskom bazenu, te za to iskoristiti EU strategiju - Jadransko-jonsku inicijativu, i povećati gospodarske, energetske i prometne koridore u ovom dijelu Europe“, smatra predsjednik Vlade Plenković.
S nizozemskim premijerom razgovarao je o poziciji Nizozemske kao jednog od većih ulagača u Hrvatsku te o suradnji u okviru Europske unije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na neformalnom okupljanju svjetskih lidera na temu "Stvaranje zajedničke budućnosti u podijeljenom svijetu", što je i moto ovogodišnjeg okupljanja.
Govoreći o toj raspravi, napomenuo je da su glavne teme bile globalni razvojni ciljevi do 2030., odnosno nastojanja da se pozitivni globalni gospodarski trendovi povežu s kvalitetnijim socijalnim politikama, kako bi načelo solidarnosti bilo vidljivije u kontekstu pitanja nejednakosti.
Novinare je zanimalo što očekuje od sastanaka s vodećim ljudima multinacionalnih kompanija, koji su na rasporedu danas poslijepodne. Podsjetimo, sastat će se s Mattom Brittinom, operativnim predsjednikom Googlea za Europu, Bliski istok i Afriku, Christophom Franzom, predsjednikom švicarske zdravstvene korporacije F.Hoffmann – La Roche AG, predsjednicom i glavnom izvršnom direktoricom tvrtke Booking.com Gillian Tans, te Feritom F. Sahenkom, predsjednikom turske Dogus grupe.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo činjenicom da sve te kompanije imaju veliki interes za Hrvatsku kao zemlju koja se gospodarski razvija i koja je vrlo pogodna za daljnja ulaganja.
Najavio je da će sastanak s predsjednikom Europske investicijske banke iskoristiti za razgovor o nastavku suradnje na brojnim projektima, koji trebaju pridonijeti regionalnom razvoju i boljem korištenju europskih sredstava.
Govoreći o odnosima Europske unije i Sjedinjenih Američkih država, o kojem je bilo dosta riječi na ovogodišnjem forumu, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da su 2017. obilježila dva ključna politička trenutka u Europi. Jedan je reizbor Angele Merkel, a drugi izbor novog francuskog predsjednika Emanuela Macrona.
Dodao je da se to zbilo u kontekstu pregovora o Brexitu te da je ta nova konfiguracija Europskoga vijeća sada u poziciji udahnuti novi optimizam za europski projekt, uoči razgovora o novom višegodišnjem financijskom okviru, jačanja europskih politika i stvaranja pouzdanije i optimističnije atmosfere na europskom kontinentu.
„Odnosi s Amerikom su važni. Europska unija je prvak multilateralizma, želi dogovor, želi konsenzus i nastoji biti uključiva“, kazao je predsjednik Vlade.
Pojasnio je da nezadovoljstvo u odnosima proizlazi ponajviše zbog činjenice da se SAD povukao iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, što je bio signal koji nije naišao na odobravanje ni kod jedne države članice EU. Međutim, dodao je, nitko od europskih čelnika nema ništa protiv dolaska američkog predsjednika Trumpa na forum, a i američki kongresnici koji sudjeluju na forumu jasno su naglasili kako njegova poruka ,,Amerika prva'' ne znači Amerika bez svojih partnera i bez suradnje.
Osvrnuvši se, na upit novinara, na domaće teme, ponovio je kako smatra da se u Hrvatskoj malo govori o dobrim stvarima.
„Činjenica je da nakon porezne reforme zbog promjena u porezu na dohodak jedan veliki broj naših građana ima veća primanja, da smo podigli dva puta po pet posto minimalnu plaću, da je prosječna plaća narasla i da se pokazalo na segmentu potrošnje da ljudi imaju viša primanja. To je vidljivo iz svih gospodarskih pokazatelja – nikad niža stopa nezaposlenosti, povećanje stope zaposlenosti, smanjenje javnoga duga, suficit opće države. Sve to govori da ti makroekonomski efekti imaju konkretan učinak na građane“, naveo je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je Vlada apsolutno svjesna da je dio građana, nažalost, u blokadi i dodao da planira donijeti novi Ovršni zakon.
„Vlada je svjesna problema koje imamo, ali je isto tako ponosna na postignuća. I ta postignuća ćemo vrlo jasno isticati i artikulirati“, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je kako Vlada nastoji da državna uprava bude pravi servis građanima kako bi oni sve što trebaju na bilo kojoj razini dobili u što bržem roku i na što kvalitetniji način.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
