Danas je u Banskim dvorima održana 78. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je dvadeset točaka dnevnog reda.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, kojim se provodi usklađivanje sa Zakonom o gradnji te se najviša cijena građenja usklađuje se s realnim stanjem u graditeljstvu. Jasnije se definiraju pojedini pojmovi te prava i obveze neprofitnih pravnih osoba koje osniva jedinica lokalne samouprave, omogućuje se brže pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja te se potiče graditeljstvo i lokalno gospodarstvo.
„Ovim prijedlogom točno se definiraju aktivnosti građenja koje definiraju 'etalonsku cijenu građenja', dok se troškovi kao što su izrada dokumentacije, stručni nadzor te vodni doprinos definiraju kao ostali troškovi i izuzeti su od 'etalonske cijene građenja', pa se prema tome i regulira maksimalna cijena građenja“, kazao je potpredsjednik Vlade.
Kao najvažniju izmjenu naveo je osiguranje stanova i javnim službenicima i namještenicima javnih službi u okviru posebnih programa POS-a, prema kojem će se graditi stanovi u svrhu davanja u najam, čime bi se doprinijelo zadržavanju i privlačenju deficitarnog kadra te bi se potaknule investicije u graditeljstvu.
„Taj bi se problem riješio putem najma stanova po posebno povoljnim uvjetima. Radi se o onim mjestima i gradovima gdje je trenutno deficit liječnika, profesora, znanstvenika, a najam stanova mogle bi plaćati državne institucije kao što su Državni zavod za zdravstveno osiguranje, jedinice lokalne samouprave, općine, gradovi županije, zatim fakulteti, i time bi mogli privući deficitarne kadrove“, istaknuo je potpredsjednik Štromar.
Isto tako, naveo je potpredsjednik Vlade, uključuje se mogućnost opremanja stanova, čime bi se dovršio objekt na način da najmoprimac može odmah useliti, bez dodatnih troškova.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević pojasnila je da se predmetnim se zakonskim prijedlogom na precizniji način regulira politika ulaganja imovine te se u vezi s tim očekuje bolje poslovanje subjekata u obveznom kapitaliziranom sustavu na korist svih članova obveznih mirovinskih fondova. Osigurava se veća sigurnost ulaganja i bolje upravljanje rizicima.
Skraćivanjem roka za odabir obveznog mirovinskog fonda na jedan mjesec umjesto dosadašnjih šest mjeseci smanjuje se nepotrebno gomilanje sredstava na privremenom računu na koji se prosljeđuju uplate za članove fondova koji još nisu odabrali fond.
Proširuju se modaliteti nadzora mirovinskih društava od strane Agencije za nadzor financijskih usluga, propisivanjem obveze revizorima mirovinskih društava da dostavljaju obavijesti o kršenju propisa, u vezi s čim se očekuje kvalitetnije obavljanje nadzora, a također i poboljšanje transparentnosti u vezi izrečenih nadzornih mjera.
Obrazlažući Prijedlog zakona o platnom prometu, ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se u odnosu na važeći Zakon uređuju se nove platne usluge i to: usluge iniciranja plaćanja uspostavljaju vezu za plaćanje između platitelja i on-line trgovca putem modula plaćanja online bankarstva te zamjenjuju potrebu za kreditnim karticama, a već su prisutne u mnogim državama članicama.
Usluge informiranja o računu omogućuju potrošačima da konsolidiraju različite račune za plaćanje koje mogu imati kod jedne ili više banaka i da kategoriziraju svoju potrošnju prema različitim tipologijama (hrana, potrošnja benzina itd.), a ova usluga pomaže im u financijskom planiranju.
Ministar Marić kazao je da je ovim Prijedlogom zakona utvrđena bolja zaštita potrošača (korisnika platnih usluga), dodavši da primjerice trgovci više neće moći naplaćivati nadoknadu troškova potrošačima za korištenje svoje platne kartice. U praksi, navedena zabrana će obuhvatiti oko 95 posto svih plaćanja karticama u Europskoj uniji i potrošači bi mogli uštedjeti više od 550 milijuna eura godišnje.
Smanjena je odgovornost platitelja za neautorizirane platne transakcije s 1.125,00 kuna na 375,00 kuna (npr. u slučaju izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta) te je smanjen rok u kojem korisnik platnih usluga može bez naknade otkazati okvirni ugovor (s 12 mjeseci na 6 mjeseci).
Donošenje Zakona omogućit će povećanje sigurnosti plaćanja, uvođenjem strogih zahtjeva sigurnosti (o sigurnoj komunikaciji i pouzdanoj autentifikaciji klijenta) za iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja koji se primjenjuju na sve pružatelje platnih usluga. Stroži zahtjevi trebaju pridonijeti smanjivanju rizika prijevare, posebice kod online plaćanja te zaštiti povjerljivosti korisnikovih podataka - financijskih i osobnih.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je i Prijedlog zakona o elektroničkom novcu, pojasnivši da je osnovni razlog donošenja ovoga Zakona usklađivanje odredaba važećeg Zakona s odredbama nove Direktive (EU).
Govoreći o promjenama koje donosi novi Zakon o elektroničkom novcu, ministar financija naveo je da su postroženi uvjeti za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca kojima se osigurava povećana razina sigurnosti što će doprinijeti većoj razini zaštite potrošača.
Što se tiče prekograničnog izdavanja elektroničkog novca, ovim Zakonom dane su veće ovlasti nadležnom tijelu države članice domaćina, pa je tako omogućeno da nadležno tijelo iz Republike Hrvatske kao države članice domaćina može od institucija za elektronički novac iz druge države članice koje posluju u Republici Hrvatskoj preko podružnice ili distributera tražiti dostavljanje izvješća.
Uvodi se naknada za obradu zahtjeva za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca po uzoru na druge države članice i druge regulatore u Republici Hrvatskoj koji naplaćuju naknadu za licenciranje (HANFA). Jedan od bitnih razloga uvođenja naknada je da se omogući da procesu licenciranja pristupaju isključivo društva s visokom vjerojatnošću pristupanja tržištu elektroničkog novca, a ne da brojna društva pristupaju procesu licenciranja (što je i trošak vremena HNB-u) koja su i dalje u procesu razvoja tehnologije i čiji pristup tržištu nije zagarantiran.
„Institucije za elektronički novac pod izuzećem“ su preimenovane u „male institucije za elektronički novac“. Međutim, statusno se radi o istim institucijama za elektronički novac čije je poslovanje i dalje ograničeno na Republiku Hrvatsku, jedino što su djelomično izmijenjeni zahtjevi za njihovo osnivanje i poslovanje.
Novost je da se novčana vrijednost koja će se koristiti za izvršavanje platnih transakcija za usluge s posebnom tarifom koje se pružaju putem javnih komunikacijskih mreža i usluga uz uporabu posebnih brojeva ili posebnih kodova te za elektroničke karte (npr. parking, prijevoz) i donacije neće smatrati elektroničkim novcem, ali pod uvjetom da se ne prelaze propisani pragovi (vrijednost pojedinačne transakcije prelazila 375,00 kuna, te kod kojeg bi ukupna vrijednost platnih transakcija po korisniku usluge mjesečno prelazila 2.250,00 kuna). U slučaju neispunjavanja navedenog uvjeta, takva novčana vrijednost predstavljala bi elektronički novac. Kao i u postojećem Zakonu, tako i u Prijedlogu novog zakona, kupovina fizičkih roba i usluga (iznajmljivanje bicikala, kupnju bezalkoholnih napitaka na automatima itd.) ostaje platna usluga i elektronički novac.
Ministar Marić naveo je da je propisan minimalni iznos inicijalnog kapitala institucije za elektronički novac i on iznosi 2 milijuna i 600 tisuća kuna. Za društva u osnivanju za koja je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca inicijalni kapital mora biti uplaćen u novcu. Za malu instituciju za elektronički novac propisan je minimalni inicijalni kapital od 900 tisuća kuna.
Raspravljen je i Konačni prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima, kao
i Prijedlog zakon o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala. Vlada je Saboru uputila i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva.
Govoreći o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da je Sporazum sastavljen u Bruxellesu, 30. listopada 2016. godine, a Republika Hrvatska ga je potpisala na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, sjedne strane, i Kanade, s druge strane, od 27. listopada 2016. godine.
Potpredsjednica Pejčinović Burić kazala je da Sporazum ima za cilj ojačati političke veze te suradnju u području vanjske politike i sigurnosnih pitanja, podižući odnos Europske unije i njezinih država članica te Kanade na razinu strateškog partnerstva, te unaprijediti njihovu suradnju u različitim područjima.
Vlada je na sjednici donijela i Odluku o proglašenju projekta „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije-Zagreb istok“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Projekt se odnosi na izgradnju vodocrpilišta Kosnica te rekonstrukciju i izgradnju vodoopskrbnog sustava na području istočnog dijela Zagrebačke županije čija je osnovna namjena osiguranje kvalitetne vode namijenjene ljudskoj potrošnji.
Cilj Projekta je povećanje priključenosti na vodoopskrbnu mrežu, smanjenje gubitaka, povećanje pouzdanosti opskrbe i učinkovitosti sustava javne vodoopskrbe. Vrijednost ukupnih troškova Projekta procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi gotovo 884 milijuna kuna, PDV-om.
Donesena je i Odluka o proglašenju projekta „Sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Petrinja“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Projekt je javni investicijski projekt i odnosi se na: rekonstrukciju sustava javne vodoopskrbe, rekonstrukciju i izgradnju sustava javne odvodnje i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) III. stupnja pročišćavanja kapaciteta 24.000 ES (ekvivalent stanovnika) aglomeracije Petrinja. Projektom je predviđena rekonstrukcija magistralnih cjevovoda i vodoopskrbne mreže u Petrinji s ciljem povećanja kvalitete i sigurnosti opskrbe pitkom vodom te smanjenja gubitaka u vodoopskrbnoj mreži sa sadašnjih 63% na 30%.
Cilj Projekta je omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja usluga javne odvodnje i vodoopskrbe na području aglomeracije Petrinja. Vrijednost ukupnih troškova Projekta procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi nešto više od 431 milijun kuna, s PDV-om.
Također, Vlada je donijela Odluku o proglašenju projekta „Aglomeracija Umag-Savudrija-Novigrad istarski“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Projekt je javni investicijski projekt i odnosi se na: sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Umag-Savudrija-Novigrad istarski, izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) "Umag jug" III. stupnja pročišćavanja, kapaciteta 59.000 ES (ekvivalent stanovnika) tipa membranski bioreaktor (MBR), te nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda "Novigrad" III. stupnja pročišćavanja, kapaciteta 30.000 ES tipa membranski bioreaktor.
Cilj Projekta je omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja usluga javne odvodnje što doprinosi povećanju učinkovitosti i sigurnosti sustava javne odvodnje odnosno podizanju ukupne razine sigurnosti i kvalitete života građana na području gradova Umaga i Novigrada, te Općine Brtonigla, a vrijednost ukupnih troškova Projekta procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi gotovo 560 milijuna kuna, s PDV-om. Projekt se financira sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2016.-2020. Iz fondova Europske unije financira se iznos od gotovo 319 milijuna kuna, što je 71,07 posto, a nacionalnim sredstvima iznos od nešto više 129 milijuna kuna, odnosno 28,93 posto.
Izmijenjena je i Odluka o proglašenju projekta LNG terminal (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je temeljem Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 16. srpnja 2015. godine donijela Odluku o proglašenju projekta LNG terminal (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Zbog važnosti i potrebe bržeg razvoja projekta, Vlada Republike Hrvatske 8. lipnja 2016. godine donijela je Zaključak o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta i dala zaduženje svim dionicima uključenim u proces pripreme i provedbe da se projekt provede kroz fazni razvoj, s prvom fazom kao plutajućim rješenjem te kopnenim terminalom kao drugom fazom razvoja projekta.
Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata na sjednici održanoj 26. lipnja 2017. godine suglasno je da je projekt izgradnje prihvatnog LNG terminala na otoku Krku, koji će se realizirati u dvije faze – plutajući terminal i kopneni terminal, strateški investicijski projekt u svim fazama razvoja i realizacije.
„Smisao ove odluke je pridonijeti ubrzanju pripreme svih potrebnih aktivnosti kako bi mogli početi sama realizacija projekta i kako bi se osigurao njegov dovršetak sukladno planu, a to je krajem 2019. godine“, naglasila je potpredsjednica Dalić.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izvijestio je da se pokreće postupak pregovora o sklapanju Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Za članove pregovaračkog odbora i njihove zamjenike imenuju se predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva financija, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Dodatak I. spomenutom Kolektivnom ugovoru zaključeni su 2. prosinca 2013. godine te 4. kolovoza 2015. godine, a prestali su važiti 2. prosinca 2017. godine.
Vlada je prihvatila i Nacrt izmjena Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ovlastila ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića za potpisivanje.
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike sklopljen je 9. studenoga 2017. godine između Vlade Republike Hrvatske i reprezentativnih sindikata državnih službi. U članku 109. Kolektivnoga ugovora ugovorne strane su se suglasile da ako Vlada Republike Hrvatske sa sindikatom javnih službi ugovori materijalna prava povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, ta prava će se jednako primjenjivati i na državne službenike i namještenike. Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne i službenike i namještenike (TKU), koji je Vlada Republike Hrvatske 7. prosinca 2017. godine sklopila sa reprezentativnim sindikatima javnih službi, određena prava zaposlenika ugovorena su povoljnije te bi ih slijedom Kolektivnoga ugovora trebalo primjenjivati kao povoljnija i na državne službenike i namještenike.
Obrazlažući Odluku o provedbi vježbe „KIBERNETIČKI ŠTIT 2018.“ u odgovoru na kibernetički napad, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da se vježba provodi s ciljem jačanja svijesti o kibernetičkim prijetnjama, ukazivanja na važnost upravljanja i koordinacije javnog sektora, akademske zajednice i gospodarskih subjekata s težištem na uvježbavanju rada Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti u uvjetima kibernetičkog napada. Vježba, u kojoj će sudjelovati tijela iz sustava domovinske sigurnost, provest će u ožujku 2018. godine, u Zagrebu.
Vlada je prihvatila i Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za predsjednika i osam članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Zadužuje se Ministarstvo znanosti i obrazovanja da, u ime Vlade Republike Hrvatske, objavi Javni poziv u Narodnim novinama i u jednom od dnevnih glasila koje izlazi na cijelom području Republike Hrvatske, prikupi prijave kandidata i dostavi ih Vladi Republike Hrvatske s cjelokupnom dokumentacijom i prijedlogom za imenovanje, radi utvrđivanja liste kandidata koja će se dostaviti Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, radi predlaganja Hrvatskome saboru imenovanja predsjednika i osam članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
