Na početku današnje sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo jučer objavljenim zimskim prognozama Europske komisije.
„Komisija je zadržala pozitivne projekcije za najvažnije makroekonomske pokazatelje, osobito po pitanju kretanja razine javnoga duga, gdje je čak učinjena korekcija na bolje“, kazao je predsjednik Vlade.
„To znači da se to smanjenje o kojem smo puno govorili u posljednje vrijeme, potvrdilo i u njihovim ocjenama zbivanja u Hrvatskoj. Što se tiče BDP-a, njihova je procjena rasta 3,2% u 2017. godini, 2,8% za 2018. i 2,7% za 2019. godinu“, dodao je.
Istaknuo je da Hrvatska prema tim prognozama raste i dalje iznad razine procjena za prosjek Europske unije te da je dobro što se te projekcije poklapaju s onima koje je Vlada i sama utvrdila.
„Mislim da je to veliko ohrabrenje za sva postignuća koja smo napravili na području ekonomske i fiskalne politike u protekloj godini i vjerujem da ćemo na tome tragu i nastaviti. Kao što je ocijenila i Komisija, osobna je potrošnja veliki pokretač rasta i zaposlenosti, što je vrlo jasan učinak porezne reforme i tendencije rasta plaća, uz izvrsnu turističku sezonu. Raste svjetsko gospodarstvo, raste europsko gospodarstvo, a vidimo da raste i gospodarstvo u Hrvatskoj“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Osvrnuvši se na svoj govor u Strasbourgu o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta, predsjednik Vlade kazao je da su predsjednik parlamenta Antonio Tajani, čelnici političkih grupa i niz drugih promatrača, govor ocijenili vrlo sadržajnim i konkretnim.
„To je bila prigoda i da kroz tri sata rasprave pokažemo što Hrvatska misli o svim europskim ključnim pitanjima i istaknemo naša postignuća i naše poglede. Poruka je bila da Hrvatska želi biti u užem krugu procesa europskih integracija te aktivni graditelj europskoga projekta. Sa dva cilja koje želimo postići u sljedećim godinama, članstvom u Schengenu i u europodručju, Hrvatska je uputila jasnu poruku o tome gdje se želimo pozicionirati'', poručio je Plenković.
Podsjetio je na komentare predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, osobito u vezi s Pelješkim mostom, kao najvidljivijim hrvatskim projektom u ovom višegodišnjem financijskom okviru te na njegovu snažnu potporu Hrvatskoj, koja je prijateljska i ohrabrujuća.
Predsjednik Vlade govorio je i o jučerašnjem glasovanju koje se odnosilo na novi sastav Europskoga parlamenta, Spitzenkandidatima na izborima te na ideju o transnacionalnim listama, osobito onako kako ju je on osobno argumentirao, a koja je u ovoj fazi ocijenjena preambicioznom, s obzirom na nedostatak vremena u pravnom, financijskom i organizacijskom smislu, ali koja će, u nekom drugom razdoblju, uz malo više vremena, biti moguća.
Naveo je i svoj susret s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom, koji će Hrvatsku posjetiti u sljedeća dva mjeseca, tijekom priprema za hrvatsko preuzimanje predsjedanja Odbora ministara Vijeća Europe, važne međuvladine europske organizacije i jedne od najstarijih europskih organizacija.
Najavio je da će šestomjesečno predsjedanje preuzeti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u Kopenhagenu krajem svibnja.
Predsjednik Vlade naglasio je da će se hrvatski prioriteti tijekom predsjedanja odnositi na borbu protiv korupcije, zaštitu manjina, na decentralizaciju i na pitanje kulturne baštine, što smatra dobrim odabirom s obzirom na dosadašnje dvadesetdvogodišnje iskustvo članstva Hrvatske u Vijeću Europe.
U kontekstu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je ministrici Gabrijeli Žalac na pripremljenom prvom sastanku Upravljačkog odbora na kojem su sudjelovali svi ministri, kao i niz drugih aktera, s ciljem da u sljedeće dvije godine Hrvatska dovrši svoj strateški razvojni dokument i objedini brojne druge strategije koje postoje u različitim sektorima. Time bi Hrvatska, za razdoblje do 2030. godine dobila jasnu viziju kako i na koji način želi ostvariti napredak i prosperitet zemlje.
„To je ono što je izrazito važno i stoga ohrabruju podaci o kojima je ministrica izvijestila javnost više puta, a to je da smo, kada je riječ o apsorpciji europskih sredstava, u fazi više od 52% objavljenih natječaja za ukupna sredstva koja imamo na raspolaganju, što je oko 10,7 milijardi. Pola toga je u ovoj fazi objavljeno, a ugovoreno je 3,8 milijardi, dakle 35%. Želimo da se ta apsorpcija ubrza, stoga pozdravljam jučerašnje potpisivanje ugovora o integriranim teritorijalnim ulaganjima u sedam gradova, Zagreb, Split, Osijek, Rijeku, Slavonski Brod, Pulu i Zadar u iznosu od 303 milijuna eura. Mislim da su to odlični signali, kao i današnji događaj koji organizira ministar Tolušić, tzv. Mjera 7.2.2, a to je 213 projekata u ukupnoj vrijednosti od 695 milijuna kuna, sa čak 647 milijuna kuna potpore za naselja s više od 5000 stanovnika u svih 20 županija. Zbog velikoga broja tih ugovora, nismo to mogli čak ni realizirati u zgradi Vlade, ali čestitam ministru na ovoj vrlo konkretnoj potpori brojnim našim jedinicama lokalne samouprave“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade zahvalio je i potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na organizaciji zajedničkoga posjeta vojarni Croatia prošloga tjedna, obnovljenim prostorima restorana, ulaganjima i tehničko-taktičkoj prezentaciji brojnih hrvatskih proizvođača u kontekstu obrambene industrije.
Podsjetio je da je u Strasbourgu razgovarao s jednim od europskih povjerenika Jyrkijem Katainenom, koji se bavi istraživačko-obrambenom dimenzijom na razini Europske unije, a u kojoj vidi prostor za konkretne projekte brojnih predstavnika hrvatske obrambene industrije. Dodao je da, uz sve aktivnosti s partnerima u NATO-u na razini Europske unije, Hrvatska može iz europskih fondova koji su joj nakon pridruživanja Stalnoj strukturiranoj suradnji na raspolaganju i dalje promovirati izvozno orijentiranu obrambenu industriju Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na posjet predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj idući tjedan.
Kazao je da, s aspekta Vlade Republike Hrvatske, želi da posjet bude što konkretniji i sadržajniji te da se u razgovorima dotakne pitanje zaštite manjina i poštivanja bilateralnog sporazuma otprije petnaestak godina. Rekao je da se danas, na razini pomoćnika ministara i državnih tajnika, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova sastaje bilateralna komisija koja se bavi otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije, a posebno pitanjima nestalih, pitanjima pravosudne suradnje, povrata imovine i granica.
„U konačnici, vidim da ima nekih dilema oko pitanja ratnih šteta. Treba podsjetiti na čl.7 Sporazuma o normalizaciji i na obaveze u tom sporazumu“, kazao je predsjednik Vlade.
Sporazum je potpisan 23. kolovoza 1996. potpisan u Beogradu, a spomenuti čl. 7 govori da će se u roku od šest mjeseci potpisati i Sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, pojasnio je.
„Nažalost, taj sporazum nikada nije potpisan, razgovori su trajali pa bili prekinuti“, podsjetio je Plenković i dodao da se prigodom posjeta predsjednika Vučića može razgovarati i o toj obvezi koju su prihvatile obje zemlje i gdje postoji vrlo jasan i opravdan interes Hrvatske.
Osvrnuvši se na kraju svog uvodnog izlaganja na pitanje Agrokora, predsjednik Vlade kazao je da ostaje pri svojim ocjenama koje je dao na konferenciji za medije u Strasbourgu.
Tada je izjavio da je Vlada u slučaju Agrokora napravila jedini mogući ispravni potez donijevši poseban zakon te da nije imao saznanja o iznosima naknada savjetnicima u procesu restrukturiranja koncerna. Rekao je i da načelno ne podržava visinu tih naknada, ali da će svoj sud donijeti tek kada prouči izvješće izvanrednog povjerenika.
„Želim samo reći da službe Vlade Republike Hrvatske u ovoj fazi pregledavaju dokumentaciju. Kada taj proces bude dovršen, odlučivat ćemo o eventualnim daljnjim postupanjima“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
